Recikliranje otpada: Slovenija i Hrvatska kao ‘nebo i zemlja’

Udaljeni 150 kilometara, glavni gradovi Slovenije i Hrvatske, kada je riječ o upravljanju otpadom, kao da su dva različita kontinenta. Ljubljana kao najzeleniji grad i Zagreb kao metropola koja najmanje reciklira.

Samo jedan pogled na kontejnere u Zagrebu, i jasno je, mnogi građani ne recikliraju svoj otpad.

„Kam bi bacio, pa jedino je ova kanta, niš drugo nema, trebale bi biti dvije-tri”, kaže Ivica, dok Igor tvrdi da odvaja otpad.

Zagreb se odlučio na sistem u kojem se miješani komunalni otpad baca u zelene kante, sve ostalo treba donositi na takozvane zelene otoke.

Recikliranje je obavezno od 2015., zakon je donesen, a gradovima i općinama je dato na volju kako će ga provesti. No, 14 od 128 hrvatskih gradova uopće još nije donijelo plan upravljanja otpadom. Kazni nema, izdato je tek nekoliko prekršajnih prijava. Jedna i Zagrebu zbog premalog broja reciklažnih dvorišta. Nedovoljno je i zelenih otoka, jedan na 2.000 stanovnika.

Ljubljana neuporedivo efikasnija

„Jesu li građani zadovoljni, nisu. Očigledno je da ćemo morati još 500 paketa sa po tri kontejnera postaviti. Tako da se približimo bar malo pozitivnoj praksi gradova koja kaže  da bi kontejneri morali biti na 300 metara udaljenosti“, ističe Marina Lovrečki, voditeljica produžnice Čistoća.

U Ljubljani je primjerice jedan zeleni otok na stotinu stanovnika, a veći je i postotak odvojenog prikupljanja.

I brojka stalno raste, kažu u gradu gdje odvojeno sakupljanje počinje već na kućnom pragu. Iznimka su samo stanovnici strogog centra grada.

„Od komunalnog poduzeća dobijemo kartice na svoje ime i na nju dobivam račun i na moje ime zabilježava bacanje. Imamo četiri puta biološki i šest puta pravo na preostali otpad u mjesecu”, kaže Enisa Čaušević Ičić, stanovnica Ljubljane.

Ono što ode u miješani otpad, stiže ovdje i još se jednom razvrstava.

Iskoristivo se odvaja, dio uništava. Od njega se proizvodi toplinska energija i struja, tako da je cijeli sistem samoodrživ. Tek mali dio na kraju, ipak, završi na odlagalištu.

Evropska unija svim je zemljma članicama dala je rok do 2020. da odvojeno sakupljaju namjanje 50 posto komunalnog otpada.

Izvor: Al Jazeera