Recesija u eurozoni do polovine 2014.

Ekonomisti Citigroupa tvrde da će u narednih nekoliko godina kamatne stope u članicama eurozone ostati niske.

SAD, Citigroup, Kriza, Eurozona, ECB, MMF, EU
Izlazak Grčke iz monetarne unije je najbolje rješenje za sve, tvrde ekonomisti Citigroupa [Getty]

Recesija u eurozoni potrajat će do polovine 2014. godine, a zbog nemoći evropskih političara da riješe tekuću dužničku krizu poslije toga će uslijediti izlazak Grčke iz 17-članog monetarnog bloka, predviđa američka banka Citigroup.

Ekonomisti Citigroupa tvrde da će u narednih nekoliko godina kamatne stope u članicama eurozone ostati niske, a uloga Evropske centralne banke (ECB) u održavanju likvidnosti ugroženih banaka i zemalja "eurolanda" bit će veća nego sada.

"Sve će se držati na aktivnosti ECB-a, koja će pomagati održanju likvidnosti banaka i zemalja", precizira se u analizi Citigroupa i navodi da je izlazak Grčke iz eurozone vjerovatan do 2017. godine, kao i restrukturiranje dugova "perifernih" članica eurozone do istog razdoblja, prenosi Tanjug.

Izlazak Grčke iz monetarne unije je najbolje rješenje za sve, tvrde ekonomisti Citigroupa, uz napomenu da je otpis dugova te prezadužene zemlje "neizbježan sve dok se ona nalazi u eurozoni".

Grčka sada duguje vanjskim povjeriocima više od 350 milijardi eura, a idući mjesec treba dobiti zajam od 10,6 milijardi eura za finansiranje budžeta i 23,8 milijardi za rekapitalizaciju banaka.

Ispunjenje uslova

Grčka bi trebalo da dobije još 9,3 milijardi eura u tri tranše tokom prvog kvartala iduće godine, ali priliv tog novca zavisi od ispunjenja uslova koji su kreditori (EU, MMF i ECB) dali Vladi u Atini.

U okviru posljednjeg sporazuma za finansiranje grčkih dugova predviđeno je da Atina snizi državni dug zemlje sa 194 posto vrijednosti BDP-a u 2013. na 175 procenata u 2016. i 124 posto u 2020. U 2022. taj udio bi se, prema toj projekciji, smanjio na ispod 110 posto BDP-a, ali bi to još bilo bezmalo dvostruko iznad dozvoljene granice koja važi za članice EU-a.

Nepovoljna prognoza Citigroupa data je za još dvije ugrožene članice eurozone - Španiju i Italiju - koje će u toku iduće godine morati zatražiti eksternu pomoć da bi pokrile brzo rastuće dugove.

Privreda Portugala se, također, nalazi u dubokoj recesiji, dok Irsku muči hronično visok budžetski deficit od sedam do osam posto vrijednosti BDP-a, što je osjetno iznad maksimalnog dozvoljenog troprocentnog limita koji važi za sve članice EU-a.

Antikrizni fond

Prema procjeni finansijskih stručnjaka Citigroupa, Antikrizni fond EU-a, u vrijednosti od 500 milijardi eura, mogao bi se znatno smanjiti ukoliko se, u cilju ukazivanja podrške Italiji i Španiji, izdvoji 350 do 400 milijardi eura u narednom dvogodišnjem periodu.

Ukoliko se taj scenario ostvari, ugroženim članicama eurozone bi u periodu od 2015. do 2017. trebalo priskočiti u pomoć sa dodatnih hiljadu milijardi eura kako bi se izbjegao potpuni krah i raspad monetarne unije.

Prema ocjeni ekonomista Bank of America, najnoviji program pomoći Grčkoj mogao bi "podstaći" sve druge ugrožene članice eurozone da zatraže obilnu finansijsku pomoć, što bi bio veliki problem za davaoce, EU, MMF i ECB. Tada bi raspad eurozone bio neminovan, zaključuju eksperti jedne od najvećih američkih banaka.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.