Oglasi

Rebalansom po ugroženima: Nismo država u nastajanju, već u nestajanju

Kategorije koje su inače u nepovoljnom položaju, rebalansom budžeta FBiH su dodatno oštećene.
Majke, očevi i porodice sa djecom će biti prepušteni sebi i snalaženju na sve moguće načine, kaže Delila Hasanbegović EPA/Ilustracija

Dogovarajući rebalans budžeta za 2020. godinu u jeku epidemije korona virusa, ministri Vlade bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine su, tragajući za potrebnim novcem kojim bi zakrpili rupe, odlučili zagurati ruke u dobro poznate džepove.

Kultura, sport, ugrožene kategorije stanovništva, nauka, istraživanja..., sve se to našlo na meti sječe ranije podijeljenih sredstava koja su ionako, mnogi će reći, mizerna.

Između ostalih, na meti ministara našli su se djeca čiji su roditelji bez primanja i nezaposlene porodilje. Rebalansom budžeta, iznos od 20 miliona KM (10 miliona eura) namijenjen u te svrhe smanjen je za frapantnih 97,5 posto, pa će tako za dječji dodatak i novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama u FBiH ostati svega 500.000 KM (250.000 eura). A u tu sumu uračunata je i jednokratna pomoć za novorođenčad i još niz poticaja koji se trebaju naći u novom zakonu o podršci porodicama za djecom, čij je sudbina sada više nego upitna.

Kao i mnogo puta do sada, najteže posljedice krize tako su preusmjerene na najsiromašnije, one koji krizu već žive, kojima bi prvo trebalo pomoći. Korisnika te pomoći je u FBiH gotovo 25.000, no, čini se da su nadležni organi na njih pomislili jedino kada su se osvrtali oko sebe, tragajući za novcem.

'Suprotno cijelom svijetu'

„Privreda FBiH i privatni sektor neće biti spašeni sa 19,5 miliona KM, koliko je bilo predviđeno za implementaciju Zakona o zaštiti porodica sa djecom, ali je ukidanjem praktično čitavog budžeta ovog zakona, vlada federalnog premijera Fadila Novalića poslala jasnu poruku o tome šta smatraju da prvo trebaju ukinuti u stanju nesreće - dječije doplatke, fondove za nauku, obrazovanje i kulturu, upravo suprotno praksama zemalja širom svijeta“, kaže Sabina Čudić, potpredsjednica opozicione Naše stranke, partije koja u federalnim organima važi za najglasnijeg zagovornika jačanja prava porodice i djece.

Ona je navela da je Federacija BiH posljednje mjesto u Evropi sa neregulisanim statusom porodilja, kao i socijalno ugrožene djece. Sada, kaže, njihov status bit će još gori nego do sada.

„Zakon o zaštiti porodica sa djecom FBiH smo čekali godinama. Podsjećam da se ista ova vlada, nakon našeg pritiska, prilikom prošlogodišnjeg usvajanja budžeta za 2019. godinu obavezala da će pod hitno pristupiti izradi i implementaciji ovog zakona, usvajanjem čijeg nacrta se ponovo hvalila u februaru ove godine - da bi iskoristili ovu krizu da još jednom sahrane nadu da će se status porodilja u FBiH napokon regulisati. S obzirom da se u FBiH u prosjeku rađa oko 20.000 djece godišnje, s tim da je ovaj broj u konstantnom padu, onda možemo govoriti o 20.000 porodilja i njihovih porodica koje su ponovo stavljenje na čekanje“, govori ona.

'Nastavak kršenja ljudskih prava'

Njen stav dijeli i Delila Hasanbegović, programska koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra, koji, između ostalog, zagovara unapređenje prava žena i rodne ravnopravnosti u BiH, kao i bolji položaj porodilja, roditelja i porodica sa djecom.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ona kaže da je rasprava o rebalansu budžeta FBiH potvrdila pretpostavku da će kategorije koje su inače u nepovoljnom položaju „krizni“" rebalansom biti dodatno oštećene.

„Predviđena smanjenja budžetskih sredstava za implementaciju Zakona o zaštiti porodica s djecom, čime se smanjuju iznosi porodiljskih naknada, dječjih doplataka i još dosta vidova podrške porodicama, su porazna na ove ionako ranjive kategorije stanovništva. Šteta će biti velika za sve porodilje, a posebno one nezaposlene, kao i one koje imaju izuzetno niske porodiljske naknade. Ovo "rješenje" će dodatno intenzivirati neravnopravan položaj porodilja u Federaciji BiH, čiji iznosi naknada ovise o kantonu u kojem žive, sektoru u kojem rade (javnom ili privatnom) i o tome da li uopće rade. Majke, očevi, porodice sa djecom će zaista biti prepušteni sebi i snalaženju na sve moguće načine“, upozorava Hasanbegović, koja kaže da potez Vlade FBiH predstavlja nastavak kršenja ljudskih prava i oduzimanje minimuma, koliko god neujednačen bio u različitim dijelovima BiH.

Govoreći o odnosu vlasti prema socijalno ugroženoj djeci, porodici i porodiljama, ona je podsjetila na parlamentarnu raspravu od prije dvije godine o amandmanu na budžet FBiH.  

Uštede na putovanjima i automobilima

„Tada je prioritet bio povećanje plata u javnoj upravi, ispred prijedloga pomoći kantonima za sufinansiranje naknada porodiljama i trudnicama. Do sada, nakon mnogih pokušaja i inicijativa, nije bilo sluha za efektivna rješenja, kao što je potpuno prenošenje nadležnosti za ovo pitanje sa nivoa kantona na nivo Federacije BiH te uspostavljanje fonda za porodiljska davanja kroz usvajanje novog zakona, kao što je slučaj u Republici Srpskoj, čime bi se izjednačile sve porodilje, nezavisno od sektora u kojem rade i kantona u kojem žive. I ovaj rebalans pokazuje da nema dovoljno jake političke volje da se konačno usvoji jedinstveno rješenje na nivou Federacije BiH“, podsjeća Hasanbegović. 

Da li se rebalans mogao izvršiti na manje loš način? Ekonomski analitičar Faruk Hadžić tvrdi da jeste.

„Što se tiče generalno rebalansa budžeta FBiH, trebalo se voditi računa da se prvo naprave uštede i rezovi na neproduktivnim stavkama poput službenih putovanja, nabavke službenih automobila, troškova materijala koji se mogu smanjiti i sličnim drugim stavkama, koje ne utiču direktno na potrošnju ekonomije. Iako će kriza biti duboka i oštra, a prve posljedice je već moguće primjetiti, nije se smjelo smanjivati na stavkama koje idu kroz transfere, a iz kojih se dijelom održava i potrošnja stanovništva“, kaže on, te upozorava da se zbog toga potez federalnih vlasti može pokazati lošim i po sam budžet.

„Sve to, s makroekonomskog aspekta, može dovesti do dodatnog pada potrošnje, a time u konačnici i prikupljenog PDV-a“, tvrdi Hadžić.

Opadajuća stopa nataliteta

Iako ih je bilo, amandmani na rebalans nisu usvojeni, dok Čudić kaže da ministri nisu odgovorili na elementarno pitanje - da se zvanično očituju da li su odustali od rješavanja statusa porodilja i socijalno ugrožene djece u FBiH.

„Privredu nećemo spasiti na ovaj način, niti povećanjem vladinih tekućih rezervi za 100 posto, čime su sami sebi povećali iznos sredstava koje mogu trošiti diskreciono, bez parlamentarnog nadzora. Niti jedan naš amandman, kako na rebalans, tako na tzv. 'Korona zakon' nije u cijelosti usvojen“, kaže Ćudić, koja dodaje da se plaši da će nastavak politike zanemarivanja i nebrige imati teške posljedice.

„Tome svjedočimo najviše u mandatu ove vlade - rapidno rastući broj posebno mladih parova koji svoju budućnost više ne vide u našoj zemlji i konstantno opadajuća stopa nataliteta. Mi više nismo država u nastajanju - sa ovom politikom postajemo država u nestajanju. Insistirat ćemo na vraćanju ovog zakona na dnevni red i osiguravanju sredstava za sve porodilje i dječije doplatke u FBiH u rebalansu budžeta koji će se na dnevnom redu naći u narednim mjesecima“, kaže ona.

U potrazi za odgovorima od nadležnih organa, tačnije, federalnih, kantonalnih i opštinskih ministarstava ili sektora za socijalnu politiku i zaštitu, nismo dobili nikakve komentare, osim, e-mail adresa na koje možemo poslati pitanja.

Pitanja bez ijednog odgovora.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.