Reaktivno širenje panike

Piše: Mario Pejović

Belgijska policija upozorila je građane da ne koriste Facebook reakcije, koje je ta društvena mreža uvela u februaru, kako bi zaštitili svoju privatnost. Kako kažu, korištenjem reakcija kojim iskazujemo dobro raspoloženje, ljutnju, oduševljenje… Facebooku omogućavamo da prikuplja informacija o korisnicima i njihovom raspoloženju i zatim odlučuje kako da im ciljano šalje reklame.

Stručnjaci, s druge strane, tvrde da se radi o budalastom širenju panike.

Kako kaže Boris Radošević, urednik tehnološkog bloga Gadgeterija na Tportalu, Facebook vrlo dobro zna šta svaki korisnik u svakom trenutku na toj društvenoj mreži radi i uvijek će ciljano slati oglase na osnovu svih tih aktivnosti, pa i na temelju spornih reakcija.

“U svakom trenu Facebook gleda što bilo tko radi, znaju u svakom trenutku gdje se moj kursor nalazi, vrlo dobro znaju koje stranice volim, pa će mi i takve reklame servirati”, navodi on.

Samim tim, korištenje novih reakcija, koje su dodatak staroj “Like” opciji, ne predstavlja nikakvu razliku.

Širenje panike

Upozoravanjem građana da ne koriste Facebook reakcije kako im se ne bi ugrozila privatnost, belgijska policija bespotrebno širi paniku, smatra Radošević.

“Radi se o čistim budalaštinama, o bespotrebnom širenju panike. A u svakom slučaju, nitko ne zna kako rade Facebook algoritmi. Sumnjam da to zna i belgijska policija”.

Radošević dodaje da u svakom slučaju korisnici žele da im se dostave oglasi koji su upravo ciljani na tu osobu, odnosno da im se plasira prilagođeni i personalizirani sadržaj.

Urednik Gadgeterije podsjeća da svako ko nudi neku online uslugu prati šta korisnik radi, kako bi mogao skrojiti uslugu po njegovim željama i potrebama.

“Ovo čak može biti i od koristi. Ako smo na internetu želimo gledati relevantne stvari, a ne neke stvari za koje nemamo nikakvog interesa”.

Ivica Ostojić, tehnički direktor kompanije Diverto koja se bavi informatičkom sigurnošću, navodi da je danas u startu besmisleno govoriti o privatnosti na internetu.

“Što se privatnosti tiče, toga više nema. Privatnost u današnje vrijeme je arhaična riječ, na koju možemo zaboraviti. Privatnosti kao takve više nema i privatnost kao privatnost više ne postoji”, smatra on.

Kako kaže, svaki podatak objavljen na internetu trajno ostaje pohranjen na istom, a nemoguće je reći u čijim rukama će taj podatak završiti i na koji način će biti iskorišten.

Ugrožavanje sigurnosti

Stručnjak za informatičku sigurnost upozorava da sve društvene mreže de facto ugrožavaju sigurnost, pa čak i osoba koji te mreže ne koriste.

“Dovoljno je da roditelji ostave djecu samu doma, kada odu negdje. Djeca naprave tulum, oni i prijatelji objave milion fotografija i selfija na Facebooku, Instagramu… To fotografije postaju javno dostupne, kriminalci mogu u pozadini fotografija uočiti vrijedne slike, predmete, uređaje… Što im je dovoljan povod da usmjere pažnju na tu lokaciju i da je opljačkaju”.

Ostojić podsjeća da je bilo više slučajeva gdje su korisnici društvenih mreža objavili fotografije unutrašnjosti svojih domova i vrijednih slika, da bi se desetak dana kasnije desila provala i slika više nije bilo.

“Kriminalci prate socijalne mreže, Instagrame, Facebook. To je najjednostavniji vid enumeracije žrtve. Ljudi nisu opće svjesni šta sve puštaju vani”.

Dodatni problem je u tome što živimo u vrijeme gdje se ljudi naprosto takmiče ko će imati više prijatelja i pratilaca na društvenim mrežama, tako da svoj život dijelimo sa stotinama, pa i hiljadama nepoznatih osoba.

Čak i da nam je poznato ime i fotografija neke osobe koja nam je prijatelj na društvenim mrežama, to ne znači da se zaista radi o toj osobi, kaže on.

Samim tim korištenje reakcija kao reakcija ne predstavlja opasnost, ističe stručnjak za sigurnost.

Te naglašava da je sva priča o ugroženosti privatnosti potpuno besmislena.

“Kao što je moj kolega rekao, privatnost je kao nevinost. Jednom kad je izgubiš, zauvijek je izgubiš. A u modernom, informatičkom svijetu, tu nevinost smo davno izgubili”.

Izvor: Al Jazeera