Oglasi

Razorni utjecaj klimatske krize: Od fizičkih do mentalnih oboljenja

Klimatske promjene pogubno utječu na razne aspekte ljudskog zdravlja, uključujući i mentalno, i već se osjećaju.
Inge HeimKlimatske promjene, upozorava Inge Heim, već imaju negativne učinke na zdravlje i potkopavaju 'pravo na zdravlje' koje se navodi u Pariškom sporazumu Ustupljeno Al Jazeeri

Kada se govori o problemu klimatskih promjena, rizicima, opasnostima i posljedicama koje one donose u obliku elementarnih nepogoda, žrtava, ekonomskih i gospodarskih šteta te negativnih i dugoročnih utjecaja na cjelokupni život na Zemlji, često po strani ostaje pitanje njihova utjecaja na zdravlje.

A izravne i neizravne posljedice, upozoravaju stručnjaci, i na tom polju se već osjećaju i utječu na razne aspekte zdravlja ljudi.

Promatranje posljedica klimatskih promjena na zdravlje posebno je izazovno jer okoliš i odluke koje ljudi donose utječu na zdravlje, navode stručnjaci. 

Hrvatska liječnica, primarijus Inge Heim, predsjednica Odbora za klimatske promjene i zdravlje pri Akademiji medicinskih znanosti, za Al Jazeeru kaže kako promjene utječu na i fizičko i mentalno zdravlje stanovništva koje im je izloženo, a posebno su ranjive određene skupine kao što su starije osobe, djeca, kronični bolesnici, invalidne osobe, trudnice i žene nakon porođaja te osobe s mentalnim bolestima, beskućnici, samci, radnici na otvorenom te pružatelji hitnih usluga.

  • Kakva je povezanost između klimatskih promjena i njihova utjecaja na zdravlje, kako se manifestira i kako one ugrožavaju zdravlje čovjeka?

- Klimatske promjene ugrožavaju globalno zdravlje izravnim i neizravnim utjecajima. Izravni utjecaji su toplinski valovi, oluje, suše, poplave, požari, dok neizravni utjecaji uključuju kakvoću zraka, količinu i kakvoću vode i hrane, promjene u ekosustavima, poljoprivredi i slično. Sve to ima negativne učinke na zdravlje, gospodarski razvoj, socijalni sustav i političku stabilnost.

Posljedice klimatskih promjena na zdravlje su veći rizik od ozljeda, bolesti i smrti zbog učestalijih toplinskih valova, požara, poplava, oluja i slično, veći rizik od bolesti koje se prenose hranom, vodom i vektorima, veći rizik od pothranjenosti (malnutricija) koji proizlazi iz smanjene proizvodnje hrane u nekim zemljama i regijama i negativne posljedice za zdravlje zbog izgubljene sposobnosti za rad.

  • Koje su posljedice po zdravlje koje već sada izazivaju klimatske promjene, a što se tek očekuje očekivanim pogoršanjem situacije?

- Klimatske promjene već imaju negativne učinke na zdravlje i potkopavaju "pravo na zdravlje" koje se navodi u Pariškom sporazumu i to preko društvenih i ekoloških odrednica zdravlja, uključujući pristup čistom zraku, sigurnu vodu za piće, dovoljno hrane i tako dalje.

Svjetska je zdravstvena organizacija izvijestila da se u 2012. godini 12,6 milijuna smrtnih slučajeva tj. 23 posto svih smrti u svijetu, moglo pripisati promjenljivim čimbenicima okoliša, od kojih su mnogi povezani s klimatskim promjenama. Toplinski su valovi jedni od najčešćih posljedica klimatskih promjena. Smrtnost se povećava između jedan i četiri posto za svaki stupanj Celzijusa povećanja temperature. U Sjevernoj Europi je od toplinskih valova u razdoblju 1991. - 2015. godine umrlo 11,7 na milijun stanovnika, dok je u Južnoj Europi taj broj znatno viši i iznosi 177,98 na milijun stanovnika, a u Zapadnoj Europi 191,58 na milijun stanovnika. Postoje podaci za druge ekstremne vremenske pojave kao što su hladnoće, poplave, požari, oluje i te su brojke znatno niže.

Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da se između 2030. i 2050. može očekivati da će klimatske promjene uzrokovati oko 250.000 dodatnih smrti godišnje. U studiji Lancet Countdown, koju vodi međunarodni tim istraživača, a cilj joj je pratiti klimatske promjene i njene utjecaje na zdravlje, kao i podržati napore za ublažavanje klimatskih promjena. U 2018. godini usredotočili su se na pet problema povezanih sa zdravljem: zdravstvene učinke toplinskih valova, promjene radne sposobnosti, smrtnost povezanu s ekstremnim vremenskim događajima, bolesti vezane za klimatske promjene i nesigurnost prehrane. To je trajna studija koja će nam biti od velike pomoći da sagledamo svu ozbiljnost utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Žene posebno ugrožene

  • Prema nekim istraživanjima, klimatske promjene općenito bi mogle najjače negativno utjecati na žene. U kakvom su specifičnom položaju i zdravstvenom riziku od klimatskih promjena žene?

- Žene se često, posebno u siromašnim zemljama i regijama, suočavaju s većim rizicima nastalim usljed klimatskih promjena jer većinu siromašnih u svijetu čine žene. U nekim zemljama žene nemaju pravo glasa i ne sudjeluju u odlučivanju pa su u neravnopravnom položaju prema muškarcima u planiranju akcija kako bi ublažili utjecaj klime na zdravlje i prilagodili se klimatskim promjenama.

Žene sve više osjećaju zdravstvene probleme koji nastaju utjecajem klimatskih promjena. Rađena su istraživanja koja su pokazala da učestalost astme kod djevojčica može biti u porastu, da je povećan rizik od srčanih bolesti u srednjoj dobi, te srčani i moždani udar kao i demencija u starijih žena. Trudnice su posebno osjetljive na visoke temperature i onečišćenje zraka. Istraživanja su pokazala da može doći do preranog poroda, male porođajne težine kao i do mrtvorođenja.

Nadalje, studije pokazuju da 80 posto ljudi koji migriraju zbog klimatskih promjena širom svijeta su žene, što znači da većinu nedaća koje to nosi proživljavaju žene. Važno je napomenuti da žene mogu pomagati i pomažuna više načina tamo gdje je to moguće - u kućanstvu, u lokalnoj zajednici, kao i u političkom životu gdje ih se sve više uključuje.

Prema riječima visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, migracije stanovništva povezane s klimatskim promjenama već se događaju. Mnogi napuštaju svoje domove zbog poplava, suša, oluja, požara ili visokih temperatura.

  • O kakvim se sve oboljenjima radi?

- Ekstremne temperature, posebno ako postoje i ostali nepovoljni meteorološki uvjeti, mogu dovesti do toplotnog udara i hipertermije, ako se radi o ekstremnim vrućinama ili do hipotermije i smrzavanja u slučaju ekstremne hladnoće. Temperaturni ekstremi mogu pogoršati kronična stanja kao što su srčane bolesti, bolesti dišnog sustava, moždani udar i stanja povezana sa šećernom bolesti.

Zbog klimatskih promjena dolazi do promjene geografske distribucije vektora, pa se svake godine 77.000 Europljana razboli od bolesti koje prenose vektori, a to su npr. malarija, groznica zapadnog Nila, Dengue groznica i Chickengunia. Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis pomiču se na sve više geografske širine, prateći kretanje krpelja, a lišmanioza, koju prenose papatači, putuje prema sjeveru.

Promjena klime odgovorna je da se alergijske bolesti uzrokovane peludom svake godine javljaju ranije i traju duže. Klimatske promjene mogu utjecati na koncentraciju i disperziju polutanata, dok promjene u kretanju vjetrova pogoduju dalekometnom transportu polutanata. Negativni zdravstveni učinci toplinskih valova snažniji su kada je onečišćenje zraka veće, a pri tome ozon i fine čestice čine najveći problem.

U mnogim krajevima postoji problem s nedostatkom zdravstveno ispravne vode, što povećava rizik kontaminacije. Kvaliteta obalne vode je također ugrožena, pa su oni koji jedu hranu iz mora u opasnosti od infekcija. Zdravstvena ispravnost hrane je također upitna jer visoke temperature pogoduju razvoju bakterija u hrani. Osim toga, u nekim krajevima se zbog klimatskih promjena smanjuje proizvodnja hrane pa to može dovesti do neishranjenosti stanovništva.

Poplave mogu dovesti do ozljeda, utapanja, bolesti koje se prenose vodom, hranom i vektorima i tako dalje.

  • Osim utjecaja na fizičko zdravlje, javljaju se i široj javnosti relativno nepoznate pojave, poput utjecaja na mentalno zdravlje. Koje se pojave zapažaju što se mentalnih poremećaja tiče, a vezani su uz klimatske promjene?

- Sve promjene fizičkog zdravlja mogu imati i ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje. Ekstremni vremenski događaji, koji su sve učestaliji, mogu uzrokovati stres, anksioznost, a kasnije i kronične i teške poremećaje mentalnog zdravlja. Poplave, suše, požari koji su povezani s oštećenjem ili gubitkom kuće, posla, gubitak kontakta sa susjedima, prijateljima, mogu isto tako dovesti do depresije i anksioznosti.

Mnogi dugoročni utjecaji klimatskih promjena, kao što su migracije stanovništva, oskudica u hrani, gubitak zaposlenja, mogu imati posljedice na mentalno zdravlje. Ekstremni vremenski događaji mogu biti povezani s agresivnošću i nasiljem.

Veći rizik za mentalne poremećaje i bolesti imaju djeca, starije odrasle osobe, trudnice kao i osobe s postojećom mentalnom bolešću. Studije su pokazale da postojeća mentalna bolest može utrostručiti rizik od smrti tijekom toplinskih valova.

  • Kako sve to utječe na sustav javnog zdravstva, koje probleme otvara i što treba poduzeti?

- U vezi klimatskih promjena pred javnim zdravstvom su zadaće reorganizacije mnogih službi (kapaciteti zastarjeli, nedostaju neke vještine, demografske slika se mijenja - ljudi žive duže) i rješavanje problema financiranja. Zdravstveni sustavi suočavaju se sa sve većim troškovima.

Potrebno je ukloniti postojeće prepreke za ulaganje u zdravstvenu prilagodbu klimatskim promjenama. Trenutačna niska razina ulaganja mogla bi se povećati učinkovitom multisektorskom suradnjom (Ministarstvo zdravstva s tehničkim agencijama, partnerima, bankama i slično). Važnu ulogu ima ublažavanje tj. smanjenje emisije stakleničkih plinova jer je zdravstvena korist od ublažavanja klimatskih promjena dvostruko veća od troška ublažavanja. Godišnja procjena prijevremene smrtnosti koja se može spriječiti mogla bi biti 138.000 smrtnih slučajeva u europskoj regiji od kojih bi 33 posto (45.350 smrtnih slučajeva) bilo prevenirano u 28 zemalja EU-a i šire do 2030.

Navesti ću samo neke mjere koje treba poduzeti. Mjere vezane za toplinske valove su provoditi akcijske planove za zaštitu od toplinskih valova, osigurati pripravnost zdravstvenih sustava i sposobnost da se odgovori na ekstremne vrućine, smanjiti izloženost zajednice vrućinama te osigurati pravovremena upozorenja i savjete građanima.

Kad se govori o zaraznim bolestima potrebno je jačati epidemiološki nadzor i prevenciju bolesti i otkrivanje epidemija, osigurati cijepljenje gdje je potrebno, podići svijest o preventivnom ponašanju, otkrivanje promjena i analize kretanja bolesti koje se prenose hranom, educiranjem i informiranjem potrošača o pravilnoj prehrani i osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane, preusmjeriti aktivnosti s odgovora na katastrofe na upravljanje rizicima (risk management), ojačati pripravnost zdravstvenog sustava, razviti infrastrukturalne mjere, uspostaviti veze sa sustavima brze dojave i provesti kampanje za podizanje svijesti o različitim opasnostima.

  • Koje su i kakve preporuke relevantnih međunarodnih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije, UN-a, Europske unije i drugih i gdje su Hrvatska i zemlje regije u odnosu na razvijenije zemlje i njihove akcije?

- Sukladno postojećim znanstvenim dokazima o postojanju i nepovoljnom utjecaju klimatskih promjena na zdravlje na globalnoj, europskoj i državnoj razini reagiraju odgovorne institucije.

Ključne poruke SZO-a su uključiti zdravlje u mjere prilagodbe i ublažavanja, osigurati financiranje za bolju prilagodbu javnog zdravstva, ograničiti klimatske promjene i izbjegavati neprihvatljive rizike po zdravlje, koristiti win-win rješenja. SZO podržava zemlje na razne načina. Između ostalog kroz znanstvenu politiku (istraživanja) te razvoj alata i metodologije.

Veliki korak je bio Pariški sporazum donesen krajem 2015. godine, čiji je glavni cilj ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature znatno ispod 2 °C iznad predindustrijske razine i napori da se porast temperature još više ograniči na 1,5 °C.

Nadalje, imamo Obvezu o djelovanju iz Parme iz 2010. godine, zatim Deklaraciju o okolišu i zdravlju iz Ostrave iz 2017. godine u kojoj se naglašava potreba da se djelovanje usmjeri na sve odrednice okoliša - poboljšanje kvalitete zraka, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće i infrastrukturu za sanitaciju, smanjenje štetnih učinaka kemikalija, provedba mjera ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene,  zbrinjavanje otpada i saniranje kontaminiranih područja, pružanje podrške gradovima i regijama u nastojanjima da osiguraju zdrave uvjete života te osiguranje ekološki održivih zdravstvenih sustava.

Hrvatska je to potpisala i obavezala se da će jačati i unaprijediti mjere za poboljšanje okoliša i zdravlja na nacionalnoj razini te je izabrala četiri od sedam prioriteta: poboljšanje kvalitete zraka, pristup sigurnoj vodi za piće, dobra higijena i pristup sigurnim, sanitarnim uslugama, rješavanje zdravstvenih rizika povezanih s klimom i zdravi, održivi i uključivi gradovi.

Na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda 2015. godine doneseni su ciljevi održivog razvoja (SDGs). Radi se o 17 ciljeva koji bi tijekom sljedećih petnaestak godina trebali mobilizirati napore za zaustavljanje svih oblika siromaštva, borbu protiv nejednakosti i borbu protiv klimatskih promjena.

Što se tiče Hrvatske, ona je pripremila Nacionalnu strategiju adaptacije klimatskim promjenama koja bi krajem ove ili početkom sljedeće godine trebala biti ratificirana. Nadalje, Ministarstvo zdravstva je pripremilo 2011. Protokol o postupanju i preporukama za zaštiti od velikih vrućina, u izradi je Akcijski plan za zaštitu od vrućina i Plan za zaštitu od hladnoća. Postoji niz zakona, pravilnika, propisa koji reguliraju izloženost štetnim učincima okoliša. Na kraju treba naglasiti da dosta toga imamo, ali treba sve to provesti u djelo.

  • Jesu li ta nastojanja dovoljna, odnosno gdje su problemi i na čemu treba značajnije poraditi, kako u Hrvatskoj i na regionalnoj razini, tako i na europskoj i globalnoj?

- Treba ojačati međuresorsku suradnju, educirati populaciju i podizati svijest o štetnim učincima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, ali i mogućnostima ublažavanja (mitigacije) i prilagodbe (adaptacije) na klimatske promjene u svijetu i posebno u nas.

Istraživanja su pokazala da se liječnicima i medicinskim sestrama najviše vjeruje, stoga bi oni trebali imati ključnu ulogu u edukaciji stanovništva i podizanju svijesti o negativnom utjecaju klimatskih promjena na zdravlje te mjerama ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. Zdravstvena zajednica mogla bi imati aktivnu ulogu sličnu onoj koju je igrala u borbi protiv pušenja.

Od velike je važnosti sustavno uključivanje zdravlja u sve nacionalne dokumente vezane za klimatske promjene u cilju minimizacije negativnih učinaka na gospodarstvo, javno zdravlje i kvalitetu okoliša.

Nadalje, potrebno je utvrditi i promicati mjere za smanjenje emisije ugljika i onečišćenja zraka. Tu važnu ulogu imaju lokalne samouprave, uključujući gradove, koji su važno mjesto gdje se može učinkovito djelovati u zaštiti zdravlja od klimatskih promjena. Lokalne vlasti su najčešće odgovorne za usluge kao što su opskrba energijom, prijevoz, opskrba vodom, kanalizacija i zdravstvene usluge.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.