(Raz)gradnja zajednice na Kosovu i u Vojvodini

Sjeverna Mitrovica pokušava ojačati značaj lokalne zajdenice (EPA)

Isključivanjem jedinica lokalne samouprave iz dijaloga Srbije i Kosova, individualna i društvena svakodnevica smještena je u drugi plan diplomatskih pregovora i političke polemike. Nepostojanje baza lokalne samouprave, odnosno fiktivno postojanje mjesnih zajednica, onemogućava politički angažman građanka i građanki izvan političkih stranaka.

U sjevernom dijelu Mitrovice, koja je, navodno, sjedište zajednice srpskih opština, fiktivno postoji osam mjesnih zajednica, koje ne funkcionišu. Prema riječima Nemanje Nestorovića, finansijskog direktora nevladine organizacije Community Building Mitrovica (CBM), civilno društvo nema mogućnost da sarađuje sa lokalnom samoupravom, već djeluje kroz projekte, samostalno ili u saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva.

Community Building Mitrovica je udruženje koje su 2001. godine osnovale i do 2006. godine vodile holandske fondacije Pax Christi i IKV. U proteklih 13 godina CBM je osnovao Centar za omladinu, resurse i medije, kojim se podstiče prevenciju nasilnog ekstremizma kroz radionice sa mladima od 15 do 18 i od 18 do 25 godina, na programima poboljšanja zapošljivosti mladih njihovom profesionalnom osposobljavanju, organizuje informatičke i kurseve engleskog jezika. U saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta “Hasan Prishtina”, pokrenuli su master studije tranzicijske pravde i suočavanja sa prošlošću. Kroz projekat podrške ženama preduzetnicima, CBM je dodijelio više od 30 grantova, u vrijednosti od 3.000 do 5.000 hiljada eura.

Zajednica opština bez lokalne samouprave

“Mi se ne bavimo visokom politikom, to smo ostavili političarima”, rekao je Nestorović tokom radionice “Izgradnja zajednice na Kosovu i Vojvodini”, u organizaciji Grupe za konceptualnu politiku, održane u Novom Sadu. Ipak, ne ustručava se da govori o političkim zavrzlamama kojima se otežava život građanima u Mitrovici. Nevjerovatno je, smatra Nestorović, da korisnici usluga kćerke kompanije MTS-a ulaze u roaming svaki put kada idu u južni dio grada, kao što je nevjerovatno da apoteke u javnom vlasništvu ne žele da se upišu u registar privrednih subjekata Kosova, pa su građani i građanke prinuđeni kupovati lijekove u privatnim apotekama.

Nestorović ističe činjenicu da zvanične srpske vlasti ne propuštaju priliku da stvore utisak nebezbjednosti života na sjeveru Kosova, kao u slučaju hapšenja Marka Đurića, kada su snajperi dominirali na mitrovačkim zgradama.

“Svakog 28. juna, na Vidovdan, organizovanim prevozom dolazi velika gomila ljudi, koji, pijani ili samo revoltirani, prozivaju Srbe koji prelaze Ibar i odlaze u južni deo grada. Smatraju nas izdajnicima, a uopšte ne vode računa da mi koji smo tu treba tu i da ostanemo nakon što oni odu”, kaže Nestorović.

Pritom, Republika Srbija trudi se da učvrsti i potvrdi klasne antagonizme među svojim građanima: zaposleni u javnom sektoru na sjeveru Kosova imaju dva puta veće plate nego zaposleni na istim radnim mjestima u Srbiji. Prema mišljenju Nestorovića, to povećava animozitet ljudi iz Srbije prema ljudima sa sjevera Kosova, koji odlaze živjeti u Srbiju, gdje se često osjećaju kao stranci.

S obzirom na ovakve okolnosti, ostaje otvoreno pitanje koliko civilno društvo može pomoći stanovništvu lokalnih zajednica da ostvare pravo na lokalnu samoupravu i tako omoguće zadovoljenje drugih životnih potreba. U slučaju Kosova, upravo je mjesna zajednica prostor u kome može biti uspostavljen trajni mir, okolina kojoj se zadaje izazov: kako izbrisati paralelne linije razdvajanja.

Legitimitet vlasti ili legitimitet prava

Nedostatak transparentnih i proceduralno ispravnih procesa donošenja odluka gradskih vlasti i javnih preduzeća naveo je građane i građanke Novog Sada na zborove. Inicijative građana u Starom gradu, Limanu, Telepu, Bulevaru Novom Naselju i Petrovaradinu neprestano pokušavaju spriječiti poslovnu neefikasnost i ideološku jalovost državnog aparata, koristeći mehanizme neposredne demokratije. Njihovu borbu otežava Statut Grada Novog Sada, koji je usvojen u martu 2019. godine, kojim su ukinute opštine Novi Sad i Petrovaradin. Gradonačelnik Miloš Vučević rekao je tada da se ne zalaže za podjelu Novog Sada na opštine, jer se time komplikuje donošenje odluka na lokalnom nivou.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Prema tadašnjim napisima nekih portala, to je način da građani više učestvuju u donošenju odluka tokom javnih rasprava i saslušanja. Slučaj s početka ove godine, ipak, otkriva realnu političku dimenziju ovog “poboljšanja”. Nacrtom Plana detaljne regulacije Podbare predviđene su značajne promjene u urbanoj strukturi jednog od najstarijih i najznačajnijih dijelova Novog Sada.

Pomenuti plan više nije dostupan na sajtu JP Urbanizam, kao ni sadržaj na podkategorijama “aktuelnosti”: “usvojeni planovi”, “proces rada na planovima”, “realizaciji planova i ugovorenih poslova” – naime, “stranica je u izradi”. Trajanje ranog javnog uvida ni za jedan plan detaljne regulacije prostora nije duži od 30 dana. I to je tek jedna dimenzija onemogućavanja neposrednog učešća građana u donošenju odluka, prvenstveno kroz mjesne zajednice. Ova situacija otkriva ozbiljan problem demokratičnosti i vladavine prava, a to su statusi mjesnih zajednica.

Zaboravljeno nasljedstvo

“U periodu socijalizma u mesnim zajednicama ostvarivala se sinteza građanina i radnika, danas u njima teži da se uspostavi hibrid ucenjenog birača i pauper, koji treba da se zadovolji otvaranjem novih radnih mesta, kakva god da su. Jedan od prvih koraka ka uspravnom hodu politički svesnog građanina jeste kolektivna politička akcija u lokalnoj zajednici među sebi jednakima, koja će mesne zajednice, od uporišta otuđene države, transformisati u punktove odbrane i slobode”, piše Željko Popović, saradnik Grupe za konceptualnu politiku na zvaničnoj stranici GKP.

Popović navodi da je raspadom SFRJ status mjesnih zajednica trajno promijenjen: one više nisu vlasnici nepokretnosti na teritoriji koju zauzimaju i dospijevaju pod upravu državnih organa. Tokom vladavine DOS-a, 2002. godine, usvojen je Zakon o lokalnoj samoupravi prema kojem su samo seoska naselja dužna formirati mjesnu zajednicu, ali ne i gradska. Mjesne zajednice u gradovima opstale su uprkos tome, s tim što su članove savjeta tih zajednica počele birati političke stranke.

“Ukoliko se Grad svede na jednu opštinu, pritom jednu od najvećih u Evropi, s razlogom se možemo pitati kog grada je Novi Sad opština, ali je važnije pitanje ko odlučuje o tome kako se ljudi žele organizovati i ostvarivati pravo na lokalnu samoupravu”, ističu iz Grupe za konceptualnu politiku. Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije (Član 12), “Inicijativu za pokretanje postupka za osnivanje, ukidanje i promenu teritorije opštine može podneti skupština opštine ili 10 odsto birača koji imaju prebivalište na teritoriji opštine na koju se promena odnosi. Uz inicijativu se podnosi analiza sa ekonomskim, prostornim, demografskim i drugim pokazateljima efekata promene koja se inicira. Grafički prikaz je obavezan sastavni deo podnete inicijative.”

Grupa za konceptualnu politiku upozorava: javnosti mora biti predočena analiza sa ekonomskim, prostornim, demografskim i drugim pokazateljima efekata promjene koja se inicira. Pogotovo zbog činjenice da u javnosti dotad nije bilo riječi o namjeri da se ukinu gradske opštine.

Izvor: Al Jazeera