Ratni zločini: Nerad vlasti ili zloupotreba žrtava

Najviše na ovu temu govori se o zločinima počinjenim u Vukovaru, i njegovoj okolici, koji je u Hrvatskoj sinonim za Domovinski rat i ratna stradanja (EPA)

Razaranja. Palež. Ubojstva. Silovanja. Mučenja. Prijetnje. Zatvaranje u logore.

Ovo je samo dio onoga što je se događalo tijekom Domovinskog rata, a što i danas predstavlja veliki problem jer mnogo toga što se događalo širom Hrvatske nije istraženo, a samim tim niti krivci nisu procesuirani.

Taj problem ističe se iz godine u godinu, a posebno u vrijeme obljetnica stradanja iz Domovinskoga rata, kada se kaže kako za ratne zločine počinjene u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj većina krivaca nije odgovarala pred sudovima.

Vukovar kao problem

Najviše na tu temu govori se o zločinima počinjenim u Vukovaru, i njegovoj okolici, koji je u Hrvatskoj sinonim za Domovinski rat i ratna stradanja.

Tvrdnje o neprocesuiranju ratnih zločina dodatno su pojačanje u zadnjih nekoliko godina od kako je na čelu Vukovara Ivan Penava koji je radi toga ušao i u svojevrsni sukob s vrhom HDZ-a kojemu i sam pripada. Zbog svega toga Penava je direktno prozvao državne institucije za nerad i nečinjene kada je riječ o ratnim zločinima ističući kako se neke stvari moraju promijeniti.

„Apsolutno, kroz ovih 28 godina jasno da smo nezadovoljni, ne samo da smo nezadovoljni nego smo nakon svega i vrlo ljuti i ogorčeni. Promijenit ćemo stvari u startu, od početka do kraja, okrenuti ih naopačke ako treba, ali ovako ne ide. Iskoristiti ćemo se sve što imamo na raspolaganju bez lažnih teza o neovisnosti institucija i njihovoj nedodirljivosti“, rekao je Penava u jednoj od svojih izjava na ovu temu.

„Jedino tko je nedodirljiv su žrtve, a svi mi drugi smo sluge ljudi, pa i tih žrtava u koje se kunemo, koje su nam svetinja. Prema tome, to je ono prema kome se ravnamo, nikakvi državni odvjetnici, zakoni, ustavi… Sve drugo je podložno promjeni osim ovih ljudi zbog kojih smo ovih dana ovdje.“

Radi neprocesuiranja ratnih zločina Penava je u listopadu 2018. godine organizirao i veliki mirni prosvjed u Vukovaru na kojem su iznijeti i konkretni primjeri gdje počinitelji nisu procesuirani. I tada su direktno prozvane državne institucije koje su Penava i ostali prozvali za nerad proteklih godina.

Godinu dana poslije Penava kaže kako niti jednoga sudionika toga prosvjeda, koji su preživjeli razne strahote, nitko iz državnih institucija nije nazvao kako bi pokrenuli postupak. Sve to vrijeme, kako kaže Penava, Vukovarci svjedoče sramotnoj tišini od nadležnih.

Bolesna država

„Jasno je da smo stvorili bolesno društvo, a za takvo stanje nema izgovora i mora se reagirati. Poslali smo prošle godine ponizne zamolbe da nam pomognu, jer ovo nije dobro, da nas čuju i razumiju, da se na tim pitanjima ne prepucavaju i nadmudruju… Pozvali smo na osudu svih odgovornih. Ponudili smo i rješenja, poručili da nam omoguće da im pomognemo… Da osnuju specijalizirani sud, specijalizirano odvjetništvo, neovisno povjerenstvo za istinu…U ovih godinu dana nije se dogodilo ništa. Među dužnosnicima je prisutan duboko nepravedan sustav vrijednosti koji 28 godina zanemaruje temeljna ljudska prava stradalnika Domovinskog rata“, rekao je Penava.

Govoreći na tu temu pitao je nadležne tko je osuđen za ubijanje 2.717 Vukovaraca, tko je osuđen za prekomjerno granatiranje Vukovara uslijed kojeg je izravno stradalo 1.800 civila, građana Vukovara, tko je osuđen za organizaciju mreže logora na teritoriju Republike Srbije u kojima je bespravno zatočeno više od 6.000 branitelja i civila Vukovara, tko je osuđen za mučenja, zlostavljanja i ubijanja u srpskim logorima u kojima je život izgubilo 300 zarobljenika…

Na sličan način razmišljaju i predstavnici braniteljskih udruga među kojima ima i onih koji su proteklih godina u više navrata podnosili kaznene prijave za ratne zločine u Vukovaru i Hrvatskoj. Jedan od takvih je i Danijel Rehak, inače predsjednik Centra za istraživanje ratnih zločina koji kaže kako sa svime učinjenim do sada nikako ne može biti zadovoljan.

„Podnijeli smo do sada 15-ak kaznenih prijava za razne ratne zločine počinjene na području cijele Hrvatske. Sve su ih oni uredno zaprimili i od tada ništa se drugo nije napravilo niti dogodio, a svi slučajevi su ostali neriješeni. Idu toliko daleko da onda od nas traže da im dostavimo podatke, iskaze i slično. I kada napravimo i to opet se ništa ne dogodi“, kaže on.

Prema njegovim riječima radi takvog načina rada nadležnih državnih institucija velika većina ratnih zločina nije niti do danas istražena niti su krivci procesuirani. Pri tome ukazuje na razaranje Vukovara, Velepromet, Ovčaru, farmu Lovas… Isti je slučaj, kako kaže Rehak, i sa ratnim zločinima počinjenim u ostalim dijelovima Hrvatske.

„Nažalost, svi zajedno svjedočimo činjenici da sve ide u smjeru da krivci za ratne zločine nikada neće odgovarati. Vrijeme čini svoje pa je i sve manje svjedoka tih zločina, a isto tako i sve je manji broj onih koji željno iščekuju da zločinci budu kažnjeni. Zašto je situacija ovakva kakva jeste nama običnim građanima nije jasno ali mislim kako to nije dobro. Krivci moraju odgovarati kako bi svi ostali mogli normalno živjeti, tvrdi.

DORH-ova istina

Na temu (ne)procesuiranja ratnih zločina u Vukovaru i okolici oglasilo se i Državno odvjetništvo (DORH) s podacima koliko se vodilo postupaka i koliko je doneseno pravomoćnih presuda. Prema tim podacima za zločine na području Vukovara i okolice doneseno je 110 pravomoćnih presuda u 23 velika postupka s tim da gotovo jednako toliko slučajeva traje i dalje.

Treba znati i kako se postupci za ratne zločine ne vode samo na sudovima u Hrvatskoj nego i na Specijalnom sudu u Beogradu. Tamo se sudilo optuženima za ratni zločin na Ovčari, a i dalje traje postupak za zločin u Lovasu. Prema podacima DORH-a vodili su se sudski postupci za ratne zločine u Vukovaru, Sotinu, Lipovači, Tovarniku, Bapskoj, Lovasu, Berku, Šarengradu, Iloku, Tompojevcima, Borovu selu, u Veleprometu, logorima Stajićevu, Begejci…

Državno odvjetništvo podsjeća i na neke od sudskih postupaka koji su vođeni u Haagu. Kada se gleda po imenima među najznačajnijim presudama su one majoru JNA Veselinu Šljivančaninu, general majoru Dragoljubu Aranđeoviću, Miroljubu Vujoviću,  Stanku Vujanoviću, Miletu Mrkšiću… Dio optuženih je tijekom sudskim postupaka preminuo, a dio je i danas u bijegu.

Iz policije i DORH-a navode kako se i dalje vrše istrage ratnih zločina pa su tako u zadnjih nekoliko tjedana podignuli kaznene prijave protiv nekoliko osoba za počinjene ratne zločine na području Hrvatske. Potvrdio je to i ministar unutarnjih poslova u Vladi RH Davor Božinović kazavši kako će policija i dalje nastaviti s tim istragama.

Na temu (ne)procesuiranja ratnih zločina razgovarali smo i s poznatim hrvatskim odvjetnikom, a nekada i državnim tužiteljem, Antom Nobilom koji je i sam proteklih godina bio angažiran kao odvjetnik u nekim slučajevima za ratne zločine na sudovima u Hrvatskoj ali i Haagu. Prema njegovim riječima radi se o iznimno osjetljivim slučajevima koji su s protokom vremena sve kompliciraniji i zahtjevniji.

Niz realnih problema

„To najbolje znaju ljudi koji se bave ovim poslom s obzirom da postoje objektivne teškoće kod osiguravanja dokaza, svjedoka i svega drugoga važnoga za jedan takav slučaj. Kao državni odvjetnik 80-ih godina prošlog stoljeća vodio sam slučaj protiv Andrije Artukovića s tim vremenski odmakom. Takvi se slučajevi vode dok se tragovi ne ohlade, odnosno kada je zločin još uvijek ‘vruć’ i kada su svjedoci još uvijek živoga sjećanja“, rekao je Nobilo.

Smatra i kako je neodgovorno govoriti kako DORH nije učinio dovoljno u procesuiranju ratnih zločina jer se to, kako je rekao, ne može izmjeriti pa samim tim niti znati. Dodaje i kako je veliki broj krivaca i svjedoka ratnih zločina nedostupan hrvatskim institucijama kao i da vrijeme čini svoje jer su u međuvremenu mnogi od njih preminuli. I sama svjedočenja često su upitna. Tu su i tehnički problemi s obzirom da Srbija nije dio EU i da samim tim nemaju europski uhidbeni nalog, niti izručuju svoje građane. Govoreći na ovu temu ističe i kako je veoma opasno i politički neodgovorno politiziranje samih žrtava ratnih zločina.

„Reći kako su mrtvi u Vukovaru iznad zakona i Ustava RH je vrlo opasno i čista zloupotreba žrtava u osobne političke svrhe. To što govori gradonačelnik Penava je jako opasno jer bi ta histerija, kada bi se prihvatila, mogla dovesti do masovnog progona. Neodgovorno je reći kako ne postoji dobra volja za procesuiranjem Srba za počinjene ratne zločine. Puno više prigovora moglo bi se reći na temu da se ne pokreću sudski postupci protiv Hrvata koji su počinili ratne zločine tijekom Domovinskog rata i da tu postoje različiti kriteriji“, tvrdi Nobilo.

Dodaje i kako su ratni zločini dio svakoga rata do sada i da nikada svi ti zločini, koliko god se trudile države, nisu bili svi istraženi, a krivci kažnjeni. Prema njegovim riječima isto će se dogoditi, iz više razloga, i u Hrvatskoj tako da je realno da brojni zločini nikada neće biti do kraja istraženi, a krivci adekvatno kažnjeni.

„Iako je to naša surova realnost ne smijemo stati dok god postoji mogućnost da se neki ratni zločin istraži, a krivac osudi. U prilog ide i činjenica da slučajevi ratnih zločina ne zastarijevaju. To su najbolje pokazali Izraelci koji su po cijelom svijetu tragali za nacističkim ranim zločincima dugo poslije završetka Drugog svjetskog rata. Međutim, nikada ne smijemo zloupotrebljavati državne institucije niti koristiti žrtve za svoje interese. Krivce svakako mora stići pravedna kazna ali u poštenom postupku“, zaključio je Nobilo.

Izvor: Al Jazeera