Ratari u Srbiji koriste neprovjerenu zaštitu
Zakon o sredstvima za zaštitu bilja u Srbiji već pet godina ne može se primijeniti, jer nedostatak kadra koji bi kontrolisao upotrebu i proizvodnju herbicida i pesticida odgađa primjenu zakona. Zato iz Udruženja stranih proizvođača upozoravaju da se domaćim poljoprivrednicima gleda kroz prste i dozvoljava registracija pesticida bez cjelokupne toksikološke dokumentacije.
Sve to zabrinjava poljoprivrednike, budući da je sjetva već počela, mehanizacija zaorala njive, a poljoprivrednici se nadaju što boljem rodu. Ratar Kornelije Idvolja na svom polju sije kukuruz, a nakon što je posijao, očekuje da će za mjesec izbiti prvi listovi, nakon čega će početi brinuti i o zaštiti svojih usjeva.
“Već godinama radimo tretiranje useva, tako da je korova sve manje. I ove se godine nadamo da ga neće biti toliko”, kaže Idvolja.
Herbicide nabavlja u poljoprivrednim apotekama i opredijelio se za uvozne artikle jer se, kako kaže, s proizvodima za zaštitu bilja ne igra i oni moraju biti pouzdani.
“To je skupa škola. Samo jedanput godišnje se seje, jednom se prska, pa ako ne odradiš posao kako treba, to ume mnogo da košta. Zato par desetina eura po litri ništa ne znači, ako znamo koliko štete može da nanese”, dodaje Idvolja.
Većinu usjeva tretiraju
Al Jazeerin reporter Marko Subotić javlja kako se većina usjeva u Srbiji tretira pesticidima i herbicidima, a neke procjene govore da se čak 70 posto poljoprivrednih proizvoda prska hemijskim supstancama.
Udruženja stranih proizvođača sredstava za zaštitu bilja tvrde da je, zbog neprimjene Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, koji je usvojen prije pet godina, dozvoljena registracija pesticida bez cjelokupne toksikološke dokumentacije. Domaćim proizvođačima, kažu, gleda se kroz prste i napominju kako se hrana tretira pesticidima za koje nisu sigurni kakve imaju toksikološke nečistoće i posljedice po okolinu, zdravlje, vodu i zrak.
U Ministarstvu poljoprivrede Srbije odbacuju takve tvrdnje i kažu da se domaća proizvodnja pesticida obavlja uz poštivanje postojećih propisanih standarda te da su karakteristike domaćih pesticida identične onim proizvedenim u Evropskoj uniji. Ipak, priznaju i da se na tržištu mogu naći neprovjerene supstance.
“Inspekcija redovno proverava celokupan distribucioni lanac sredstava za zaštitu bilja i primenu kod poljoprivrednih proizvođača, ali na te ilegalne tokove sredstava za zaštitu bilja ni Srbija nije imuna. Nemoguće je sprečiti ni da imate policajca pored svakog onog ko se bavi tim poslovima”, tvrdi Snežana Savčić-Petrić, načelnica Odjeljenja za zaštitu i ishranu bilja pri resornom ministarstvu.
Nedovoljno stručnjaka
Zakon o zaštiti bilja ne može se primijeniti zbog nedostatka stručnjaka za odvojenu kontrolu i ispitivanje rezultata kontrole pesticida i herbicida. Poljoprivredni fakultet u Beogradu obučava kadrove, ali još ih nema dovoljno.
“Dok smo imali velike kombinate, oni su zapošljavali stručnjake za zaštitu bilja i onda dođe pripravnik, pa uz nekog iskusnog uči, nauči i zna. Sada su manje-više te stručnjake koji su nešto vredeli, uzele hemijske kompanije i na terenu je ostao mali broj ljudi”, ukazuje Petar Vukša sa Poljoprivrednog fakulteta.
U međuvremenu, radi se na novom zakonu o zaštiti bilja, koji predviđa postepeno prilagođavanje standardima EU-a s rokom do 2017. godine.
Izvor: Al Jazeera