Rastu tenzije u njemačkoj vladajućoj koaliciji

Glasači očekuju da će se nova vlada početi baviti privrednim, društvenim i sigurnosnim aspektima (EPA)

U novoj njemačkoj vladajućoj koaliciji pojavile su se tačke razdora i prije prvog sastanka kabineta, a nesuglasice o brzini provedbe i dometu reformi već ljuljaju taj obnovljeni savez konzervativaca i socijaldemokrata.

Iz nemogućnosti da drugačije sastave vladu konzervativci Angele Merkel okrenuli su se socijaldemokratima (SPD) i produžili svoju “veliku koaliciju” nakon što krajem prošle godine nisu uspjeli pregovori s FDP-om i Zelenima.

Rezultat ponovne saradnje desnih i lijevih jest 177 stranica dug sporazum o koaliciji, postignut prošlog mjeseca nakon teških pregovora. Tim dokumentom dominira izraz “željeli bismo…”, što ostavlja mnogo prostora za buduće nesuglasice.

“Penzije, zdravstvo, Evropa i migrantska politika područja su u kojima su u koalicijskom sporazumu ugrađeni eksplozivi”, ističe Detlef Seif, zamjenik glasnogovornika za EU parlamentarnog bloka Angele Merkel.

Pet mjeseci kasnije

Budući da je prošlo više od pet mjeseci od izbora u septembru, Merkel je veoma svjesna da glasači očekuju da će se nova vlada, koja stupa na funkciju u srijedu, početi baviti privrednim, društvenim i sigurnosnim aspektima, koji zanimaju građane.

“S našim koalicijskim sporazumom imamo knjigu punu zadataka i ciljeva za implementaciju”, poručila je kancelarka u ponedjeljak.

U taj dokument stavljena je klauzula koja predviđa reviziju napretka za dvije godine i daje mogućnost stranama da napuste koaliciju ako neće biti zadovoljni njome.

SPD je na saradnju s konzervativcima pristao nakon što je dobio garancije da će se provesti politike koje žele njegovi članovi, od kojih su mnogi nakon izbora htjeli da stranka ode u opoziciju, smatrajući da je za njen najlošiji izborni rezultat od Drugog svjetskog rata kriva saradnja s blokom Angele Merkel.

Socijalne reforme

Socijaldemokrati posebno insistiraju na socijalnim reformama – povećanju dječijeg doplatka i izmjenama u finansiranju zdravstvenog osiguranja i obrazovanja.

U koalicijskom sporazumu predviđeno je 12 milijardi eura za porodične, dječije i socijalne mjere, zatim stabilizacija penzija, smanjivanje broja ugovora na određeno i revizija finansiranja zdravstva.

Čelnici SPD-a svjesni su da su im potrebne brze pobjede. Nedavna anketa pokazala je da ih je prvi put prestigla krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), koja je tako postala druga najpopularnija stranka u Njemačkoj.

No, istaknuti članovi konzervativnog bloka smatraju da su socijaldemokratske mjere u prošloj vladi dobile previše prostora.

U prvoj godini usvojena je njihova reforma kojom je smanjena dob za odlazak u penziju, te mjera vezana za uvođenje minimalne plaće. Neki konzervativci naglašavaju da neće dopustiti da se to ponovi i ovog puta.

Prioritet konzervativaca jest zauzimanje čvršćeg stava u vezi s imigracijom nakon izbjegličke krize iz 2015. godine, kao i finansiranje unutrašnje i vanjske sigurnosti.

“Ako bude prostora za manevre u budžetu, nećemo zaboraviti oružane snage”, istakao je čelnik konzervativaca Volker Kauder na konferenciji svog CDU-a.

Bilo kakav suficit bit će primijenjen prvo na odbranu, razvoj i sprečavanje kriza, a izdvajanja će biti ravnomjerno podijeljena na vojne i civilne projekte.

Protivljenje budžetskim povećanjima

Međutim, čelnici SPD-a vrlo će se vjerovatno usprotiviti bilo kakvom budžetskom povećanju za odbranu, a spominjali su i cilj NATO-a da svaka njegova članica izdvaja najmanje dva posto svog BDP-a za vojsku.

Ako se smanji njemački privredni rast i prihodi od poreza budu manji nego što je predviđeno, čemu bi mogle doprinijeti i nove američke carinske obaveze, planovi SPD-a za veća socijalna izdvajanja mogli bi doći u pitanje.

Predviđa se da će sporno biti i pitanje reforme Evropske unije, kojem je data velika važnost u koalicijskom sporazumu.

Socijaldemokrati podržavaju reformsku inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koja predviđa budžet i ministarstvo finansija eurozone.

Konzervativci su SPD-u prepustili Ministarstvo finansija iako su na izborima osvojili više od 12 posto glasova (32,9 u odnosu na 20,5 posto).

Novi ministar Olaf Scholz blizak je Andrei Nahles, za koju se vjeruje da će u aprilu preuzeti vodstvo SPD-a i za koju se očekuje da će stvarati glavobolje kancelarki Merkel.

Izvor: Agencije