Raste li Sisijeva zabrinutost zbog Bidena?

Piše: Abdul Rahman Mohammed

Čini se da se pitanje ljudskih prava u Egiptu ponovo vratilo u prvi plan, nakon što su američki i evropski zastupnici poslali dva pisma egipatskom predsjedniku Abdel Fattahu al-Sisiju tražeći od njega da oslobodi zatvorenike koji su, kako su to naveli, nepravedno zatvoreni.

Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava saopćile su u srijedu da su 84 člana Evropskog parlamenta, 138 članova nacionalnih parlamenata iz cijele Evrope, kao i 56 američkih zastupnika pisali Sisiju kako bi ga pozvali da zaustavi, kako su to organizacije za ljudska prava opisale, “nepravedne zatvorske kazne” protiv boraca za ljudska prava, novinara, advokata i aktivista u Egiptu koji su privedeni samo zato što su ostvarivali svoja legitimna prava.

Američki list The Washington Post izvijestio je da je 55 demokratskih zastupnika, uz nezavisnog senatora Bernieja Sandersa, potpisalo pismo poslano Sisiju prošlog ponedjeljka, s detaljnim opisom nekoliko slučajeva, kako kažu, “nepravednog” zatvaranja. Upozorili su da demokrate neće tolerirati kršenje ljudskih prava ako njihov kandidat Joe Biden pobijedi na predsjedničkim izborima.

Američki zastupnici su u pismu naveli imena nekih zatvorenih novinara, političara i pravnika različitih pripadnosti, među kojima ima liberala, ljevičara i islamista. Na popisu se nalazi Hazem Hosny, profesor političkih nauka i liberal, ljevičarski aktivista Haitham Mohamedeen, Mohamed al-Baqer, islamista i branitelj ljudskih prava, kao i novinar Al Jazeere Mahmoud Hussein.

Prethodna upozorenja

Poruka upućena Sisiju nekoliko dana uoči američkih predsjedničkih izbora nosila je jasnu prijetnju da demokrati neće tolerirati kršenje ljudskih prava u slučaju da Joe Biden odnese pobjedu na izborima. Posmatrači su u tome vidjeli neku vrstu političkog takmičenja među predsjedničkim kandidatima, dok drugi smatraju da je to pokazatelj stvarne promjene ukoliko aktuelni predsjednik Donald Trump izgubi na izborima.

Međutim, Ro Khanna, demokratski član američkog Zatupničkog doma, potvrdio je da je poruka motivirana kampanjom koju su egipatske snage sigurnosti pokrenule protiv aktivista i opozicije te hapšenja više od 900 osoba nakon nedavnih demonstracija protiv predsjednika Sisija.

Biden je 12. jula uputio slično upozorenje, rekavši da, ako bude izabran za predsjednika, neće biti “bjanko čekova za Trumpovog omiljenog diktatora”, aludirajući na Sisija. Također je oštro napao na Trumpov odnos sa Sisijem, naglasivši da njegova administracija, ako bude izabran za predsjednika, neće tolerirati gušenje ljudskih prava koje provodi egipatski režim.

Aktivisti za ljudska prava složili su se da ove dvije poruke neće imati direktan i brz utjecaj na stvarnost ljudskih prava u Egiptu, jer dolaze u vrijeme kada Trumpova administracija pruža očiglednu podršku Sisiju i njegovim politikama. Također, evropske vlade zatvaraju oči pred onim što su međunarodne i lokalne organizacije za ljudska prava zabilježile vezano za očita kršenja ljudskih prava u Egiptu.

Dok su jedni optimistični i smatraju da poruka američkih demokratskih zakonodavaca ukazuje na mogućnost značajne promjene u američkoj politici prema egipatskom režimu ako Biden pobijedi na izborima, drugi odbacuju takvu mogućnost, skrećući pažnju na to da Biden nije zauzeo stav prema Sisijevom vojnom puču i masovnim kršenjima prava koja su sve to pratila dok je bio zamjenik Baracka Obame.

Učiniti Izrael zadovoljnim

U tom kontekstu, Haitham Abu Khalil, novinar i aktivista za ljudska prava, smatra da ove poruke nemaju nikakve refleksije na stanje ljudskih prava u Egiptu, ističući da u proteklom periodu bilo kakvi slični glasovi nisu imali efekta. Nastavila su se hapšenja, izvršenja smrtnih kazni i druga kršenja prava uz neograničenu podršku koju je američka administracija pružala Sisiju da udovolji Izraelu.

Abu Khalil je u razgovoru za Al Jazeeru rekao da ne očekuje bilo kakvu promjenu dok su republikanci na vlasti, ali u slučaju da Biden pobijedi i demokrati dođu na vlast, može doći do blage, ali ne i radikalne promjene kako to neki zamišljaju.

Ovaj egipatski branitelj ljudskih prava smatra da su demokratski zakonodavci sveli svoj zahtjev na puštanje ograničenog broja zatvorenika, ali da to “ne predstavlja dobar trend”, iako je riječ o zatvorenicima različitih pripadnosti. U Egiptu ima oko 60 hiljada zatvorenika, među kojima su i čelnici islamskog pokreta, a u zatvorima se nalaze već sedam godina, rekao je.

Abu Khalil je naglasio da ne očekuje da će doći do stvarnog proboja u pogledu ljudskih i drugih prava u Egiptu sve dok je Sisi na vlasti, naglasivši da Egipat prolazi kroz najgore razdoblje ikad po pitanju ljudskih prava.

Sve masovnije kritike

Međutim, Salma Ashraf, direktorica organizacije Human Rights Monitor, vjeruje da izjava organizacija za zaštitu ljudskih prava u kojoj podržavaju poruke evropskih i američkih zakonodavaca govori da se širi krug kritika na račun stanja ljudskih prava u Egiptu. Smatra da to može otvoriti put za promjenu stava Zapada o ovoj situaciji, nakon što uvidi razmjere kršenja prava, čemu su svi bili izloženi, te kako to može utjecati na interese koje egipatski režim nastoji ostvariti.

Ova aktivistica za ljudska prava kaže da se takvim porukama postiže cilj – razotkrivanje konstantnih kršenja prava koje provodi Sisijev režim koji tvrdi da štiti slobode, a to je ujedno sredstvo pritiska na njega. “S druge strane, američka finansijska i vojna podrška Sisiju ograničava postizanje rezultata”, dodala je.

Salma u različitim pripadnostima zatvorenika koji su spomenuti u pismu američkih zakonodavaca vidi dokaze da potpisnici ove poruke vjeruju u nevinost svih spomenutih, ali i ostalih zatvorenika sa kojima dijele istu pripadnost, što odražava njihovo uvjerenje da Sisi ne pravi razliku između jednih ili drugih.

Prema viđenju ove aktivistice za ljudska prava, aktualni američki predsjednik slijedi put nasilja, terorizma i podrške diktatorskim režimima u svijetu, stoga očekuje da dođe do promjene politike kod njegovog nasljednika. Međutim, refleksija navedenog na egipatsku stvarnost, prema njenom mišljenju, nije zagarantirana.

Istina kojom se želi laž

Nasuprot tome, opozicioni politički aktivista Amr Abdulhadi smatra da su ove poruke došle u formi “istine kojom se želi laž”, ukazujući da su egipatski zatvori pretrpani desecima hiljada nepoznatih nepravedno zatvorenih osoba. Pokušaj manipulacije emocijama time što će se govoriti o različitim pripadnostima spomenutim u pismu predstavlja “pokušaj zaobilaženja istine”, rekao je.  

Abdulhadi u svom govoru za Al Jazeeru kaže da ograničavanje pisama na izuzetno mali broj zatvorenika potvrđuje onima koji očekuju zaokret u američkoj politici, u slučaju da Biden odnese pobjedu, da su u zabludi. Skrenuo je pažnju da će se, uprkos diskursu Demokratske stranke koji je staloženiji od onog Republikanske, nastaviti uobičajena politika prema Egiptu.

U ovom kontekstu ističe da sve administracije koje su se smjenjivale u Americi nikada nisu bile popustljive kada se radi o interesima izraelske okupacije, ali nema smetnje da se sa vremena na vrijeme poduzmu neki koraci koji bi apsorbirali srdžbu arapskih naroda i spriječili ekspoziju koja se nazire na horizontu.

Izvor: Al Jazeera