Rasprava o regularnosti izbora u CG
U susret parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru, raspravlja se o njihovoj regularnosti. Dok izborna komisija tvrdi da može da se glasa sa ličnom kartom, dio opozicije tvrdi suprotno. Ministar unutrašnjih poslova, iz opozicije, rekao je da lične karte, za razliku od pasoša nisu biometrijski dokumenti.
Kako Zakon o izboru vijećnika i zastupnika definiše da može da se glasa samo s takvim dokumentom, crnogorska opozicija, ali i dio nevladinog sektora traže izmjenu zakona, koji bi u suprotnom, upozoravaju, bio prekršen. No, Državna izborna komisija, ipak, tvrdi da s ličnom kartom može da se glasa.
Mašina za elektronsku identifikaciju birača novina je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Očitava ličnu kartu i pasoš koji, prema Izbornom zakonu, moraju biti biometrijski, tj. posjedovati čip sa elektronskim podacima građana. Ipak, devet godina nakon uvođenja nove identifikacije, crnogorski MUP otkrio je da lična karta nema čip, zbog čega, tvrdi opozicija nije biometrijska, pa se s njom prema važećem zakonu ne može doći na glasanje.
„Izbori ne smiju biti mjesto gdje se krši zakon već u startu. Može se mijenjati zakon ali za to treba politički dogovor, ali se ne smije kršiti zakon. Na ovaj način da se organizuju izbori koji će biti u temelju sporni oko zakonskih odredbi samo se zaoštrava situacija u CG i preuzima odgovornost za dalje ishode oko tih izbora“, rekao je Ranko Krivokapić, iz Socijaldemokratske partije.
Državna izborna komisija dala je mišljenje da lična karta sadrži mašinski čitljive zapise koji je, ipak, čine upotrebljivom i bez izmjene zakona.
Iz Državne izborne komisije u saopštenju kažu: “S obzirom na to da se identifikacija birača može nesporno izvršiti samo na osnovu lične karte izdate u skladu sa zakonom, nije relevantno što se za tu ličnu kartu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika koriste dva različita jezička određenja.”
Zakon se mora mijenjati
Za vladajući Đukanovićev DPS stav DIK-a je prihvatljiv.
„Ne, ona ne posjeduje elektronski čip, ali ona posjeduje dva biometrijska podatka, to je vaša slika i vaš potpis, tako da dobro je što je DIK razriješio tu dilemu da ne ostavljamo nikakvu dilemu kada je u pitanju održavanje izbora“, kazao je Predrag Sekulić, Demokratska partija socijalista.
No, član Komisije iz nevladinog sektora tvrdi dugačije: da mišljenje DIK-a nije imalo većinsku podršku i da se zakon mora mijenjati.
Dio stručnjaka ipak kaže da to nije moguće jer su izbori već raspisani.
„Mislim da je DIK trebala da uputi inicijativu parlamentu CG kako bi se po hitnom postupku izmijenile odredbe zakona o izboru odbornika i poslanika odnosno brisala ta jedna sporna riječ. To bi bila na nivou jedne tehničke izmjene koja bi omogućila zakonito sprovođenje izbornog procesa“, rekao je Vlado Dedović, član DIK-a.
Nevladina organizacija MANS traži odgovornost Vlade koja je, kažu godinama držala građane u zabludi da imaju biometrijska dokumenta. Tvrde da je DIK donio političku odluku, koja može dovesti do brojnih zloupotreba.
„Lična karta se lakše falsifikuje, mi imamo ogroman problem sa biračkim spiskom i njegovom netačnošću i neažurnosti, u toj situaciji i kombinaciji vrlo je lako ugroziti legitimnost izbora ukoliko neko može da štampa te lične karte i da se onda pojavljuju ljudi umjesto drugih ljudi da glasaju“, rekao je Vuk Mara, iz organizacije MANS.
Ukoliko izmjena zakona nije moguća, MANS predlaže da država svima omogući besplatne pasoše. U suprotnom, upozoravaju, na dan glasanja članovi odbora iz političkih partija mogu spriječiti građane da na glasanje izađu sa ličnom kartom jer mišljenje DIK-a nije obavezujuće.
Izvor: Al Jazeera