Oglasi

Rasmussen: Referendum na Krimu neće imati legitimitet

Generalni sekretar NATO-a upozorio da će referendum značiti direktno kršenje ukrajinskog ustava i međunarodnog prava.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je, govoreći o referendumu koji bi u nedjelju trebao biti održan na području ukrajinske Autonomne Republike Krim, izrazio zabrinutost zbog dešavanja u Ukrajini te kazao kako je potrebno da se Rusija odgovorno ponaša, javlja Anadolija.

Rasmussen je za referendum koristio riječ "navodno" te kazao da ukoliko dođe do održavanja referenduma to neće imati pravnu snagu ili politički legitimitet.

U saopćenju je upozorio da će referendum značiti direktno kršenje ukrajinskog ustava i međunarodnog prava.

Rasmussen je dodao da je i Vijeće euroatlantskog partnerstva, koje se sastalo na zahtjev Ukrajine, izrazilo zabrinutost zbog dešavanja u ovoj zemlji.

"Rusija mora djelovati na odgovoran način, nastaviti svoje obaveze prema međunarodnom pravu i pridržavati se načela Partnerstva za mir", pojasnio je.

Rasmussen je dodao da treba dati priliku za političko rješenje i dijalog.

Iskrcavanje ruskih vojnika

Ruski desantni brod Jamal iskrcao je u petak ujutro vojnike, kamione i jedno oklopno vozilo u Kozačkom zaljevu pokraj Sevastopolja na Krimu, javlja Reuters, uz podsjećanje kako je istim područjem početkom sedmice prošla kolona od stotinjak vozila ruske vojske u kojoj je bilo oklopnih transportera i samohodnog topništva.

Sve se to događa uoči nedjeljnog referenduma o krimskoj nezavisnosti, iako proruske vlasti na Krimu tvrde da izvan ruskih baza nema ruskih vojnika, te da su i maskirani vojnici koji okružuju ukrajinske vojne objekte "samoorganizirane snage Krima".

Istovremeno su lovački avioni i helikopteri mornaričkog zrakoplovstva ruske Sjeverne flote počeli izvođenje letova s palube nosača aviona "Admiral Kuznjecov" u vodama Sredozemnog mora jugozapadno od Cipra.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Takvu informaciju potvrdio je predstavnik za štampu flote Vadim Sjerga, navodeći kako borbeni avioni obavljaju i navigacijsku i letačko-taktičku pripremu, uvježbavaju tehniku pilotiranja i pogađanja ciljeva u zraku, izbjegavanja napada i preuzimanja inicijative u borbi.

Ukoliko se povoljne meteorološke prilike nastave, letovi će biti održani i idućih dana.

Hakerski napadi na Kremlj

Hakeri su u petak nekoliko puta uspjeli srušiti zvaničnu internetsku stranicu ruskog predsjednika Vladimira Putina, a pala je i stranica Ruske narodne banke, potvrdili su izvori iz Kremlja.

"U toku je snažan cyber napad na internetsku stranicu Kremlja", potvrđeno je u Kremlju, uz napomenu da stručnjaci za sigurnost rade na zaštiti internetske stranice i onemogućavanju daljih napada.

Nije odgovoreno zna li se ko stoji iza napada.

Stranica Ruske narodne banke srušena je prije sastanka o kamatnim stopama i stručnjaci je, također, pokušavaju osposobiti.

UN ponovno bez odluke o Krimu

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ponovno je razmatralo situaciju u Ukrajini i ponovno nije donijelo nikakvu odluku, jer je na ponudu nacrta rezolucije Sjedinjenih Američkih Država, kojom bi referendum o nezavisnosti Krima bio proglašen nelegalnim, Rusija najavila da će uložiti veto. Zbog toga je glasanje o rezoluciji odgođeno.

Prema navodima diplomata, koje prenosi Reuters, rezolucija bi pozvala zemlje članice UN-a da ne priznaju rezultate referenduma na Krimu, čiji je parlament već izglasao da se želi pripojiti Rusiji.

Rusija je odmah, kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, jasno stavila do znanja kako je protiv tog nacrta rezolucije, pa je odlučeno da se glasanje odgodi najkasnije do subote, kako bi bilo vremena za dalje pregovore.


UN još bez odluke o Krimu [Reuters]

Američka ambasadorica u UN-u Samantha Power rekla je novinarima, nakon sjednice, kako je cilj rezolucije da se promijene namjere Rusije "prije nego što životi nevinih budu izgubljeni".

"Rezolucija bi garantirala mirno rješenje ukrajinske krize, zasnovano na međunarodnom pravu i ovlaštenjima Vijeća sigurnosti da, kada je potrebno, donesu sigurnost i mir u svijetu", dodala je Power.

Za referendum na Krimu rekla je kako je "organiziran na brzu ruku i neopravdan", ocjenjujući ga kao kršenje suvereniteta Ukrajine.

Prema njenom mišljenju, vrijeme za mirno rješenje krize istječe, te je pozvala Rusiju da posluša "znatno ujedinjene" glasove 14 članica Vijeća sigurnosti UN-a i ukrajinskog naroda.

Rat niko ne želi

Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a govorio je i predsjednik prijelazne ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk, koji je optužio Rusiju za provedbu vojne agresije, rekavši da za nju nema nikakvog razloga niti osnova, te je ocijenio kao neprihvatljivu.

Jacenjuk je uvjeren da Rusija ne želi rat, te pozvao Moskvu da uzme u obzir volju naroda i vrati se dijalogu s Ukrajinom.

Ruski ambasador u UN-u Vitalij Čurkin poručio je, također, da Rusija ne želi rat zbog krize u Ukrajini.

"Rusija ne želi rat, niti to žele Rusi, a uvjeren sam i da Ukrajinci to ne žele", rekao je Čurkin nakon Jacenjukovog obraćanja.

Ipak, kritizirao je procjenu zapadnih sila o krizi u Ukrajini i situaciji na Krimu te ponovio stajalište Moskve da je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič neustavno svrgnut s vlasti.

Stao je u odbranu referenduma na Krimu, rekavši da proistječe iz pravnog vakuuma u toj autonomnoj republici, nastalog zbog "neustavnog zbacivanja vlade u Kijevu" prošlog mjeseca.

Nekoliko zapadnih diplomata izrazilo je nadu da će se Kina, koja se prethodno pridružila ruskom vetu na tri rezolucije o Siriji 2011. godine, ovog puta distancirati od Moskve.

"To bi pokazalo da je Rusija usamljena, da većina Vijeća sigurnosti, uključujući i Kinu, ne stoji uz nju kad je riječ o Ukrajini", rekao je jedan od diplomata.

Ambasador Kine u Ujedinjenim narodima Liu Jieyi rekao je da Peking poziva obje strane na suzdržanost i zalaže se za rješenje krize političkim i diplomatskim sredstvima.

Njegov britanski kolega Mark Lyall Grant pozvao je Rusiju i vlasti na Krimu da otkažu nedjeljno glasanje o neovisnosti, rekavši da "slobodan i pošten referendum nikako ne može biti održan tamo gdje birači glasaju na nišanu oružja".

To je bila šesta sjednica Vijeća sigurnosti UN-a posvećena situaciji u Ukrajini u posljednjih 12 dana, ali ni jedna nije okončana konkretnim dogovorom ili akcijom.

Aksjonov najavljuje trijumf

Premijer regionalne vlade Krima Sergej Aksjonov ocijenio je kako će najmanje 80 posto građana s tog području na referendumu u nedjelju podržati odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.

Pritom je odbacio optužbe protivnika da će ishod referenduma prilagoditi naredbama iz Moskve.

"Narod će na referendumu izglasati pripajanje Rusiji, bez ikakve mogućnosti prevare. Glasanje će biti transparentno i pošteno. Garantiramo da će svi aspekti europskih zakona biti poštovani, uključujući i sigurnost glasača", naglasio je Aksjonov koji je stupio na vlast kada su, prošle sedmice, proruske snage zauzele Krim.

Smatra i da će većina birača na referendumskom listiću zaokružiti prvu od dvije ponuđene varijante i bez razmišljanja izabrati odanost Rusiji.

"Većina Krimljana glasat će za priključenje Ruskoj Federaciji. Imamo rezultate istraživanja agencija iz Ukrajine i s Krima koji jasno pokazuju da je najmanje 80 posto građana Krima spremno pridružiti se Rusiji", tvrdi Aksjonov.

Prema njegovom mišljenju, ruska vojska nije blokirala ukrajinske trupe u njihovim bazama u regiji, te je optužio časnike iz zapadne Ukrajine da šire napetost i odbijaju pokazati lojalnost svojoj vladi.

"Neki vojnici su spremni uhapsiti časnike, ali im poručujem da se suzdrže i čekaju rezultate referenduma", zaključio je Aksjonov.

Nema američke pomoći

Američki senat neće glasati o nacrtu zakona o pomoći Ukrajini do kraja ožujka, zbog spora u vezi sa odredbom o reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Nacrt zakona koji uključuje reforme MMF-a, garancije o zajmu za Ukrajinu, sankcije protiv Rusa i Ukrajinaca te ekonomsku pomoć vladi u Kijevu - usvojen je u srijedu na Odboru za vanjske poslove Senata, prenio je Reuters.

Međutim, zakon nije prošao dan kasnije na Senatu nakon primjedbi republikanaca, što znači da bi se o njemu moglo glasati tek 24. ožujka, poslije pauze u radu Kongresa koja počinje danas.

Očekuje se da će taj nacrt zakona biti usvojen u Senatu, ali da bi postao zakon, mora proći u Zastupničkom domu, gdje dominiraju republikanci i gdje se očekuje teška borba, prenose agencije.

Senat je pozvan da usvoji verziju zakona tog dijela Kongresa kojim se podržavaju garancije od milijardu dolara zajma Ukrajini, ali bez odredbi sadržanih u nacrtu iznesenom u Senatu, posebno onih koje se odnose na reforme MMF-a.

"Novac MMF-a nema ništa s Ukrajinom", rekao je John Boehner, predsjedavajući Zastupničkog doma, na konferenciji za novinare.

Republikanski senator iz Arizone John McCain izjavio je kako je "posramljen" zbog djelovanja članova njegove stranke te naglasio da bi usvajanje zakona poslalo jasnu poruku podrške Ukrajini.

"Možete se zvati republikancima, ali nemojte se zvati Reaganovim republikancima. Ronald Reagan nikada, ali nikada, ne bi dozvolio da ovakva agresija prođe bez reagiranja američkog naroda", rekao je McCain.

Obamina administracija snažno se zalaže za reforme MMF-a, ali se neki republikanci žale da bi one koštale previše i smanjile utjecaj SAD-a na političkoj sceni.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.