Oglasi

Ranjene ekonomije regije teško bi izdržale nove restrikcije

Donositelji odluka uzimaju u obzir opasnosti povratka strogih mjera po ekonomiju, no epidemiološka slika se pogoršava.
Sjeverna Makedonija, Korona virusU zemljama regije posebno su ranjivi turizam i ugostiteljstvo te uz njih vezane djelatnostiEPA - Ilustracija

Pokušaji dubokih udaha i traženja nove snage za svjetske pa time i regionalne ekonomije na putu prema oporavku od korona krize koja je 'zaustavila Zemlju', tek su započeli, a broj zaraženih ponovno raste.

Iako neki donositelji odluka najavljuju kako ne dolazi u obzir da bi u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije došlo do zatvaranja ekonomije kao na početku krize, neke se restrikcije ipak vraćaju.

Tako je Hrvatska uvela obveznu samoizolaciju za osobe koje dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova, Slovenija karantenu za putnike iz BiH, Srbije i Kosova, a član Kriznog štaba za borbu protiv pandemije u Srbiji Predrag Kon ocijenio da ponovno treba uvesti neke mjere, poput prekida rada noćnih klubova i smanjenja radnog vremena lokala.

Dodatno zatvaranje 'katastrofalno'

Dok je virus ovdje, postoji i dalje opasnost za zdravlje ljudi, kao i za 'zdravlje' narušenih ekonomija, pogotovo ukoliko neke mjere ponovno budu uvedene.

Slijedi nova realnost

Oreščanin smatra da će eventualne restrikcije biti vezane vezane upravo za zatvaranje granica i minimiziranje putovanja te inzistiranje na pridržavanju mjera socijalne distance, nošenju maski i dezinfekciji ruku. U od nekih najavljenom 'suživotu' s virusom, ističe, društvo i država će se morati prilagoditi novoj realnosti - razdoblje u kojem su države pomagale dolazi kraju i treba pronaći nove modele privređivanja.

Mnogi će u nekim sektorima, kaže, izgubiti posao i početi se baviti drugim djelatnostima, a realnost je i da će se morati rezati rashodovna strana proračuna, što uključuje i bolne rezove.

"Smanjenja plaća i otpuštanja u javnom sektoru. S početkom jeseni ćemo imati puno jasniju sliku kolika će biti dubina krize i koliko će trajati. Ono što možemo biti sigurni, svijet više neće biti isti kao prije korona krize, pa ko ni Hrvatska i regija".

Dražen Oreščanin iz hrvatske udruge Glas poduzetnika kaže kako je očigledno da nije moguće ponovno zatvoriti ekonomiju na način kao u prvom valu krize.

Osim toga, smatra da su ljudi sada svjesniji da virus nije tako opasan i smrtonosan kako se inicijalno predstavljalo te da se do pronalaska lijeka i cjepiva s njim može živjeti u nekakvom obliku, uz dezinfekciju ruku, nošenje maski u javnom prijevozu i socijalnu distancu.

"Dodatno zatvaranje ekonomije bi bilo po Hrvatsku i sve ekonomije u regiji katastrofalno, budući da državni proračun više ne može podnijeti niti mjere minimalne plaće niti pad prihoda u državnoj kasi koja se primarno puni od PDV-a i potrošnje", ističe Oreščanin.

Hrvatska je, navodi, već sada 'na koljenima', iako naizgled sve još uvijek izgleda relativno normalno zbog nadolazećih izbora.

Za neke posla nema i bez novih restrikcija

Turizam, podsjeća, čini 20 posto BDP-a, a izvjesno je da će sezona biti možda na razini 20 do 30 posto prošlogodišnje, a zbog smanjenja potrošnje 'rupa' u proračunu već je sada velika.

"Hrvatska će svakako težiti tome da bude maksimalno otvorena, ali s tako malim prihodima mnoge tvrtke neće moći opstati ili nastaviti funkcionirati s jednakim brojem zaposlenih te se može očekivati i val otkaza nakon prestanka mjera. Ono što pod svaku cijenu treba izbjeći je 'domino efekt' u kojem bi pojedine djelatnosti za sobom povukle i druge koje o njima ovise".

Turizam i ugostiteljstvo su, navodi, bili najviše pogođeni restrikcijama pa su najranjiviji, kao i sve prateće djelatnosti koje idu uz turizam, poput 'destination retaila', povremenog prijevoza i chartera plovila.

"Tim djelatnostima nije više potrebno ni zatvaranje ni restrikcije, čak ni uz punu otvorenost poslovanja oni jednostavno neće imati korisnika i prihoda. Primjerice, putničke agencije, povremeni prijevoz i turistički vodiči ovise o školskim ekskurzijama i organiziranim grupama turista. Poslovanje je formalno otvoreno, ali za njih posla nema".

Ključni pojam - neizvjesnost

Hrvatska je, kaže, zatvorila granice prema istočnim susjedima u nadi da članice EU-a o kojima ovisi turistička sezona neće ponovo zatvoriti granice prema Hrvatskoj i zatvaraju se za građane, a robni promet će i dalje funkcionirati nesmetano, zaključuje Oreščanin.

Srušena višedecenijska uvjeravanja

Ova će pandemija, navodi Miljević, promijeniti sve - od odnosa u svijetu, preko načina funkcioniranja društava i gospodarstva do lanaca vrijednosti i distribucije. Stoga će se i samo gospodarstvo morati mijenjati - inzistiranje na održavanju postojeće strukture i njezinom oporavku neće dati očekivani učinak.

"Zemlje koje ovu situaciju shvate kao priliku i šansu za promjenu i na toj promjeni zasnuju svoj budući razvoj biće uspješne i u ekonomskom oporavku. Zemlje koje žive u zabludi da je ovo prolazna nepogoda čije posljedice treba samo sanirati i da će sve poslije biti isto, izgubiće vrijeme, a time i priliku za razvoj na novim osnovama".

Pandemija je pokazala da se u nekoliko mjeseci mogu srušiti višedetljetna uvjeravanja da su jedino ispravni globalizacija, međuovisnost i beskonačni rast podržan 'glađu' za profitom, jeftinim radom  i jeftinim novcem te da je važno oslanjanje na vlastite snage i proizvodnju, razvoj internih kapaciteta, čista i zdrava životna sredina, lako dostupna hrana i pitka voda.

"Mislim da je nova Evropska komisija izabrala pravi put forsirajući Evropski zeleni dogovor kao osnovu budućeg razvoja, a time i oporavka privrede i društva nakon pandemije. Da li će zemlje regije prepoznati svoju šansu i podršku koju im u tom kontekstu EU nudi, ostaje da vidimo".

Ljubomir Madžar, ekonomist iz Beograda, kaže da je ključna riječ kojom se može okarakterizirati sve što se dogodilo, ali i ono što bi se tek moglo dogoditi - neizvjesnost.

Mnogo toga u vezi s posljedicama pandemije, ističe, nije predvidivo pa niti poznato jer nisu još prikupljeni svi podaci i informacije.

"Čak i da smo dobro informisani o prošlosti, mislim da bi teško bilo davati prognoze, pošto se situacija strukturno menja - to je jedan veliki udar koji ima za posledicu i to da ono što se dogodilo u prošlosti nije toliko povezano sa onim što će se dogoditi u budućnosti. Tako da je svakako nemoguće dati precizne prognoze o tome kako će izgledati makroekonomski tokovi, ali jedno se sa sigurnošću može kazati - kakav god da bude u nizu mogućih ishoda, svaki će biti krajnje nepovoljan i krajnje neprijatan jer je jedan deo privrede već morao da stane", kaže Madžar.

Madžar: Nije vrijeme za prognoze rasta

U vezama u međunarodnom prometu se događaju razne smetnje, teže se trguje, a lanci opskrbe se na mnogim karikama prekidaju, što ima nepovoljne implikacije po cijelo gospodarstvo i opću ekonomsku situaciju.

"Ja sam jako iznenađen da su MMF i Svetska banka dali neke prognoze stopa rasta za buduću godinu i valjda neke procene efekata u ovoj godini - mislim da nije vreme za takve procene i takve prognoze, pošto se mnogo toga još nije dogodilo, a dogodit će se i, kao što rekoh, o onome što se dogodilo tek treba da prikupimo odgovarajuće informacije".

Malo što, navodi, u tolikom stupnju blokira gospodarske tijekove kao što je neizvjesnost jer kada ljudi ne mogu s kakvom-takvom sigurnošću predvidjeti buduće tijekove, nisu u stanju donijeti odluke u tekućem poslovanju pa mnogo toga staje.

"Neizvesnost se često ističe kao velika smetnja i kao uzročnik mnogih zastoja u privredi jer u uslovima neizvesnosti mnogo toga što bi se inače moglo pokrenuti i odlučiti, ostaje neodlučeno i neučinjeno. Tako da je baš ovo situacija u kojoj će neizvesnost ostaviti svoj težak trag".

Najranjiviji dijelovi srpskog gospodarstva su turizam, ugostiteljstvo i razne vrste usluga povezane s tim djelatnostima, no u Srbiji, za razliku od Hrvatske i Crne Gore, turizam nije toliko zastupljen u gospodarskoj strukturi pa će štete biti manje.

Privreda u 'knockdownu'

Štete nastaju i na području vanjske trgovine jer se teže trguje, teže se sklapaju poslovi, a roba se sporije kreće i isporučuje.

"Sve to ima za posledicu loše tendencije u spoljnoj trgovini i još i šire u međunarodnim ekonomskim odnosima, a kad tu nešto krene kako ne treba, onda cela privreda od toga mora da trpi", zaključuje Madžar.

Damir Miljević, ekonomski analitičar iz BiH, smatra da ukoliko se nastavi pogoršavanje epidemiološke slike, može doći do ponovnog uvođenja određenih restrikcija i to u prvom redu ograničavanja putovanja i kretanja, što može imati dodatni utjecaj na ekonomiju - prvenstveno na uslužni sektor koji je, ističe, ionako već 'na koljenima', te na poljoprivredu koja u vrijeme berbe traži mnogo radne snage.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Cjelokupna europska, pa time i regionalna privreda, navodi, je u 'knockdownu' i s malim izgledima za oporavak u iduće dvije do tri godine.

Iako neke međunarodne financijske institucije procjenjuju da će pad BDP-a biti manji od 10 posto u ovoj godini, on smatra da će europska i regionalne ekonomije iskusiti dvoznamenkasti pad, u prvom redu zbog velikog pada potražnje za svim vrstama proizvoda i usluga, izuzev egzistencijalnih.

"Do velikog pada će doći kako zbog ograničenja izazvanih pandemijom - turizam je najbolji primjer - tako i zbog toga što će se potrošači, u situaciji neizvjesnosti, uzdržavati od potrošnje i to naročito trajnih potrošnih dobara. Pri ovome treba imati u vidu da će i jedan dio potrošača, zbog pandemije, ostati bez prihoda ili imati smanjene prihode, što će sve opet negativno uticati na tražnju, a time posljedično i na ponudu".

'Finansijski paketi neće puno pomoći'

Golemi financijski paketi pomoći koje su pripremile razvijene zemlje, smatra, neće puno pomoći jer će velik dio potrošača promjeniti navike u kupovini - ekonomija, smatra, više neće biti ista.

"Male, uvozno zavisne i relativno nerazvijene ekonomije, kao što je BiH ekonomija, teže će podnijeti bilo kakve dodatne restrikcije ili produžavanje postojećeg stanja. Kod BiH je još specifično i to da gotovo 10 posto GDP-a čine doznake iz inostranstva pa svako pogoršavanje situacije u ekonomijama gdje živi i radi BiH dijaspora, direktno utiče na stanje u BiH kroz smanjen priliv doznaka i smanjen dolazak dijapore u zemlju, što ima direktan uticaja na ekonomiju".

U BiH su, kao i svugdje u svijetu, kaže, najteže pogođeni i ranjivi u pogledu ponovnog uvođenja mjera ugostiteljstvo i turizam, kao i sektor osobnih usluga te mali i mikrobiznisi koji će se, ističe teško oporaviti.

"Pored njih naročito su pogođeni tekstilna industrija i industrija obuće jer se radi uglavnom o tzv. lohn poslovima te dio industrije vezan za proizvodnju opreme i dijelova za automobilsku industriju. Oporavak ovih sektora vezan je za oporavak njihovih partnera u Evropi za koje su u suštini proizvodili", zaključuje Miljević.

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.