Ramazan: Kako post pridonosi zdravlju

Kada ne konzumira hranu, naše tijelo se može fokusirati na uklanjanje toksina pošto se probavni trakt odmara (AFP)

Ramazan, koji je ove godine u većini država počeo 6. maja, je najsvetiji mjesec u muslimanskom kalendaru. Tokom njega se posti od jela, pića, pušenja i seksualnih odnosa od zore do sumraka, u nadi da će dovesti do veće bogobojaznosti (taqwa).

Muslimanima je naređeno da poste tokom ramazana prije više od 1.400 godina, stari Grci su preporučivali post kako bi se izliječilo tijelo, a današnji naučnici preporučuju modificirani post zbog koristi za tijelo i psihu.

Poznat kao isprekidani post, ovaj modificirani post dolazi u većem broju oblika i u kojem se traži da čovjek ne jede 12, 16 ili 24 sata. Drugi oblik, poznat kao post 5:2, zagovara restrikcije unosa kalorija (unos između 500 i 600 kalorija) za 36 sat, dva puta sedmično.

Knjiga „Eat Stop Eat“ Brada Pilona iz 2007. godine preporučuje suzdržavanje od jela 24 sata jednom ili dva puta dnevno i daje slobodu pojedincima kada da počnu i kada da prestanu sa svojim postom.

Michael Mosley je 2012. objavio TV dokumentarac „Jedi, posti i živi duže“ i objavio svoj bestseler „Brza dijeta“, a oboje je na osnovu koncepta 5:2 isprekidanog posta.

„U ‘Brzoj dijeti’ predlažem oblik posta koji se zove ‘vremenski ograničeno jelo’. To se odnosi na obroke u određeno vrijeme, slično obliku posta koji imaju muslimani tokom ramazana. Dokazane koristi posta su bolji san, smanjenje opasnosti od nekih tumora“, rekao je Mosley za Al Jazeeru.

Koristi posta

Stručnjaci su također ustanovili kako ograničavanje unosa hrane tokom dana može pomoći u prevenciji zdravstvenih problema kao što su visoki holesterol, srčana oboljenja i gojaznost, te u poboljšanju mentalnog zdravlja.

Kada ne konzumira hranu, naše tijelo se može fokusirati na uklanjanje toksina pošto se probavni trakt odmara.

„Post omogućava želucu da se očisti i ojača. Također može stimulirati proces zvan autofagija u kojem se ćelije čiste i uklanjaju oštećene i opasne čestice“, istakla je nutricistica Claire Mahy.

Naučnici su također izučavali povezanost dijete, zdravlja želuca i mentalnog zdravlja i, kako je Mosley objasnio, post može dovesti do oslobađanja BDNF-a (brain-derived neurotrophic factor, neurotrofni faktor izveden iz mozga) u mozgu.

„Pokazalo se kako on štiti ćelije mozga i može dovesti do smanjenja depresije i nervoze, kao i opasnosti od razvoja demencije“, dodaje on.

Mnogi koji su postili također su otkrili da im je to pomoglo, ako su radili kako treba, da izgube na masno tkivo, a dobiju mišićnu masu.

Kada ne postiti

Kao i svaka promjena ishrane i životnog stila, post nosi neke opasnosti koje nisu za svakoga.

Pojedinci kojima je ugroženo zdravlje i čije stanje prati ljekar zbog zdravstvenih uvjeta bi trebali porazgovarati sa doktorom jer bi post mogao imati neželjene efekte po njih.

„Post može dovesti do niskih nivoa šećera u krvi što izaziva smanjenje koncentracije i povećanje umora“, objašnjava nutricionistica Nazmin Islam.

Ona dodaje kako je održiv gubitak kilograma jedino moguć sa stalnim postom, te kako se bilo koji gubitak kilograma tokom ramazana lako može vratiti ako se pojedinac vrati ranijim navikama pri ishrani.

„Međutim, više je koristi od štete. Dugoročno, ako se kako treba posti, to može popraviti probavni trakt i cijeli metabolizam.“

Izvor: Al Jazeera