Oglasi

Radnici s Balkana napuštaju Sloveniju

Sa propadanjem građevinskih - ali i ostalih - firmi, oni koji su do jučer radili na gradilištima, sada cijele noći čekaju na vize za Njemačku.

U prvoj polovini ove godine, u Sloveniji je na radu bilo više od 55 hiljada ljudi iz drugih država. Od toga ih je više od 47 hiljada iz zemalja bivše Jugoslavije. To je podatak Slovenskog ureda za statistiku.

Međutim, Slovenija postaje sve manje privlačna za rad. Sa propadanjem građevinskih - ali i ostalih - firmi, oni koji su do jučer radili na gradilištima, sada cijele noći čekaju na vize za Njemačku.

Slovenska vlada pod Janezom Janšom štedi na svim područjima, a nove izlaze iz sopstvenih finansijskih kriza traži i sve više visokoškolovanih Slovenaca. Gdje vode putevi istražila je novinarka Al Jazeere Katarina Drlja.

Noćili na travnjaku

Ćelo Smajo i Dževad Topuz čekali su deset sati da se otvore vrata Njemačke ambasade u Ljubljani. S ostalim kolegama prenoćili na malo trave.  Sve to kako bi dobili vizu za rad u Njemačkoj.

„Zato što nisam u Bosni imao nikakvu firmu, nikakvog posla, morao sam negdje da krenem. Trbuhom za kruhom“, govori Ćelo Smajo.

U Sloveniji je deset godina. Posla je zbog ekonomske krize sve manje. I poput ostalih - diže sidro, jer, ne hrani samo sebe.

„Unatoč tome što kompanije propadaju - moglo bi se reći: sve redom - u azilnom domu 96 osoba nada se boljoj budućnosti upravo u Sloveniji, dok Slovenija štedi i na njima“, javlja Drlja.

Početkom šestog mjeseca, zbog ekonomske situacije u kojoj se nalazi Slovenija, finansijska pomoć azilantima doslovno se prepolovila, za one koji su odluku o takozvanoj međunarodnoj zaštiti odlučili čekati izvan azilnog doma. Sada, umjesto 260 eura mjesečno, primaju 130.

Ali svi, i oni koji su u domu, pa ne primaju nikakav novac, ostat će bez besplatne pravne pomoći.

Narušena ljudska prava

„Prije 15 dana sobu je dobila 55-godišnja Prizrenka. Tu je sa sinom od 14 godina... Ona se i dalje nada“, javlja Drlja.

„Da, evo dete npr. može da se školuje, kad bi bili tako ljubazni. Da mi nakon svih ovih dešavanja malo pomognu. Ja stvarno nemam više tamo jedino na ulici da ostanem. To je sramota, da s djetetom na ulici ostanem, da me niko ne vidi. Razumijete?“, govori ova Prizrenka.

I dok u sobi čekaju na odluku smiju li ostati u Sloveniji ili ne, pravnica Neža Kogovšek iz Mirovnog instituta Šalamon upozorava, da mjere štednje vlade Janeza Janše već narušavaju osnovna ljudska prava.

„Struka već duže vrijeme upozorava da je pravo na besplatnu pravnu pomoć najbitnije za ostvarivanje svega ostaloga, što je osobi koja traži azil potrebno priznati, jer u suprotnom ne može preživjeti u jednom stranom društvu“, kaže Kogovšek.

No, na ulicama glavnog grada sve se češće spominje - Australija.

O tome svjedoči Nataša Shelley koja pomaže svima koji odluče preseliti u zemlju kengura.

„Imamo stranke kojima je za stalnu vizu potrebno oko 9000 dolara, australskih dolara, što je nekih 7500 eura da si srede svu dokumentaciju, plate naše usluge i taxu državi“, kaže Shelley iz Australianeedsyou.com.

Ta se investicija vrati u roku od dva mjeseca, kaže i zbog visokih plata na taj se korak u ovoj političko-ekonomskoj klimi odlučuje sve više Slovenaca.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.