Radioamateri – traženi u haosu, zanemareni u miru

Piše: Mario Pejović

U uvjetima prirodnih katastrofa, požara, socijalnih i društvenih kriza te ratova radioamateri su nerijetko prva i posljednja linija komunikacija.

Upravo su ovi telekomunikacijski entuzijasti bili važan element u koordiniranju spasilačkih akcija tokom prošlogodišnjih poplava koje su pogodile regiju, kada su aktivirane Radio mreže za opasnost (RMZO), navode radioamateri.

Pomagali su timovima mjesnih zajednica, Civilne zaštite, oružanih snaga, međunarodnim vojnim snagama, graničnoj policiji u aktivnostima brzog odgovora na zahtjeve sa poplavljenih područja. Također su koordinirali aktivnosti rafting timova koji su bili na terenu te javljali volonterima putem društvenih mreža i svojih internetskih stranica gdje je pomoć najpotrebnija.

Uz sve to, državna i nadležne agencije Bosne i Hercegovine sistemski ne planiraju saradnju s radioamaterima, kazao je Sead Čeljo, u eteru poznat kao E74AC, predsjednik Asocijacije radioamatera u Bosni i Hercegovini.

“Sistem zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini i zakonodavstvo u toj oblasti i oblasti civilne zaštite ne prepoznaje upotrebu organizacija civilnog društva, nevladinog sektora odnosno i radioamaterskih udruženja u brzom odgovoru na prirodne katastrofe i spašavanje života, imovine i okoliša”, kazao je on, te dodao da država nije ustanovila mehanizme za djelovanje elektronskih komunikacija u vanrednim situacijama u Bosni i Hercegovini.

Zanemareni radioamateri

Iz tog slijedi da telekom operatori, kablovski sistemi, radiodifuzne organizacije i drugi vlasnici komunikacija u Bosni i Hercegovini ne planiraju i ne realiziraju komunikacije u vanrednim situacijama.

“Radioamateri u Bosni i Hercegovini samim tim nisu ni prepoznati da budu alternativa narušenom sistemu komunikacija u vanrednim situacijama”, ocijenio je Čeljo.

Zbog svog rada tokom rata u Bosni i Hercegovini i razmjeni humanitarnih poruka te uvezivanja raseljenih porodica, ARAuBiH je dobitnik Zlatne medalje internacionalne lige humanista i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.

Iako su radioamateri bili aktivni u koordinaciji rada i informiranju o stanju u Obrenovcu, Paraćinu, Šapcu, Bajinoj Bašti i drugim poplavljenim područjima, kao i u mnogim drugim vanrednim situacijama, finansiranje Saveza radio-amatera Srbije nije riješeno na nivou države, kazao je Milan Milovanović, potpredsjednik SRS-a s radioamaterskim pozivnim znakom YU1ZZ.

Kao i kolege iz Bosne i Hercegovine, srbijanski radioamateri sami moraju finansirati nabavku i održavanje skupe opreme, uglavnom putem članarina i raznih projekata.

Nebriga država za radioamaterska udruženja ne sprječavaju zaljubljenike u elektroniku da svoja znanja prenose drugima.

Obuka mladih

Radioklubovi asocijacije radioamatera nude javni servis građanima u oblasti obrazovanja mladih i organiziranja radiomreža za opasnost i djelovanje vanrednim situacijama, kazao je Čeljo.

Potpredsjednik SRS-a, udruženja koje ove godine proslavlja 90 godina od nastanka radioamaterizma u Srbiji, kaže da popularnost interneta i društvenih mreža ne ugrožava popularnost aktivnosti radioamatera u toj zemlji.

“Nove generacije su zainteresovane kao i uvek, uglavnom omladina koja se kroz škole ili fakultete opredelila za tehniku i elektroniku”, rekao je Milovanović.

Čeljo dodaje da je radioamaterski hobi uvijek u skladu s vremenom i aktuelnim ICT tehnologijama u elektronici, računarstvu i radiokomunikacijama.

“U nastavi koje organizujemo po osnovnim školama, učenici se iznenade kad im se pokaže da je smart telefon radio stanica.”

“Wireless komunikacije ili radio komunikacije su osnov razvoja WiFi interneta ljudi, Interneta stvari (IoT) i robotike. Radioamateri svijeta su uključeni kroz svoj hobi u sve ICT tehnologije. Radioamateri posjeduju edukativne platforme i besplatne radiofrekvencije i IP adrese za istraživanje i razvoj novih tehnologija.”

Velika ulaganja

Predsjednik ARAuBiH dodaje da se u svijetu trenutno ulaže više od 5.000 milijardi dolara za razvoj wireless tehnologija za IoT i robote.

“U Bosni i Hercegovini nema svijesti da obrazovanje mladih u ovim tehnologijama je uslov za ekonomski i društveni oporavak. U Kantonu Sarajevo ima oko 63 osnovnih škola i oko 130 nastavnika tehničke kulture. Samo tri do četiri osnovne škole imaju resurse za obrazovanje mladih iz elektronike i radio komunikacija.

Čeljo navodi da će 2020. godine to biti mladi uposlenici ili studenti bez znanja i vještina koje će im zahtijevati tržište rada.

“Bosna i Hercegovina je ukinula brigu o tehničkoj kulturi mladih i nevladinom sektoru tehničke kulture. Ovakav odnos utiče i na popularnost radioamaterizma u Bosni i Hercegovini”.

Koliko radioamateri znače u vanrednim situacijama dokazuju iskustva iz svijeta i regije, koja pokazuju da radioamaterske veze uvijek funkcioniraju u svim uvjetima, jer su autonomne i nisu oslonjene na globalna komunikaciona čvorišta, navodi Milovanović.

Dodaje da je domet kratkotalasnih (KT) stanica cijeli svijet. “U određenom dobu dana i noći moguće je ostvariti vezu sa bilo kojom tačkom na zemaljskoj kugli.”

Kako ih nepredviđene situacije ne bi uhvatile nespremne, radioamateri ranoranioci iz Bosne i Hercegovine i regije svakog jutra od šest do osam sati provjeravaju veze i spremnost za “ne daj Bože ako zatreba”, kazao je Čeljo, te dodao ni jedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini ne planira i ne uvježbava sistem veza operativnih komunikacijskih centara i ne traži angažman radioamaterskih udruženja.

Izvor: Al Jazeera