Putin zauvijek: ‘Prevrat’ ili ‘mirna revolucija’

U Rusije niko nije očekivao da će se Vladimir Putin penzionirati 2024. godine (EPA)

Ruska javnost je bila zaista iznenađena najnovijim potezima predsednika Vladimira Putina na ruskoj političkoj sceni koja barem u poslednjih desetak godina ni na koji način nije bila uzdrmana.

Ostavka nepopularne vlade premijera Dmitrija Medvedeva, dolazak na njegovo mesto nepoznatog široj javnosti direktora Federalne poreske službe Mihaila Mišustina, kao i promene Ustava koje je Putin najavio u godišnjem obraćanja parlamentu, odmah su postali glavna vest na društvenim mrežama i u svim ruskim medijima. Prema pisanju ruske štampe, ostavka vlade iznenadila je čak i mnoge visokopozicionirane osobe.

Godišnji nastup predsednika države u parlamentu obično prođe bez senzacija, ali ovaj put Putin je faktički pokrenuo jednu od najvećih reformi u istoriji ruskog političkog sistema. Nije ni čudno da je njegov nastup bio emitovan čak i na najneočekivanijim mestima, kao što su Međunarodna svemirska stanica, planina Elbrus i fasade poznatijih moskovskih zgrada.

Zašto Kremlj radi na ustavnim amandmanima?

Putin je govorio o preraspodeli vlasti između predsednika države, parlamenta, premijera i trenutno neuticajnog Državnog saveta. Na prvi pogled, radi se o smanjenju ovlašćenja predsednika i jačanje moći premijera, dok parlamentu bi omogućio pravo da odobri ministre, nominuje premijera i njegovih zamenika. Ustavne amandmane prvo treba da odobre birači preko “narodnog glasanja”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ovi potezi se u Rusiji posmatraju pre svega kao manevar Putina da ostane na vlasti posle isteka mandata u 2024. godini. On nije govorio o svojim planovima posle 2024. godine, ali posmatračima u Moskvi je prilično jasno: Putin nema nameru da odstupi s vlasti. Inače, Putin je na vlasti već 20 godina, od kada je postao vršilac dužnosti predsednika države posle iznenađujuće ostavke Borisa Jeljcina 1999.

Kako je Putin pojasnio u četvrtak, na sastanku sa članovima grupe za izradu predloga za izmenu Ustava, novi “amandmani će obezbediti dalji razvoj Rusije kao pravne, socijalne države, te povećati efikasnost državnih institucija i ojačati ulogu civilnog društva, političkih partija i ruskih regija u donošenju najvažnijih odluka”.

Prema njegovim rečima, Rusija će, s jedne strane, ostati predsednička republika, a s druge će strane doći do povećanja značaja parlamenta i poboljšanja njegove saradnje sa vladom.

Novi Ustav pišu samo pouzdani

Treba podsetiti da Ustavna reforma koja prekraja sistem državne vlasti u Rusiji pokrenuta je 15 godina nakon što je sam Putin najavio da nikada neće dopustiti promenu Ustava.

“Verujem da je stabilnost najvažniji element u jačanju ruske državnosti. Stabilnost u zemlji i u društvu ne može obezbediti ni na koji način, osim preko stabilnosti zakonodavstva i glavnog zakona države, odnosno Ustava”, govorio je Putin 2005. godine.

Sada na vrhu ruske vlasti to niko ne pominje. A među članovima novoformirane grupe za izradu amandmana su političari, javne ličnosti i poznati umetnici iz redova Putinovih simpatizera.

Među njima su, recimo, poslanik Andrej Klišas koji je ruskoj javnosti poznat kao autor zakona usmerenih na smanjenje sloboda, te režiser Karen Šahnazarov, redovni gost političkih televizijskih šoua. Doprinos u korigovanju Ustava će dati pisac Zahar Priljepin, koji je proveo nekoliko godina na istoku Ukrajine kao komandant jedne dobrovoljačke jedinice pa se hvalio u medijima zbog velikog broja ubijenih. (Prilepinu je, usput rečeno, zabranjen ulazak u BiH iz bezbednosnih razloga).

Rješavanje ‘Problema-2024’

Reakcije ruskih politikologa i posmatrača na najnovije poteze predsednika Vladimira Putina se kreću od pohvala do veoma oštrih reči, uključujući “prevrat” i “revolucija”. U “liberalnom” taboru prevladava nezadovoljstvo.

Opozicioni političari poput bivšeg premijera Mihaila Kasjanova ili Dmitrija Gudkova smatraju da je Putin poslao jasnu poruku: u 2024. nikakve promene ne treba očekivati, on će “zauvek” ostati na vlasti.

U suštini, u Rusije niko nije očekivao da će se Putin penzionisati 2024. godine, jer za sada teško da se može zamisliti politički život bez njega. S druge strane, postoji problem umora od njegove vladavine. I to potvrđuju istraživanja. Recimo, 38 odsto građana ne bi želeli da Putin ostane predsednik nakon isteka tekućeg mandata.

Brzina kojom se stvari razvijaju pokazuje da je Kremlj snažno pristupio rešavanju “Problema-2024”. Međutim, uprkos najavljenim ustavnim promenama, još nije potpuno jasno kako u Kremlju nameravaju da ostvare svoje planove očuvanja sadašnjeg nefleksibilnog političkog sistema.

U uslovima ekonomske krize i stalnog pada rejtinga Putina, jedan od zadataka Kremlja je da se Putin oslobodi odgovornosti za sva ključna pitanja u zemlji, pre svega za ekonomsku i socijalnu situaciju, koja se ne može popraviti bez ozbiljnih reformi u uslovima međunarodne izolacije. Ta odgovornost će se postepeno prebacivati na druge aktere. Ostaje da se vidi kakav će biti konačni scenarij.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera