Oglasi

Putin nastavlja pohod na Srbiju i BiH

Dio političke elite u Srbiji i Bosni i Hercegovini odnosi se prema Putinu gotovo podanički.
Dodik je pogodan za izazivanje Daytonskog sporazuma kao simbola američke moći na Balkanu, tvrdi vanjskopolitički analitičar Boris VargaArhiva

Rusija neće mijenjati svoju politiku prema Zapadnom Balkanu nakon predsjedničkih izbora na kojima je Vladimir Putin odnio uvjerljivu pobjedu, a glavne zone utjecaja ostat će Srbija i Bosna i Hercegovina, stav je analitičara.

Putin, čija pobjeda, po mišljenju analitičara, nije bila upitna, vodit će zemlju i sljedećih šest godina, a ruski utjecaj na regiju, pogotovo u posljednje vrijeme, spominjan je kao opasan i destabilizujući po sigurnost ovih prostora.

Jasmin Mujanović, istraživač EastWest instituta u New Yorku, ističe da se mora shvatiti da ruska politika prema regiji, i posebno Bosni i Hercegovini, nastavlja biti ozbiljna.

"Rusija ima svaku namjeru da štiti svoje lokalne klijente, pogotovo predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, i oni neće dozvoliti da njegov režim tek tako izgubi na narednim izborima. Zato bh. javnost i političke elite, pa i međunarodna zajednica, moraju biti spremni na grube i vulgarne manipulacije izbornog procesa u oktobru, slično onome što je Putin uradio jučer ili što je Nikola Gruevski, jedan drugi ruski klijent, probao u Makedoniji kada je njegova vlada izgubila moć, a možda čak i nešto gore", kaže Mujanović.

BiH i Srbija monete za potkusurivanje

Dodaje da Putinova pobjeda neće značajno promijeniti ruski stav prema Bosni i Hercegovini jer, "naravno da taj njegov 'uspjeh' nije nikada bio upitan".

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže da područje bivše Jugoslavije, a posebno Bosna i Hercegovina i Srbija, ostaju svojevrsne monete za potkusurivanje Rusije sa Zapadom.

"U medijima te dvije zemlje, a posebno u Srbiji odvija se iznimno jak proruski propagandni proces s nejasnim krajnjim ciljem. I dio političke elite, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, odnosi se prema ruskom predsjedniku gotovo podanički. Nažalost, to nije jedini lider koji regionalno prima takve 'povlastice', tako da takav utjecaj posve jasno nije ograničen samo na Rusiju i ruskog predsjednika", smatra Avdagić.

I vanjskopolitički komentator Boris Varga kaže da Moskva nakon predsjedničkih izbora neće mijenjati odnos i politiku prema Balkanu.

Nakon rata u Ukrajini, kaže Varga, to je politika stvaranja ruskih saveznika među potencijalnim članovima za euroatlantske strukture.

"Rusija pokušava da pridobije te tranzicione države, da ih odvrati od članstva u NATO-u. Međutim, ako se tenzije između Zapada i Rusije nastave, Moskva će verovatno raditi na tome da ih odvrati i od članstva u EU-u. Zabluda je ono što misli Beograd da može dugo da 'sedi na dve stolice', Brisel i Moskva, koje su među sobom u novom hladnom ratu i koje su toliko različite. U osnovi EU-a je demokratija, dok se Rusija vratila autoritarnom načinu vođenja države", navodi on.

Dodik u Putinovom portretu vidi sebe

Dodaje da se u Srbiji koalicija na vlasti oko Srpske napredne stranke (SNS) i njihov čelnik Aleksandar Vučić u mnogočemu ugledaju na Rusiju i Putina jer su njihov primarni elektorat radikali, odnosno nacionalisti i rusofili.

"Mnogi rusofili gledaju u Putina, očekujući od Vučića da postane isti takav lider Srbije. Mnogi od njih bi voleli da imaju predsedničke izbore kao u Ruskoj Federaciji: bez građanskog društva, opozicije i slobodnih medija, sa dominantnim antizapadnim raspoloženjima u društvu, ali se to verovatno neće dogoditi, jer ekonomski oslabljena Rusija srpskim nacionalistima na Balkanu (u Srbiji i Republici Srpskoj) nema šta konkretno da ponudi osim emocija i političkih obećanja. Srbija je ekonomski i finansijski zavisna od Zapada; okružena je članicama EU-a i NATO-a. Sledeći Rusiju, Srbija se samo udaljava od EU-a, postaje njen nelojalan i nepouzdan partner. Ako se to produži, perspektiva članstva Srbije u EU-u će samo biti maglovitija, a Zapad će Beogradu davati prazna obećanja isključivo zbog stabilnosti i pariranja Rusiji na Balkanu."

Putin, tvrdi Varga, najviše prostora za utjecaj u regiji ima u Srbiji i Republici Srpskoj.

"I Dodik u Putinovom portretu vidi samog sebe. Zato je Dodik pogodan za izazivanje Dejtona kao simbola američke moći na Balkanu. Rusija će raznim kanalima rasklimavati stabilnost u Bosni i Hercegovini. Zato bi države Zapada morale odlučnije da reaguju i personalnim sankcijama da ograničavaju delovanje pojedinih političara u Republici Srpskoj zbog separatističkih težnji. Dok za to ne bude kasno."

Za sigurnosnog analitičara iz Zagreba Denisa Avdagića pobjeda Putina na izborima bila je posve očekivana.

"Ostvarena je i prethodno proklamirana visoko postotna izlaznost i visoka podrška, a to na Zapadu otvara i određene sumnje u regularnost izbornog procesa. Putin i vladajuća elita očito su željeli što jači legitimitet u trenutku kada je dijelu oporbe onemogućeno sudjelovanje na izborima. Izbori su se, dodatno tomu, održali u, posebno za Ujedinjeno Kraljevstvo, mučnoj atmosferi,  ali i s konstantnim negodovanjem djelovanja Rusije prema SAD-u, u kontekstu američkih izbora, ali i hakerskih napada, za koje se također optužuje Rusija", navodi Avdagić.

Sve to, kaže on, navodi nas na jasan zaključak da odnosi Zapada i Rusije ostaju jednako napeti kao i prije izbora.

Zaključuje da će se zbog vrlo vjerovatnog širenja sankcija, posebno prema pojedincima iz Rusije, oni dijelom fokusirati na napore jačanja vlastitih proizvodnih i privrednih kapaciteta, "a i dalje će se putem određenih žarišnih područja nastojati pokazivati utjecaj Rusije".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.