Oglasi

Putin - intervencija u Siriji i strah od nemoći

Američki list The New York Times objavio je psihološku analizu ličnosti ruskog predsjednika kojom objašnjavaju akciju u Siriji.
Putin uvjeren da je državna vlast iznad svega i svihEPA

Ruska intervencija u Siriji je lako objašnjiva, u pitanju je "strah Vladimira Putina od nemoćne državne vlasti", navodi se u psihološkoj analizi ličnosti ruskog predsjednika koju je napravio američki list The New York Times.

Times piše da se taj strah kod Putina prvi put pojavio u noći 5. decembra 1989. godine, kada je tadašnji potpukovnik KGB-a gledao hiljade istočnonjemačkih građana u Drezdenu kako zauzimaju sjedište tajne policije Stasi.

Budući predsjednik Rusije, koji je tada imao 37 godina, nemoćno je gledao pad Berlinskog zida iz nekoliko stotina metara udaljene ispostave KGB-a u Drezdenu.

Zauzimanje sjedišta Stasija bilo je relativno mirno, ali je Putin demonstrante smatrao opasnim i poremećenim, piše njujorški list.

“Osjećam da sam lično kriv za to”, rekao je svom starom prijatelju Sergeju Rolduginu. Istočna Njemačka je uskoro nestala, nakon čega je uslijedio i krah SSSR-a, čiju slabost je Putin nazvao "paralizom moći".

Pokretač konsolidacije

"Upravo ta dijagnoza bila je glavni pokretač konsolidacije moći tokom Putinove političke karijere, što može odlično objasniti rusku vojnu intervenciju u cilju podrške Vladi opkoljenog sirijskog predsjednika Bashara al-Assada", navodi list.

List navodi kako sablast masovnih protesta i vladavine mase progone Putina tokom čitave njegove karijere.

Times upoređuje masovne proteste u Istočnoj Njemačkoj sa antivladinim protestima u Siriji 2011. godine, koje Putin smatra nezakonitom uzurpacijom autoriteta vlasti.

"Takvi protesti protive se Putinovom uvjerenju da je državna vlast iznad svega i svih", piše Times.

"Politički i društveni problemi rasli su tokom dugog vremenskog perioda u ovoj regiji i naravno da su ljudi bili željni promjene", kazao je Putin u obraćanju Ujedinjenim narodima i upitao: "Ali šta je bio krajnji rezultat svega toga?"

Neograničena demokratija

Times navodi da je raspad Sovjetskog saveza i haos koji je uslijedio poslije toga, kod Putina razvio loše mišljenje o neograničenoj demokratiji, ali i o karakteru njegovih sugrađana.

Spominjući proteste koji su ubrzali raspad Sovjetskog saveza, list navodi da je Putin, kao šef sigurnosnog vijeća tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina, pregovarao u sporu o izbornim rezultatima u oblasti Karačajevo-Čerkezija, kako bi spriječio izbijanje međuetničkih sukoba.

Pouke koje je Putin izvukao je da samo čvrsta državna vlast može sačuvati Rusiju od ekonomskog i političkog haosa devedesetih.

"Ruski narod je zaostao", navodno je rekao Putin 2005. na sastanku stranih akademika, dodajući da se narod "ne može se prilagoditi demokratiji kao što je to bilo u vašim zemljama. Treba im vremena”.

List zaključuje da srž ruske intervencije u Siriji čini Putinova odbrana principa da je država svemoćna i da je treba braniti od hordi, naročito onih koje su ohrabrene izvana. To je istovremeno poruka koja se tiče Sirije, ali i same Rusije.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.