Putin i Trump prijete, Njemačka odgovara

Njemačka deset godina nije mijenjala 'Bijelu knjigu', dokument u kojem je definirana sigurnosna i odbrambena politika (AP)

Piše: Harun Cero

Njemačka je otkrila svoje planove za sigurnosnu i odbrambenu politiku narednih godina, prezentirajući prvi put nakon deset godina novu Bijelu knjigu, dokument kojim ta zemlja planira da postane vođa svjetske odbrane. Dok jedni slave novi dokument i navode da je to novo poglavlje u vanjskoj politici Njemačke, drugi smatraju da je on desničarski i pun rupa.

Ulrich Kuhn sa Insituta za sigurnosne studije Univerziteta u Hamburgu smatra da novoj strategiji, ispisanoj na 144 stranice, fali preciznost, ali da su navedeni ciljevi ambiciozni i da je bilo vrijeme za Njemačku da preuzme globalnu odgovornost.

“Kada je zadnji put Bijela knjiga pravljena, fokus je bio na umreženoj sigurnosti, što znači da je koncept vanjske, sigurnosne i razvojne politike bio ugrađen u međunarodne institucije. Dokument je predstavljao ono što mnogi vide kao ‘tipičan pristup’ Njemačke pitanjima vezanim za vanjsku i sigurnosnu politiku. Taj pristup je podrazumijevao izbjegavanje vojnog angažmana”, objašnjava Kuhn.

Za NATO opet hladni rat

Deset godina kasnije, ističe on, svijet se promijenio iz korijena.

Cyber odbrana, ali i napad

U Bijeloj knjizi je najavljeno i formiranje novog odjela u Ministarstvu odbrane Njemačke, nazvanog Cyber/IT, a do aprila bi taj odjel trebao izrasti u tijelo koje će se baviti cyber odbranom.
Njemačke vlasti odavno najavljuju da će više sredstava uložiti u taj sektor odbrane, a sada je to i zvanično.
Zanimljivo je da se to tijelo neće baviti samo odbranom, nego i, po potrebi, napadom, što je jasno formulirano u Bijeloj knjizi.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin više nije partner, Evropu potresa izbjeglička kriza, građanski ratovi se dešavaju i Libiji i Siriji i grupa Islamska država Irak i Levant je postala novo lice globlanog terorizma”, kaže Kuhn.

On smatra da su populistički pokreti u usponu i da se još ne zna šta su posljedice Brexita te da je, nakon krize u Ukrajini, za “NATO opet hladni rat”.

“Misije, kao što su one u Afganistanu više nisu u modi, za sada. S nepredvidljivim kandidatom za predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama Donaldom Trumpom, transatlantske veze bi se također mogle suočiti a poteškoćama”, kaže on.

Kaže kako je iznenađujuće da Bijela knjiga ne spominje manjak opreme njemačke vojske, ili kako riješiti taj problem.

“Također, iznenađujuće je da se klasični elementi državne odbrane – vojska, marinci, zračne snage – uopće ne spominju”, smatra on.

Prava iznenađenja Bijele knjige, tvrdi Kuhn, kriju se u dijelovima koji se odnose na unutrašnju politiku zemlje.

“Da bi se pokrenuo proces smanjenja kadra u Bundeswehru [njemačka vojska], predloženo je da ona bude otvorena prema građanima Evropske unije. To bi značilo da bi se morao izmijeniti njemački Zakon o vojsci. Također, po novom dokumentu, zajedničke vježbe policije i vojske će uskoro postati stvarnost”, istakao je Kuhn.

U dokumentu kojeg je stranka Zeleni ustupila Al Jazeeri se navodi da je novom Bijelom knjigom crno-crvena koalicija u Njemačkoj odbrambenu politiku te države odvela u desničarske vode.

Stare ideologije i vraćanje u prošlost

U dokumentu, koji su sastavili Anton Hofreiter, predsjednik frakcije Zelenih u Bundestagu, i Agnieszka Brugger, stručnjakinja za pitanja sigurnosne politike u tom tijelu, navodi se da njemačka ministrica Ursula von der Leyen želi vratiti Njemačku u period Hladnog rata.

“Nova Biijela knjiga nas podsjeća na neke stare ideologije i vraća u prošlost, umjesto da se radi na pametnoj strategiji za sigurnost i mir u svijetu. Na ovaj način se propušta šansa da otvorimo novo, bolje, poglavlje u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Njemačka se, kao i druge članice NATO-a, obavezala da će ispuniti cilj da godišnje dva procenta bruto domaćeg proizvoda izdvaja za vojni budžet. Tih 25 milijardi eura bi Njemačka mogla iskoristiti u druge civilne instrumente. To nije samo nerazumno, nego i jako opasno”, navode Hofreiter i Brugger u dokumentu.

Za njih je ta politika, kada tenzije na relaciji NATO-Rusija rastu, “igra s vatrom”. Smatraju da je, također, pogrešno da se Njemačka uključi u nuklearni program i da traži stalno mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Čelnici Zelenih su uvjereni da se komplicirani oružani sukobi ne mogu riješiti vojnim putem ili načinom razmišljanja “od jučer”.

“Diplomatija se uopće ne spominje u novoj Bijeloj knjizi i nalazi se u sjeni. Ko želi štititi ljudska prava, stvoriti sigurnost i uspostaviti mir, taj se mora suočiti i s ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima nekog konflikta. Njemačka vojska će u budućnosti navodno moći djelovati izvan sistema kolektivne sigurnosti. Time se krše njemački zakoni i protivi se načelima Ustavnog suda”, navodi se u dokumentu Zelenih.

Konsolidiranje evropske odbrane

Nova Bijela knjiga također predviđa jačanje Saveznog vijeća za sigurnost u Njemačkoj, a prema Zelenim, to tijelo nije simbol za razumnu vanjsku i sigurnosnu politiku. A to, navode, dokazuju i rekordne brojke u trgovini oružjem u Njemačkoj.

Vojni analitičar Aleksandar Radić iz Beograda smatra da Njemačka sebe još traži u novim vremenima, a da je izlasak Velike Britanije iz EU-a samo još jedan događaj koji se podudara s tim vremenom. Smatra da je potpuno jasno da bi Njemačka željela jednu konsolidiranu evropsku odbranu, u kojoj bi imala posebnu ulogu.

“To je još uvek tabu tema, ali potpuno je jasno da jaka Evropa mora da ima jake vojne snage. Te snage moraju da imaju nadnacionalne elemente. Jako teško je pričati o stvaranju evropske vojske, ali to je budućnost po njemačkoj viziji koja se vidi u ovim dokumentima. Nemci žele da definišu prostor gde se nalaze”, ističe Radić.

On smatra da novom Bijelom knjigom Njemačka više nije ruski partner, ali nije ni protivnik. Kaže da je u tom slučaju pronađeno “međurešenje”.

“Posledica će biti jačanje njemačke vojske unutar Evrope. Posledica će biti i konsolidacija nemačke vojske, koja želi da raste, jer, po svim analizama, ona sada nije dorasla zahtevima novog vremena”, zaključio je Radić.

Izvor: Al Jazeera