Oglasi

Pusić: Deklaracija o HDZ-u, a ne o Hrvatima u BiH

Hrvatski sabor raspravljao je o prijedlogu deklaracije koja, između ostalog, poziva na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

Brekalo: U Saboru rasprava o Prijedlogu deklaracije o položaju Hrvata u BiH

Oporba u Hrvatskom saboru ocijenila je da Deklaracija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu koju je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske ne nudi rješenja, da se njome miješa u unutarnju politiku BiH, te da nije dovoljno konkretna, prenosi Hina.

Prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini je dokument od 20 stranica i šest točaka. Rasprava je održana u srijedu, a glasanje je najavljeno za petak.

Božo Petrov iz Mosta žali što Deklaracija nije donesena ranije, ali i što tekst Deklaracije nije konkretniji. Najavio je amandmane o kojim će ovisiti hoće li je Klub Mosta podržati.

Istaknuo je da je krajnje vrijeme da Hrvatska preuzme odgovornost za ono što nas obvezuje Ustav.

"Ako mi nećemo stati u zaštitu temeljnih građanskih, ljudskih i političkih prava i sloboda Hrvata u BiH, od koga očekujemo da to učini", upitao je Petrov koji je predloženu Deklaraciju nazvao "toplom notom podrške" i "načelnom podrškom".

"Načelnu podršku ne možete niti opipati niti okusiti. Od načelnog se ne živi, ovo je samo jedna topla nota podrške. Nemojte težiti tome da Deklaraciju svi prihvate, nego da ona bude okvir koji će stvarno konkretno pomoći Hrvatima u BiH", kazao je Petrov i dodao ako politike prema Hrvatima u BiH budu načelne onda se neće razlikovati od politika Stjepana Mesića, i drugih prema BiH.

Most je uložio amandmane koji se odnose na međunarodno djelovanje za zaštitu Hrvata u BiH,  na dopisno i elektroničko glasovanje, na pravnu pomoć pripadnicima HVO-a, te na Hrvate, studente iz BiH i njihova prava.

Kritike Vesne Pusić

Kritičan prema Deklaraciji bio je i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) koji smatra da je "minimum minimuma za rješavanje drugorazrednog položaja hrvatskog naroda u BiH korjenita reforma izbornog zakonodavstva i otklanjanje svih ograničenja koja krše načelo jednakopravnosti i legitimnog hrvatskog političkog predstavljanja".

Željka Komšića nazvao je pak "titoističkim mahalskim, uličnim demagogom, prodavačem magle, te uzurpatorom i rušiteljem BiH".

Vesna Pusić iz Klub Građansko-liberalnog saveza (GLAS) i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) tvrdi da tekst Deklaracije ne govori o položaju Hrvata u BiH, te da ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni, čak ni u Hercegovini, već da govori samo o HDZ-u BiH i posredno o HDZ-u u Hrvatskoj.

"Ovo je Deklaracija o stavu HDZ-a prema BiH i kao takva, zahtijevajući promjene Ustava, izbornog zakona, promjene regulative i zadužujući hrvatske dužnosnike da na tome rade i provode, direktno je miješanje u unutrašnje stvari BiH", kazala je Pusić naglasivši kako je prva zadaća Sabora interes građana Republike Hrvatske.

"[Predsjedavajući Predsjendištva BiH] Milorad Dodik diktira naše reakcije na situaciju u BiH", ustvrdila je Pusić dodavši kako je Deklaracija protiv interesa i ugleda Republike Hrvatske.

"Tko će Hrvatsku nakon ovoga još uzimati ozbiljno kad govori o susjedima", upitala je.

Bernardić: Hrvati u BiH i HDZ nisu isto

Davor Bernardić iz Kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) kazao je je kako je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran po odredbama istog zakona po kojim je ranije biran Dragan Čović te da se ne sjeća da je tada netko protestirao.

"Zabrinjava što se briga za Hrvate u BiH svodi na brigu za interese jedne stranke - HDZ-a. Hrvati u BiH i HDZ nisu isto, HDZ BiH nije jedina politička opcija koja artikulira glas Hrvata u BiH", naglasio je Bernardić prozivajući vladajuće da se skrivaju iza navode brige, a da im je zapravo jedini cilj glasovi Hrvata u BiH.

"Zaštita Hrvata i njihovih interesa da, ali ne na ovakav način - po principu zavadi pa vladaj", rekao je Bernardić.

Joško Klisović (SDP) najavio je amandmane o kojima će ovisiti glasanje SDP-a. Drži da predložena deklaracija nije način na koji će se popraviti položaj Hrvata u BiH, te da neće privući pažnju međunarodne zajednice na problem ravnopravnosti Hrvata u BiH.

"Politika prema BiH ne može biti vođenje stranačke politike, to mora biti državna politika", istaknuo je Klisović dodavši kako bez jasno definiranih ciljeva vanjske politike prema BiH i dalje ćemo biti "kao hrčak u kavezu i okretati isti kotač u prazno".

'Na papiru je to lijepo, ali realnost je drugačija'

Sjepan Čuraj iz Hrvatske narodne stranke (HNS) smatra da Deklaracija može biti početak rješavanju problema Hrvata u BiH, ali ne može biti i kraj.

Davor Vlaović (Hrvatska seljačka stranka) suglasan je da treba pomoći Hrvatima u BiH, ali i kaže ne samo prigodničarski već konkretnim mjerama.

Miro Bulj (Most) kazao je kako je na papiru sve lijepo napisano, ali tvrdi da je realnost drugačija.

Hrvoje Zekanović (Hrast) smatra da je rješenje problema Hrvata u BiH treći entitet.

"Treći entitet. Zašto se bojite izgovoriti treći entitet? Zašto nudite neka rješenja koja zapravo i nisu rješenja? Zašto donosimo deklaracije ako stvarno ne želimo pomoći hrvatskom narodu", upitao je.

Željko Raguž (HDZ) pozvao je da se konačno prestanu okretati glave od BiH i naglasio kako treba na svim međunarodnim razinama otvarati pitanja BiH, te kroz politiku podupirati institucije koje će pomoći održavanju političkog subjektiviteta i identiteta hrvatskog naroda u BiH.

Izbor Komšića kao ključna primjedba

U nacrtu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, među ostalim, poziva se na izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH u cilju, kako se navodi, ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

U prijedlogu stoji i da je Željko Komšić, aktualni član Predsjednistva BiH iz reda hrvatskog naroda, treći put izabran većinom glasova bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma. U dokumentu se navodi i kako Hrvatska podržava europski put i suverenitet BiH.

Dio saborske oporbe kritizira prijedlog jer smatra da se sadržajem teksta deklaracije ta država miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine. 

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić negirao je tijekom rasprave da su razlozi donošenja Deklaracije nedavno održani izbori u BiH, no i naglasio kako Bošnjaci mogu bez ijednog hrvatskog glasa izabrati predstavnika hrvatskog naroda i zato bošnjačka politika ne želi mijenjati Ustav, prenosi zagrebački Večernji list.

"Hrvatska je u svoje ime, ali i u ime Hrvata iz BIH, potpisnica dva međunarodna sporazuma - Washingtonskog, kojim je stvorena federacija BIH, te Daytonskog, kojim je stvorena država BiH. S obzirom da su ti sporazumi grubo narušeni na štetu Hrvata, a što je potvrdio i Ustavni sud BiH, Hrvatska ima obvezu koja proizlazi iz tih sporazuma. Ona podrazumijeva praćenje, poštivanje i implementaciju tih sporazuma i djelovanje s pozicije konstitutivnih naroda, da se vrati u Ustav jednakopravnost”, naglasio je Ljubić, koji je i predlagač Deklaracije.

Ljubić upozorava na ustavnu krizu

Ustavni sud BiH, podsjetio je, u odluci o "predmetu Ljubić" jasno je odlučio da je postojeći izborni zakon BiH neustavan i ne onemogućava konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika, te je naložio izmjene zakona koje će to omogućiti.

Hrvatski sabor, rekao je Ljubić, potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet te opredijeljenost da se s BiH održavaju dobrosusjedski odnosi.

"Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda glede izmjena izbornog zakona nakon ovih izbora BiH je uvedena u institucionalnu i ustavnu krizu s neizvjesnim ishodom", rekao je Ljubić dodajući kako je Hrvatska dužna reagirati na kršenje Daytona, prenosi Hina.

Dodao je kako treba omogućiti legitimni izbor predstavnika tri konstitutivna naroda te da je za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni.

U ovoj fazi, poručio je, neophodno je u BiH kroz izmjene izbornog zakona omogućiti izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i stabilizirati političke odnose. U drugoj fazi neophodno je pristupiti korjenitim promjenama Ustava koje će BiH ustrojiti na načelima federalizma uz simetričnu poziciju tri konstitutivna naroda.

'Nije u duhu Daytona'

Nenad Stazić iz oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) rekao je da se radi o štetnoj deklaraciji te da nije točno da se predlaže bez obzira na rezultate posljednjih izbora u BiH.

"Tvrdite da su pravila na štetu hrvatskog naroda, a po njima je biran Dragan Čović, tada vam to nije smetalo, smeta vam Željko Komšić koji je Hrvat, ali nije član HDZ-a", rekao je Stazić.

Joško Klisović iz SDP upitao je Ljubića smatra li da je Željko Komšić legalno izabran član predsjedništva BiH.

"To je trenutno politička činjenica s kojom će BiH morati živjeti četiri godine, no jasno je da taj izbor nije u duhu Daytona", odgovorio je Ljubić.

Nezavisni zastupnik Marko Vučetić rekao je da se Ljubić nije osvrnuo na status hrvatskog naroda, za koji kaže da ima problema u odnosu prema Srbima i Bošnjacima, ali i sa svojim predstavnicima, primjerice, s Draganom Čovićem.

"Da je aktivnost umjesto prema svom bogaćenju usmjerio prema bogaćenju demokracije, ne bi bili u ovom položaju", rekao je Vučetić.

Branimir Bunjac iz Živog zida, pak, upitao je koji je interes hrvatskog naroda da koalira s Miloradom Dodikom koji negira Srebrenicu i podržava Ratka Mladića koji je radio zločine i nad hrvatskim narodom.

Nezavisni Vlaho Orepić upozorio je na međusobnu neravnopravnost Hrvata u BiH, koji se dijele na "one Vaše malobrojne koji su bahati i one samoostvarene skromne ljude koji drže Vas i takvu elitu".

"Da bi napravili prvi korak za boljitak hrvatskog naroda u BiH podnesite Vi i Vaš 'Veliki vođa' ostavku”, poručio je Orepić Ljubiću.

Božo Petrov (Most) ocijenio je prvu verziju Deklaracije konkretnijom od predložene.

"Tko i zbog čega je doveo do toga da verzija koju nam sada dajete je ogoljena", pitao je Ljubića Petrov.

'Ne može proći bez reakcije'

Istina je da je prvi tekst bio nešto duži, no u političkom sadržaju ova nije manje učinkovita, samo su terminološki neke stvari "ispeglane" da Hrvatskoj ne otežamo legalno i legitimno pravo da zastupa Hrvate izvan Hrvatske, odvratio je Ljubić.

Petrov je najavio da će Most podnijeti amandmane na Deklaraciju, o čijem se prihvaćanju ovisi i njihova podrška ovom dokumentu.

"Ako mi nećemo stati u zaštitu Hrvata u BiH, tko će onda. No, neki u Hrvatskoj očekuju da će tu ulogu preuzeti nametnuti, nelegitimni, protuustavno izabrani Željko Komšić i neki koji ga u Hrvatskoj podržavaju. Hrvatska postoji upravo zbog Hrvata iz BiH koji su je branili u vrijeme Domovinskog rata. Bez Hrvata iz BiH možete očekivati demografski slom i kolaps Hrvatske", rekao je Petrov.

Hrvoje Zekanović (Hrast) ne vidi rješenje u Deklaraciji.

"Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod", ustvrdio je Zekanović.

"Deklaraciju niti donosimo niti promatramo kroz optiku izbora Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića. Želimo je donijeti kako bismo ispunili svoju ustavnu obvezu, da budemo jamac u zaštiti nacionalnih interesa hrvatskog naroda u BiH", ustvrdio je HDZ-ov Branko Bačić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak kako očekuje da će Hrvatski sabor u srijedu usvojiti deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, s ciljem da "ojača položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog, koji treba biti ravnopravan s druga dva naroda".

Odgovarajući na pitanje novinara hoće li deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, planiranu da se donese do kraja ove godine, biti usvojena i hoće li to nešto promijeniti, on je rekao da će sigurno biti usvojena.

Ta tema je nužna u ovim okolnostima, kazao je, naglasivši da su "Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod i da trebaju biti ravnopravni".

"Izigravanje onoga što je dogovoreno u Daytonu nije dobro i nije zdravo za demokraciju u Bosni i Hercegovini i naša je poruka jasna - niti jedna članica Europske unije nije više angažirana od Hrvatske na ubrzanju procesa približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Mogu reći da čak niti jedna hrvatska vlada nije učinila toliko koliko naša da pomognemo u tom procesu", rekao je Plenković.

Za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH

Dodao je da "svim konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini pristupamo u dobroj vjeri, ali i očekujemo da položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bude respektiran".

"Nema ničega dobrog, normalnog niti prirodnog u tome da u [entitetu] Federaciji Bosne i Hercegovine bošnjački narod glasovima svojih pripadnika izabere hrvatskom narodu njihovog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ako nekome to nije jasno, morat ćemo to ponavljati tisuće puta, to ne može proći bez reakcije, niti ćemo se praviti nevješti kao da se ništa nije dogodilo, to ne dolazi u obzir", kazao je Plenković o nedavnom izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Na upit o njegovom stavu o Komšiću, Plenković je rekao da tu nema ničeg osobnog.

"Bitno je da mi želimo i da bi bilo dobro da institucije i političke stranke u Bosni i Hercegovini provode na pravi način odluke Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine] i da postignu konsenzus o Izborom zakonu [Bosne i Hercegovine], koji bi onemogućio da dolazi do situacija kakvima smo svjedočili u listopadu", naveo je hrvatski premijer.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.