Purivatra: Stvaramo dobru sliku Sarajeva

 

Razgovarala: Dajana Pašić

„Dovesti veliku glumačku zvijezdu na prostore Jugoistočne Evrope slobodno se može smatrati nemogućom misijom. Da li će Madonna, kao muzička zvijezda koja ima svoje bookinge, doći u Ljubljanu ili Budvu, odlučuje novac. Ovdje je riječ o ljudima koji idu po festivalima da promovišu svoj film, a Sarajevo i cijela regija za njih ne predstavljaju poslovni interes, jer su mala tržišta. Zvijezde dolaze uglavnom da budu u ovom gradu i na Festivalu, jer su o njemu čuli sve najbolje od svojih kolega. Dakle, to je priča koja je zasnovana na referenci Festivala. Na dobrom glasu tih velikih zvijezda je da ima jedno mjesto u kojem mogu biti ono što žele te da im cijeli boravak nije ograničen samo na davanje intervjua“, kazao je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala, koji ove godine obilježava 20 godina postojanja, a svečano će biti otvoren u petak. 

Angelina Jolie, Brad Pitt, Kevin Spacey, Juliette Binoche, Nick Nolte, Bono, Morgan Freeman, Mickey Rourke, Gillian Anderson, Rade Šerbedžija, Danis Tanović, Jeremy Irons – planetarno poznata imena prošetala su crvenim tepihom Sarajevo Film Festivala, čime se ne može pohvaliti niti jedan festival u regiji, a rijetki su i oni u Evropi.

S fokusom na zemlje Jugoistočne Evrope, i to Albaniju, Armeniju, Austriju, Azerbejdžan, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Grčku, Gruziju, Mađarsku, Kosovo, Makedoniju, Maltu, Moldaviju, Crnu Goru, Rumuniju, Srbiju, Sloveniju i Tursku, Festival svake godine izbacuje filmove, talente i buduće projekte koji dospijevaju u centar međunarodne pažnje.

Ipak, festivalski put grupe entuzijasta sa sarajevske Obale ArtCentra, koji su krajem četverogodišnje opsade Sarajeva 1994. godine pokrenuli ovaj kulturni događaj, nije bio lak, ali je imao jasnu viziju.

“Već od samog početka, ekipa SFF-a, čiji sam ja samo jedan dio, ozbiljno je radila na kreiranju cijelog koncepta Festivala, nikada ne misleći da će trajati jednu ili dvije godine. Nakon drugog festivala imali smo dalekosežne ciljeve koje smo postavili pred sebe i znali smo da SFF nema za cilj samo prikazivanje filmova. Dakle, to nije obični ‘showcase’ koji je uglavnom bio vezan za festivale u regionu. Naša misija je vezana za razvoj kinematografije u cjelini, za povezivanje bh. kinematografije sa regionalnim kinematografijama kao i povezivanje bh. i regionalne kinematografije sa Evropom, a onda i s cijelim svijetom.

Od početka smo znali kuda idemo, ali je trebalo vremena. Mi smo tek nakon 10. SFF uspjeli da napravimo čvrstu bazu i sakupimo dovoljno referenci kako bismo se usudili da dotadašnji regionalni program promovišemo u zvanični takmičarski program SFF-a. Tada smo bili sigurni da smo stvorili jaku bazu i osnovu za to da možemo da krenemo sa jakim regionalnim pristupom. Već tada smo bili prihvaćeni od strane većine TV-kuća, producenata i drugih kao relevantana platforma ili mjesto gdje oni mogu da dođu i, također, nađu svoj interes. Morate nešto učiniti da bi ljudi  vjerovali Vama i znali zašto tu dolaze i šta je njihov benefit. Stvorili smo platformu gdje smo imali značajan broj gostiju, značajan broj direktora svjetskih festivala kao goste, producente… Stvorili smo bazu gdje smo rekli: OK, sada krećemo sa razvojem industrije”,  prisjeća se Purivatra.

Iza kulisa Festivala

Nakon deset godina postojanja industrijski segment Sarajevo Film Festivala je postao glavno mjesto susreta filmskih profesionalaca iz regije i igra bitnu ulogu u razvoju regionalne koprodukcije. Također, postao je važna destinacija za profesionalce iz svih krajeva Evrope u potrazi za talentima i mogućnosti koprodukcije, te za one koji žele da saznaju više o razvoju ove dinamične regije.


Purivatra sa Jolie [Reuters – Arhiva]

Sa svojim sekcijama CineLink, Regionalni forum, Sarajevo Talent Campus, Sarajevo grad filma, Rough Cut Boutique i Minimarket, industrija Sarajevo Film Festivala uključuje razne aktivnosti za ljude iz svih sfera filmskog biznisa, kao i za filmske autore u svim fazama svoje karijere.

“Mi danas kroz naše projekte u takozvanim danima industrije, koji su posljednja četiri dana, imamo pet potprojekata. Sigurno da je najpoznatiji naš koprodukcijski market CineLink koji je u proteklih deset godina razvio filmove koji su početi u Sarajevu. Na kraju su osvojili i Zlatnog i Srebrenog medvjeda. Imamo veoma dobru saradnju sa filmskim profesionalcima i autorima i imamo ogromnu zainteresovanost evropskih fondova, producenata koji žele da otkriju nove talente koji dolaze iz cijelog regiona.

Mislim da je to taj spoj koji smo pažljivo, iz godine u godinu gradili, kako bismo mnogo više ulagali u kvalitet nego u kvantitet. I današnji naš, nazovimo ga taj ‘industrijski dio’, ima limit od 400 do 500 pozvanih ljudi, ne više, jer nakon toga postane gužva. Nema produktivnosti, nema efikasnosti i to su sada stvari gdje mi pravimo sljedeće korake. Tako da osim ugodnih druženja i gledanja filmova jedan potpuno, za gledaoce, nepoznat svijet festivala postoji van kino dvorana. On je uglavnom smješten u Hotelu Evropa i već sada je mali da bi primio sve profesionalce i sve ljude koji dođu ovdje i žele da učestvuju u različitim programima”, kaže direktor Festivala.

“Industrijska terasa je segment festivala gdje se održavaju cjelodnevni sastanci filmskih i TV-kuća. Svaka od njih ima svoj ‘info hour’ gdje se govori o njihovim interesima. Da li je to interes određene TV-kuće da kupi određene filmove ili da producira određene filmove…Oni dolaze i razgovaraju. Sa druge strane, dolaze producenti koji nude filmove. Na taj način ostvaruje se saradnja. Terasa je počela da radi prošle godine. Također, imamo Work in Progress i Rough Cut Boutique – dva projekta koji nude filmove koji su u snimanju i koji su dobrim dijelom snimljeni te traže partnere za koprodukciju. Rough Cut je specijalno samo za dokumentarne filmove. Ko želi da ima ekskluzivitet, ide i razgovara sa producentima. Možda sa malim novcem uđe i dobije prava za taj film”, pojasnio je Purivatra.

‘Izlazak iz torova’

“Za profesionalce su veoma važne pretpremijere. Mi želimo da jačamo cijeli filmski biznis u regionu i to na način da krećemo od zemalja  bivše Jugoslavije. Svi filmovi koji su u ovom trenutku završeni ili će biti završeni do septembra mogu da se prezentiraju kroz cijeli film ili trailere od 10 minuta. Mi pozivamo sve vlasnike kina, urednike kina da dođu i vide šta je to što će biti gotovo u naredna tri – četiri mjeseca kako bi napravili regionalnu platformu za distribuciju filma.

Znači, imate, npr., slovenački film koji igra u Sloveniji i nikada ne dođe ovamo, kao i bosanski film koji nikada nije otišao van Bosne. Mi sada hoćemo ex-Jugoslaviju da uvežemo i kažemo, ima, npr., 38 kina u čitavoj ex-Jugoslaviji koji mogu biti lanac i mi ćemo sada te filmove da prikažemo. Tako će, npr., od 500 do 1.000 ljudi koji ga vide u Bosni vidjeti još 4.000 ljudi i obrnuto. Znači, mi smo svi zatvoreni u neke svoje torove i pokušavamo da napravimo biznis od toga da i producenti i distributeri i prikazivači imaju korist. Nakon toga, naravno dolaze televizije, prije svega televizije koje žele da prikazuju takvu vrstu filmova i onda tražimo način kako oni to mogu da prikažu.  E, to je interes festivala, da mi industriju okupljamo ovdje i da stvaramo platformu filma kao biznisa“, kategoričan je Purivatra.

Osim biznisa, jedan od ciljeva Sarajevo Film Festivala usmjeren je na obrazovanje mladog kadra iz svijeta filmske industrije, za čiju realizaciju je osnovan treći segment festivala u saradnji sa Internacionalnim filmskim festivalom u Berlinu i Berlinale Talents.

Obrazovanje mladih

“Jedan od ključeva razvoja filma jeste obrazovanje. Obrazovanje je ono što sa jedne strane na akademiji svi dobiju, bilo da je riječ o režiserima, glumcima ili producentima. Smatramo da je praktičan rad ono u čemu mi možemo doprinijeti te da možemo veoma mnogo učiniti da mladi iz ovog regiona dobiju dodatno obrazovanje, praktični rad i to se dešava u okviru projekta Talents Sarajevo. Tu mladi imaju priliku da se susretnu sa već etabliranim filmskim radnicima i profesionalcima od domaćih – Danisa [Tanovića], Jasmile [Žbanić], Aide [Begić] – pa do najvećih zvijezda kao što je Angelina [Jolie]… To je jedno iskustvo koje mi nudimo i koje oni koriste.

Druga vrijednost toga je upravo da se njih 70 iz cijelog regiona, od 22 do 26 godina starosti, susreću tu i to je nova generacija koja počinje da radi između sebe. Odjednom je režiser vidio neku glumicu iz Srbije, režiser iz Slovenije vidio scenaristu iz Turske i tako počinju da rade zajedno. To je vrijednost festivala. Mi dižemo jednu novu platformu, a do mladih je kako će je iskoristiti”, objašnjava direktor Festivala.

Purivatra kaže kako su sponzori ”prirodni rast Festivala”. Nakon pet godina rada, pažljivom izgradnjom brenda SFF-a, sponzori su počeli prepoznavati Festival i ulagati u njega.

“Jedan od najvećih bizismena regije Emil Tedeschi odlučio se da uloži novac u projekat koji se tiče direktno produkcije. Nije se vezao direktno za projekcije filmova. Uložio je novac u produkciju kratkih filmova mladih autora iz regiona i on želi na taj način da ojača film. I mi sada radimo na transformaciji projekta Sarajevo grad filma u fond Sarajevo grad filma. Želimo da regionalnu koprodukciju uvežemo, ne samo sa Evropom već i sa ostatkom svijeta. Dobili smo podršku programa Kreativna Evropa i nastavak saradnje sa Atlantikom, čime je formiran bazni iznos novca sa kojim možemo da podržimo regionalni rad producenata sa učešćem iz ostatka svijeta. Povezujemo regiju sa, ne samo Evropom, što smo uradili sa Njemačkom, već i sa svijetom pa tu imamo Doha Film Institut, Meksiko i Indiju. Dakle, imamo otvaranje regije na tri nova kontinenta, jer je nama u interesu da film iz, npr. Hrvatske, ode i u Indiju. Ne možemo se zatvoriti”, kaže Purivatra.

Bez festivalskog centra

I dok većina pozorišta u ljetnom periodu zatvara vrata za posjetioce, Narodno pozorište u Sarajevu, ispred kojeg se nalazi crveni tepih, doživljava najveću posjećenost u odnosu na cijelu godinu. Filmske projekcije takmičarskog dijela programa, filmske ekipe koje dolaze promovisati svoje filmove, dodjela nagrada Srce Sarajeva, ceremonija zatvaranja ovaj objekat stavlja u centar regionalne medijske pažnje. Ipak, prema riječima Mirsada Purivatre, Sarajevu fali festivalski centar.

“Ključni problem je što Festival svake godine počinje iz nule. Trenutno, najveći problem koji, ne samo Festival već i privreda i turizam Sarajeva ima jeste nedostatak festivalskog, odnosno kongresnog centra. Cannes, npr., ima svoj centar koji je više od 300 dana zauzet različitim konferencijama, manifestacijama, sajmovima, festivalima, što znači da Sarajevo ne može postati prava istinska svjetska destinacija. Mi ne možemo organizovati kongres, npr., ili konferenciju ljekara iz bilo koje oblasti. Da otorinolaringologija organizuje svjetski kongres znači da u Sarajevo, hipotetički rečeno, treba da dođe između 500 i 1.000 ljudi. Osim hotelskog smještaja morate imati kongresni centar koji će sve te ljude primiti na generalnu sjednicu i mnoštvo malih dvorana gdje će oni raditi, ručati…To je ono što Sarajevu nedostaje jer je Sarajevo kao grad i destinacija toliko interesantan da bi ovdje došli i teleoperateri i doktori i razne druge struke, jer bi imali infrastrukturu. Ljudi bi ovdje pet do sedam dana ostavljali novac. To je jedan od nedostataka koji mi imamo. Jer, da imamo kongresnu dvoranu, mi ne bismo išli u Narodno pozorište već kao Cannes koristili sve u jednoj zgradi”, kaže Purivatra.

Direktor SFF-a ističe da Festival, nakon 20 godina, ulazi u novi period.

“Festival treba da radi i da se otvori što više prema svijetu. Moramo da donesemo još više benefita. Ne samo bh. i regionalnim autorima već i samom gradu. Sada je biznis u gradu toliko narastao da imamo nove hotele, nove kafiće, da se svi pripremaju za Sarajevo Film Festival, od taksista do vlasnika hotela. Već sada nas je booking.com obavijestio da je Sarajevo jedna od destinacija najtraženijih u svijetu u vrijeme Festivala, da je 68 posto hotelskih kapaciteta, uključujući i one sa dvije zvjezdice, popunjeno. To nas  stavlja u vrh top-destinacija u svijetu i raduje nas da je SFF na taj način pomogao i privredi i turizmu i stvaranju dobre slike o Sarajevu i BiH”, zaključuje Purivatra.

Izvor: Al Jazeera