Oglasi

Pula - jedna od najvažnijih stanica književnog svijeta

Pulski sajam knjiga razvio se u mjesto otvorenih susreta i slobodne razmjene ideja.
Pulski sajam knjiga mjesto je na kojem se okupljaju najvažniji regionalni autoriAl Jazeera

U dvadeset pet godina postojanja Sa(n)jam knjige u Istri postao je sajam prepoznatjiv po mnogim stvarima, ali najviše po tome što se razvio u mjesto gdje autori iz regije i svijeta rado dolaze jer znaju da u Puli mogu govoriti ono što misle i osjećaju da će čitaoci i slušatelji njihvih besjeda razumjeti njihove poetičke dileme i literarne strahove.

Pula je svake godine s radošću prihvatila svoje goste stvarajući atmosferu u kojoj nijedna ideja nije unaprijed politički, poetički i ideološki proskribirana, i zato u godini slavljenja velikog jubileja, a dvadeset i pet godina postojanja jednog sajma knjiga je svakako velika obljetnica, dočekuje goste koji svojim smjelim nastupima opravdavaju reputaciju sajma – to je forum slobode na kojem se smiju iznositi "najbogohulnije" političke misli.

Ovogodišnji sajam je otvorio proslavljeni srpski pisac Dragan Velikić koji, osim što je govorio o intimnoj povezanosti s Pulom, nije krio bijes zbog stanja u savremenom srpskom društvu. Za Al Jazeeru Balkans je spremno komentirao političku situaciju u zemlji, okrivljujući aktuelnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za posljednje medijske pritiske koje trpi sedmičnik NIN, inače novina s kojom Velikić već godinama sarađuje kao redovni kolumnist.

Problemi koji muče društvo

NIN, i Vreme, i Nedeljnik, i Novi magazin, sve su to nedeljnici koji se ne kupuju masovno. Mali su njihovi tiraži u odnosu na Informer. Oni zaista otvaraju neke nove perspektive, a NIN najdoslednije i uporno promoviše te priče. Posebno poslednja priča o trgovini oružjem gde ministar logistiše svome ocu, a ovaj kao odlučio sam da se bavi tim stvarima. Sam vrh države je uključen u sve to. Predsednik Vučić je sigurno u dealu. Sigurno. Vrh vlasti trguje oružjem i oni su trgovci oružjem“.

Da je Pula posebno mjesto još je jasnije autorima iz Hrvatske koji su spremno govorili o problemima koji muče društvo a u čijem je središtu „reustašizacija u javnom prostoru“. Najinteresantniji događaji u društveno–medijskom prostoru Hrvatske su predstojeći izbori na kojima će se birati predsjednik zemlje, a utrka za naklonost birača pokazuje koliko su se strasti na krajnjoj desnici uzburkale, objašnjavao je prilike u zemlji publicista Jurica Pavičić.

Borba između aktuelne poredsjenice Kolinde Grabar-Kitarović i njenog najžešćeg protukandidata Miroslava Škore vodi se za glasove najtvrdokornijih birača i upravo će bitka za osvajanje naklonosti najradikalnije desnice odlučiti o izboru budućeg predsjednika Hrvatske, pojašnjava Pavičić:

„U tom smislu postoji stanovita ideološka razlika između nje i, u ovom trenutku, vladajuće garniture HDZ-a koja je više bliska nekom demokršćanskom, srednjoevropskom mainstreamu, austrijskim i njemačkim demokršćanima. Međutim, duh je pušten iz boce. Ona treba dobiti izbore, a u ovom trenutku joj je glavni rival za dobivanje izbora čovjek koji joj je ideološki jako blizak, a to je Miroslav Škoro, i u ovom trenutku vidimo natjecanje na kojem treba da se dokaže ko je više nacionalni populist“.

Ono što je krajnje onespokojavajuće, a o čemu je na sajmu u Puli za Al Jazeeru Balkans govorio publicist Boris Dežulović, jeste stanje u kojem kandidati desnice nemaju nikakvu alternativu. Na pitanje šta misli kakve šanse, kao ljevičar, ima bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, Dežulović odgovara nekonvencionalno i u suprotnosti sa uvriježenim političkim standardizacijama.

„Ja ću biti malo strog prema njemu i reći ću da ne vidim zašto i on ne bi bio u toj varijanti bio kandidat desnice. Mi imamo tri kandidata desnice među favoritima. Milanović osim svojim formalnim članstvom u stranci koja se formalno zove socijaldemokratska ni po čemu ne pripada nečemu što bi trebalo biti opozicija desnici. Ne govorim samo o Milanoviću nego o cijeloj stranci. Sve ove godine njihova je retorika uvjetno rečeno, ili preciznije, ono što mi volimo reći - desni centar. Većih nesporazuma, osim ako ne izuzmemo deklarativni antifašizam, i nema, i potpuno su jednako neupitne svetinje krajnje desnice i tog desnog centra koji pokriva SDP i ideološki, a boga mi, i u ovim drugim odrednicama koje se vrte oko nekog neoliberalnog kapitalizma gdje je SDP počesto u ovih 30 zadnjih godina nastupao čak i tvrđe od HDZ-a, koji je znao imati te neke narodnjačke momente koji bi bili opet naravno deklarativno jer su oni rodonačelnici svog užasa, ali koji bi bili deklarativno otpor neoliberalnom kapitaizmu. Što se tiče izbora mi nekog velikog izbora i nemamo. Naši se izbori kreću od desnog centra do krajnje desnice“.

Da sajam knjiga u Puli figurira kao jedna od najvažnijih stanica književne scene regiona prepoznali su i mediji koji o sajmu izvještavaju podrobno i uz puno iskrenih superlativa. Pula je mjesto gdje je sve moguće, kažu kolege iz Hrvatske navodeći kako su u proteklim gostima posjetioci sajma imali priliku družiti se sa Umbertom Ecom ili Peterom Sloterdijkom. Ove godine sajam je posjetio slavni italijanski pisac i filozof Claudio Magris, koji Pulu smatra dijelom tog velikog i raznolikog mediteranskog svijeta. Osim njega na sajmu su se pojavili i mnogi drugi renomirani regionalni autori a direkcija i publika sa nestrpljenjem čekaju dolazak jedinog turskog nobelovca Orhana Pamuka.

Sajam autora

Toga je i više nego svjestan hrvatski novinar i pisac Gordan Nuhanović koji, kako kaže, već godinama „iz gušta“ dolazi u Pulu ponajviše kako bi se osjećao dijelom jednog „veličanstvenijeg svijeta“.

„Sajam u Puli je najjača književna točka čak u regiji. Tu uvijek dolaze vrhunska imena, ove godine smo imali Latinku Perović, dolazi Orhan Pamuk, bio je Claudio Magris i niz regionalnih pisaca iz Srbije, Bosne, Hrvatske i Slovenije, i čini mi se da sajam drži razinu svake godine“.

Da nije sajma u Puli i njemu sličnih mjesta regionalne saradnje gotovo da ne bi ni bilo, kaže Nuhanović koji žali što povezanost tržišta knjiga između zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije nije razvijenija.

„To je neka neminovnost, to susretanje autora, i zapravo radi se o kulturnoj razmjeni najvećeg prioriteta a koja je, nažalost, svedena na festivale i sajmove a još nema one prave, recimo u književnosti, razmjene u tom tržišnom smislu da možete kupiti nekog autora iz BiH ili Srbije ravnopravno ovdje u Hrvatskoj, a da nije reizdana u toj matičnoj državi. Ali, dobro, to su već neke strukturni problemi i čini mi se da ovakvi sajmovi su zapravo ono što ljudi upravo i žele i to što se događa“.

Pulski sajam je sajam autora može se čuti na svakom uglu i to govore doslovce svi. Ponos koji osjećaju prema „svom“ sajmu je teško ne primjetiti, kaže novinar Gradske knjižnice Rijeka, David Čarapina.

„U usporedbi s drugim sajmovima ovaj se na svim razinama nalazi iznad. Treba istaknuti atmosferu, koheziju između autora i publike koja unatoč tome što nema pravo na pitanja, na kraju svakoga razgovora zna da su dobili tražene odgovore. Kristalno je jasno kako je Sa(n)jam knjige kroz svojih 25 godina probrao odabranu publiku koja se knjizi približava i kada su naljepnice promotivnih cijena skinute s omota. I u tome je moć ovoga sajma koji odbija postati još jedna konzumerska Meka koja u računici uvijek barata kupcima. Sa(n)jam knjiga u Puli barata jedino čitateljima“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.