Psi lutalice i dalje na ulicama Sarajeva

Pse lutalice u Bosni i Hercegovini niko ne uklanja s ulica još od 2009. godine, kada je državni Parlament usvojio Zakon o dobrobiti i zaštiti životinja.

Samo na području Kantona Sarajevo evidentirano ih je više od 11.000, izvijestio je Sanel Kajan, novinar Al Jazeere.

Ukinute su kafilerije, a lokalne zajednice dobile su obvezu gradnje azila za životinje. Međutim, oni najčešće nemaju novaca ni za održavanje osnovne infrastrukture.

Pasa je na ulicama sve više. Samo u Sarajevu u protekle tri godine zabilježeno je 1.735 napada pasa lutalica na ljude.

Odlazak u kupovinu, ali ne po uobičajene namirnice, nego po hranu za pse. Arnel Hodžić već se nekoliko godina brine o Beli i ostalim psima u svom kvartu, u sarajevskom naselju Dobrinja.

“U mjesecu septembru 2010. ona se oštenila. Devet cuka je bilo. Mi smo je odmah udomili, napravili joj kućicu. Svaki dan je imala ishranu, onoliko koliko možemo, odnosno koliko druge cuke nemaju, kada vidimo šta se dešava u cijelom gradu. Nakon toga smo je sterilisali i kastrirali. I sada će tri godine kako je s nama i nijedan okot nije imala”, kazao je Hodžić.

Veliki problemi

Međutim, broj pasa lutalica u Bosni i Hercegovini povećava se, a time i problemi.

Dežurni telefon Higijenskog servisa za hvatanje uličnih pasa u sarajevskoj općini Novi Grad svakodnevno primi oko 20-ak poziva građana.

Ramiz Hajdarević iz preduzeća Lokom d.o.o. Sarajevo je kazao: “Najvećim dijelom su to građani koji su zabrinuti za svoju sigurnost, jer je u pitanju napad psa, pokušaj napada psa. A određeni broj zove i jer ne znaju šta da rade s napuštenim kučićima.  Nakon hvatanja, psa vodimo u veterinarsku stanicu na obradu, tj. kastriranje i sterilizaciju. Nakon toga vozimo ga u azil u Gladnom polju s kojim općina Novi Grad Sarajevo, koja je naš osnivač, ima potpisan ugovor”.

Radnici higijenskog servisa, u saradnji sa fondacijom Dogs Trust i veterinarskim stanicama,  samo u posljednjih mjesec dana sterilizirali su blizu 3.000 životinja. Procjenjuju da je na taj način spriječeno da se na ulici nađe  gotovo 30.000 novih kučića.

“Problemom pasa lutalica djelomično se bave tek veterinarske službe i udruženja za zaštitu životinja, koji provode kastraciju i sterilizaciju, no riječ je o zanemarivom broju u odnosu na ukupni broj napuštenih životinja”, izvijestio je Kajan.

Napadi na ljude

Zbog nerješavanja problema s uličnim psima, nisu rijetki ni napadi gladnih pasa na ljude.

Stanovnica Sarajeva Sabina Redžović je ispričala svoj doživljaj: “Bila sam napadnuta. Bio je to čopor od 15-ak i više pasa. Imala sam fizičku ozljedu. Nisam mogla hodati. Čak i danas meni je ograničeno hodanje po gradu. Prvi mrak i ja već mislim kojim ulicama mogu hodati. Pretrpjela sam stres i strah je još uvijek prisutan. Ipak ne osuđujem životinje. Odgovorne su vlasti koje su donijele ovaj zakon, a ne provode ga “.

Udruženja za zaštitu životinja tvrde da je postojeći zakon dobra osnova za rješavanje problema sa životinjama o kojima niko ne brine, zbog čega je i stvorena loša slika u javnosti o psima lutalicama.

“Samo sistemski, poštujući svaku stavku zakona koji je već na snazi u Bosni i Hercegovini, možemo riješiti problem za nekih tri do pet godina. Trebalo je četiri godine neprimjenjivanja zakona da dođemo do situacije kakvu imamo sada. Zakon kakvog imamo je primjenjiv i apsolutno relevantan za BiH. Dakle, ne treba ga mijenjati. Treba ga primjenjivati”, ocijenila je Aida Feraget iz Dogs Trusta.

U državama – članicama Evropske unije, u kojima su na snazi ovakvi zakoni, najprije je proveden niz preventivnih mjera kojima je spriječeno širenje broja pasa lutalica, pa su preostali potom smještani u azile. No, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.

Povećan broj pasa na ulicama je direktna posljedica neprovođenja preventivnih, zakonom predviđenih mjera.

Izvor: Al Jazeera