Prvo uzajamno bombardovanje Izraela i Irana: Je li rat počeo?

Rastuća napetost na sjeveru Izraela više nije samo verbalna nego prvi put prerasta u vojne tenzije (Reuters)

Piše: Ameen Mohamed Habla

Još se nije osušila ni tinta na odluci Donalda Trumpa da se povuče iz nuklearnog sporazuma, a Iran i Izrael počeli su razmjenjivati “poruke” raketama na dosad neviđen način. Rakete su se obrušile na desetke iranskih i izraelskih ciljeva u Siriji, što je otvorilo širok prostor za iznošenje pretpostavki i pitanja o sljedećim koracima.

Izrael je u četvrtak ujutro ispalio desetke raketa na ciljeve za koje su rekli da pripadaju iranskoj brigadi Al-Quds, specijalnim jedinicama iranske Revolucionarne garde, nakon što su te snage izvršile raketne napade na izraelska područja i ciljeve na okupiranoj Golanskoj visoravni. Izraelska strana tvrdi da su projektili uspješno oboreni i da nije bilo ljudskih gubitaka. 

Takav razvoj situacije uslijedio je netom nakon saopćenja američkog predsjednika o povlačenju Washingtona iz nuklearnog sporazuma. Izrael je pozdravio takav potez, nakon kojeg je proglasio stanje uzbune na Golanu i napao položaje u Siriji za koje vjeruje da pripadaju Iranu.

Više (ne)podudarnih interpretacija

Još nisu poznati mnogi detalji o ovako velikom razvoju događaja koji su se desili u Siriji na vojnom planu proteklih dana. Iako postoji više njihovih interpretacija, može se zaključiti da se one ne razlikuju umnogome, s tim da se baš i ne podudaraju.

Izraelska vojska navodi da su njihove snage raketirale iranske obavještajne i logističke položaje, vojnu bazu u Al-Kiswahu, vojni logor na sjeveru Damaska, skladišta municije na Međunarodnom aerodromu u Damasku te vojne i posmatračke lokacije, primarno povezane s iranskim snagama Al-Quds, ogrankom iranske Revolucionarne garde namijenjenim za operacije izvan države.

Izraelska vojska navela je da je uništila većinu iranske vojne infrastrukture u Siriji, u skladu s ranije pripremljenim ciljevima. Međutim, prema riječima glasnogovornika izraelskih oružanih snaga, misija još nije okončana, u kontekstu toga da se vojska nalazi u stanju pripravnosti, proglašenom prije nekoliko dana.

S druge strane, televizijski kanal Al Mayadeen, blizak Iranu, prenosi da su deseci projektila ispaljeni na četiri glavne izraelske vojne baze na okupiranoj Golanskoj visoravni, u kojima se nalazi nekoliko vojnih centara, između ostalog, centri za tehnička i elektronička izviđanja, glavni vojni centar za operacije elektroničkog ometanja, glavni vojni centar za prisluškivanje, stanice za komunikaciju…

I dalje bez zapadnih i regionalnih stavova

Zvanična sirijska novinska agencija Sana izvijestila je da je sirijska protivzračna odbrana uništila jedan broj izraelskih raketa, prenoseći od vojnog izvora da je nekoliko izraelskih raketa pogodilo ciljeve, pri čemu je uništen radarski položaj i skladište municije, nakon napada na nekoliko mjesta protivzračne odbrane. Sirijska televizija također navodi da su izraelski napadi bili usmjereni i na avionsku bazu Khalkhalah i 150. brigadu u provinciji Suwaida.

Posljednja verzija dolazi iz Rusije, najvažnijeg međunarodnog aktera u Siriji, u kojoj rusko Ministarstvo odbrane navodi da su meta izraelskih napada bili iranski položaji i pozicije jedinica sirijske protivzračne odbrane. U saopćenju ruskog Ministarstva odbrane navodi se da je 28 izraelskih borbenih aviona ispalilo 70-ak raketa i deset taktičkih raketa “zemlja-zemlja”. To ministarstvo potvrdilo je da je sirijska protivzračna odbrana uspjela oboriti više od polovine izraelskih projektila.

Izuzev poziva francuskog predsjednika da se zaustavi eskalacija nakon napada, još nisu izneseni jasni zapadni i regionalni stavovi kad je riječ o toj eskalaciji, koja prijeti da stvari odvede u pravcu sveobuhvatnog sukoba u Siriji.

Još vlada suzdržanost iranskih političkih i vojnih struktura vezano za ta dešavanja, koje nisu iznijele nikakve službene stavove, za razliku od njihovog rivala Izraela. Premda su mediji bliski iranskim vlastima izvještavali o novom razvoju dešavanja, takve informacije nisu pripisivali iranskim zvaničnim izvorima.

Znakovita posjeta Netanyahua Moskvi

Rusija, također, nije davala nikakve izjave satima, nakon čega je objavljeno saopćenje iz Ministarstva vanjskih poslova, u kojem se izražava zabrinutost zbog uzajamnih raketnih napada između Irana i Izraela.

Izraelski vojni glasnogovornik, pak, rekao je da je Izrael “obavijestio ruski vojni vrh prije napada izvedenih u četvrtak na nekoliko položaja u Siriji posredstvom naših postojećih mehanizama”. Izraelski mediji prenose i da je Netanyahu rekao: “Rusija vjerovatno neće pokušati ograničiti izraelske vojne operaciji u Siriji.”

Netanyahu je nekoliko sati uoči te eskalacije obavio iznenadnu posjetu glavnom ruskom gradu Moskvi, tokom koje se susreo s predsjednikom Vladimirom Putinom. Nesumnjivo je da su pitanja situacije u Siriji i izraelske eskalacije protiv Irana bila na dnevnom redu tog sastanka.

Rastuća napetost na sjeveru Izraela više nije samo verbalna nego prvi put prerasta u vojne tenzije, navodi list Le Monde na početku izvještaja o raketnim napadima između Izraela i Irana, koji predstavljaju nezapamćeni razvoj događaja u ratu koji se na ovaj ili onaj način vodi između dvije strane već desetljećima. Francuski list navodi da su to najozbiljnija dešavanja još od 1973. na okupiranom sirijskom Golanu. Prvi su put na položaje Izraela ispaljene rakete koje se pripisuju Iranu, a koji se, izgleda, odlučio “suprotstaviti izraelskom prisustvu u Siriji, pa makar i samostalno”, navodi se u drugom izvještaju istog lista.

Je li moguć ‘prvi direktni rat’?

Tokom proteklih sedmica Izrael je više puta napao položaje za koje kaže da pripadaju iranskoj Revolucionarnoj gardi u Siriji. Thomas Friedeman u svom tekstu u The New York Timesu pod naslovom “Idu li Iran i Izrael u svoj prvi direktni rat?” govori da se mogu nazreti znakovi ozbiljnijeg sukoba od onoga što se dogodilo u prve dvije runde u Siriji.

Prvi sukob dogodio se 10. februara, kad je Izrael oborio iransku bespilotnu letjelicu koju su lansirale snage Al-Quds iz sirijske vojne baze T-4. Prema navodima izraelske vojske, putanja leta i analiza drona ukazivali su na to da letjelica “nosi eksploziv” i da je njen zadatak “subverzivna akcija u Izraelu”.

U drugoj konfrontaciji, koja je bila rezultat prve, izraelski avioni izveli su 9. aprila raketni napad na bazu T-4 prvi put. U napadu je stradalo sedam pripadnika Al-Qudsa, elitnih jedinica iranske Revolucionarne garde, uključujući i pukovnika Mehdija Dehghana, koji je vodio jedinicu za dronove.

Iako izgleda kao vruć početak rata koji je na samim vratima, američki sajt Stratfor ističe da Iran nastoji izbjeći veliki rat s Izraelom, pogotovo zato što želi učvrstiti svoju poziciju u Siriji i održati zamah snaga lojalnih režimu u borbi protiv pobunjenika.

Strag od općeg sukoba na više polja

Izrael, po svemu sudeći, pažljivo bira pravi trenutak da dokrajči iranske interese u Siriji; iranski donosioci odluka trenutno su rastrgani između zahtjeva u državi i pritisaka izvana te prijetnji uvođenjem novih sankcija, koje administracija predsjednika Trumpa želi nametnuti Iranu nakon izlaska Washingtona iz nuklearnog sporazuma. Zbog toga bi ulazak Irana u bilo kakav sukob ili totalni rat s Izraelom, konkretno u ovom slučaju, predstavljao krajnje tešku opciju.

Stratfor piše da se Iran sada oslanja na druge potpisnice nuklearnog sporazuma kako bi on ostao na snazi i nakon američkog povlačenja iz njega. Međutim, to možda neće biti toliko poželjna opcija za te države ako Iran nastavi znatnije intenzivirati svoj sukob s Izraelom u Siriji.

Dok zapadni mediji ističu da postoji mala vjerovatnoća da će Iran i Izrael proširiti svoje sukobe izvan sirijskog bojnog polja, mnogi strahuju da bi stvari mogle izmaći kontroli, što bi dovelo do izbijanja općeg sukoba na više polja.

Pojedini smatraju da suzdržane reakcije Irana u suočavanju sa, kako su to opisali, uzastopnim izraelskim napadima u Siriji uveliko imaju veze sa sudbinom nuklearnog sporazuma. Zbog toga mnogi odbacuju mogućnost da će se Iran upustiti u veći sukob tokom sljedećih sedmica, u kojima se vode pregovori i diskusije s potpisnicama nuklearnog sporazuma, na čelu s Evropljanima, u nastojanju da se on očuva.

‘Arapski savez’ na strani Izraela

Izrael se čini dosta motivisanijim da utvrdi svoje crvene linije u Siriji i iskoristi priliku za napad na iransko vojno prisustvo u toj državi, koje naziva jednim od najvećih sigurnosnih i vojnih rizika na svojim granicama. 

Reuters je prenio da bivši američki potpredsjednik Dick Cheney i bivši direktor Centralne obavještajne agencije Leon Panetta strahuju od neželjenih posljedica Trumpove odluke da se povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom, uključujući i moguće vojne akcije na Bliskom istoku. Takve strahove podupiru i objave Trumpa na Twitteru, u kojima indirektno prijeti vojnim akcijama protiv Irana, kad je rekao da će se nešto dogoditi ako Iran ne prihvati da pregovara o novom sporazumu.

Brojni analitičari smatraju da su trenutni uslovi spremniji više nego ikad za izbijanje rata između Irana i Izraela, posebno s američkom administracijom, koja je veoma pristrana i bliska Izraelu i usmjerena na vojnu opciju u rješavanju vanjskih pitanja. Također, u arapskom svijetu vlada nezapamćena podijeljenost i fragmentacija, gdje dolazi do pojave “arapskog saveza”, koji čine utjecajne države arapskog svijeta. Taj savez ima stavove identične izraelskima kad je riječ o iranskom pitanju i odnosu prema toj državi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera