Prvo financijsko izvješće Vatikanske banke
Vatikan je poduzeo još jedan korak prema većoj financijskoj transparentnosti, objavivši u utorak po prvi put godišnje financijsko izvješće svoje banke, Zavoda za religijska djela, javljaju svjetske agencije.
Dobit vatikanske banke povećala se četiri puta u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući neto zaradi od trgovanja.
IOR je zaradio 86,6 milijuna eura, jer je vrijednost njegovih vrijednosnica porasla na 51,1 milijun eura u odnosu na gubitak od 38,2 milijuna eura 2011. godine. Profit je na raspolaganju Svetoj Stolici.
Više od 50 milijuna eura od prošlogodišnje dobiti proslijeđeno je papi za njegove humanitarne aktivnosti, navodi agencija AP.
Slika možda neće biti tako ružičasta za 2013. godinu, zbog rasta kamata koje smanjuju dobit i milijuna eura utrošenih za reformu IOR-a, koji je, u svrhu jačanja transparentnosti poslovanja, uposlio vanjske pravne, financijske i komunikacijske stručnjake kako bi proveli reviziju poslovanja, baze klijenata i obnovili javni ugled.
“Očekujemo da će 2013. godina biti obilježena izvanrednim troškovima uvjetovanih rastom kamata i tekućim procesom reformi”, kazao je predsjednik Vatikanske banke Ernst von Freyberg u priopćenju.
Brojni skandali
Dodao je da objava financijskog izviješća sukladna obavezama IOR-a da poveća transparentnost svog poslovanja.
Tog njemačkog odvjetnika na čelo banke imenovao je papa Benedikt XVI u veljači ove godine, s ciljem da tu instituciju, potresenu brojnim skandalima kojih se Vatikan morao stidjeti, transformira u uglednu financijsku tvrtku.
Von Freybergov tim, piše agencija Bloomberg, radi reviziju svih uloga, od ušteđevina časnih sestara do velikih vatikanskih kongregacija koje operiraju u cijelom svijetu.
Papa Franjo dodao mu je posebno povjerenstvo, koje nadgleda sve aktivnosti IOR-a, pošto je Moneywal, nadzorno tijelo Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, zatražilo neovisan nadzor nad Vatikanskom bankom.
U sklopu toga, IOR je najavio zatvaranje oko 900 računa, uključujući i neke stranih veleposlanstva, objavio je u utorak list Corriere della Sera, pozivajući se na dobro obaviješteni izvor, ali ne navodeći koji.
Odluka je donijeta nakon neobično velikih transakcija diplomatskih misija Irana, Iraka i Indonezije.
Osim dobiti, izviješće na stotinu stranica otkriva i druge zanimljive podatke o toj tajanstvenoj instituciji: IOR je lani imao 41,3 milijuna eura u zlatu, metalima, zlatnicima i srebrnjacima te jednu agenciju za nekretnine i dvije investicijske tvrtke u svom vlasništvu.
Banka je prošle godine zaradila i 25,8 milijuna eura kao zajmodavac.
Manje klijenata
Izviješće je objavljeno u vrijeme dok rimsko državno odvjetništvo nastavlja istragu o vatikanskom knjigovođi monsinjoru Nunziju Scaranu, koji je uhićen jer je navodno ilegalno pokušao unijeti 20 milijuna eura u Italiju iz Švicarske.
Pod istragom je jer je navodno prao novac preko svog računa u IOR-u. Njegov odvjetnik tvrdi da je novac čist i da je samo pokušavao pomoći prijateljima.
Vatikan se pokušava riješiti tereta tri desetljeća dugih skandala IOR-a, koji počinju vjerojatno najpoznatijim slučajem, propašću Banco Ambrosiano 80-ih godina, kojoj je IOR bio glavni dioničar, a navodno se koristila za pranje novca, i nikad razjašnjenog ubojstva njezina čelnika, “Božjeg bankara” Roberta Calvija, a završavaju 2010. godine zamrzavanjem 23 milijuna eura u sklopu istrage talijanskih vlasti o pranju novca, piše Reuters.
Vatikansku banku osnovao je papa Pio XII 1942. godine. Zapošljava 114 ljudi, upravlja vatikanskim mirovinskim sustavom i nadgleda imovinu klijenata vrijednu 6,3 milijarde eura.
Baza klijenata smanjena je s oko 21.000 u 2011. na oko 18.900 ove godine zahvaljujući zatvaranju neaktivnih računa.
Klijenti su joj vjerski redovi, vatikanski uredi, nuncijature i zaposlenici, kardinali, biskupi, svećenici i strana veleposlanstva akreditirana pri Svetoj Stolici.
Izvor: Agencije