Prvi svjetski rat u brojkama

U Velikom ratu bilo je gotovo deset miliona mrtvih i 20-ak miliona ranjenih među vojnicima (EPA)

Prvi svjetski rat završen je prije tačno 100 godina, a brojke koje se na njega odnose često je teško utvrditi zbog manjka vjerodostojnih izvora.

Različiti historičari iznose različite cifre, koje su često okvirne i približne.

Francuska agencija AFP prenijela je brojke koje se danas najčešće navode.

Učestvovalo više od 70 zemalja 

Brojka je pomalo anahrona jer mnoge zemlje tada još nisu bile nezavisne nego dijelovi šest carstava ili kolonijalnih sila: Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, Austro-Ugarske i Osmalijnskog Carstva.

Zapravo je samo desetak suverenih nacija bilo u ratu u ljeto 1914, a druge su se priključivale postepeno, poput Italije 1915, ili Sjedinjenih Američkih Država 1917.

No, one zajedno imaju više od 800 miliona stanovnika, što je polovina svjetske populacije tog doba.

Samo 20-ak zemalja uspjelo je ostati neutralnim za sve vrijeme rata, prije svega u Latinskoj Americi i sjevernoj Evropi.

Približno 70 miliona vojnika

Otprilike 20 miliona ljudi mobilizirano je početkom rata 1914, ali se ta brojka postepeno povećavala i na kraju dosegla 70 miliona.

Više od osam miliona ljudi mobilizirano je u Francuskoj, 13 miliona u Njemačkoj, devet miliona u Austro-Ugarskoj, isto toliko u Velikoj Britaniji (uključujući kolonije), 18 miliona u Rusiji, šest miliona u Italiji te četiri miliona osoba u SAD-u.

U sukobu je bilo gotovo deset miliona mrtvih i 20-ak miliona ranjenih među vojnicima: Rusija dva miliona mrtvih i pet miliona ranjenih, Njemačka dva miliona mrtvih i 4,2 miliona ranjenih, Francuska 1,4 miliona mrtvih i 4,2 miliona ranjenih, Austro-Ugarska 1,4 miliona mrtvih i 3,6 miliona ranjenih, Britansko Carstvo 960.000 mrtvih i dva miliona ranjenih, Italija 600.000 mrtvih i milion ranjenih, Osmalijnsko Carstvo 800.000 mrtvih…

Srbija najviše stradala

Proporcionalno je najviše stradala Srbija – 130.000 mrtvih i 135.000 ranjenih, odnosno tri četvrtine ukupnog broja vojnika.

U bitkama kod Verduna i Somme 1916. bilo je 770.000, odnosno 1,2 miliona mrtvih, ranjenih i nestalih s obje strane.

Početak rata bio je izuzetno krvav: 27.000 francuskih vojnika ubijeno je 22. augusta 1914, što je najcrnji dan u historiji francuske vojske.

Sedamdeset posto žrtava stradalo je od artiljerije, pet do šest miliona je osakaćeno.

Bojni otrov prvi put upotrijebljen je 1915. i usmrtio je 20.000 ljudi te ostao zabilježen u kolektivnom sjećanju na rat.

Milioni poginulih civila

Egzodus, glad, Oktobarska revolucija u Rusiji te poslijeratni regionalni sukobi odnijeli su živote, procjenjuju neki historičari, pet do deset miliona civila.

To je brojka koja uključuje između 1,2 i 1,5 miliona Armena u Osmanlijskom Carstvu.

Nakon rata stigla je španska groznica – ta bolest pokosila je dodatne desetke miliona Evropljana.

Ukupno je bilo šest miliona zatvorenika, 20 miliona civila pod okupacijom, deset miliona izbjeglica u cijeloj Evropi, tri miliona udovica i šest miliona siročadi, 1,3 milijarde ispaljenih granata, deset milijardi pisama vojnika s ratišta porodicama i prijateljima…

Rat je koštao tri ili četiri puta više od ukupnog bruto domaćeg proizvoda evropskih zemalja, koje su iz njega izašle potpuno opustošene.

Izvor: Agencije