Prvi pakistanski Nobelovac za kojeg malo ko zna

Salam je dijelio Nobelovu nagradu za fiziku iz 1979 (Getty Images)

Piše: Samira Shackle

Prije nego je Malala Yousafzai dobila Nobelovu nagradu 2014. godine postojao je samo jedan pakistanski Nobelovac: naučnik Abdus Salam, koji je dobio nagradu u oblasti fizike 1979. godine. Ali, iako je prvi Pakistanac koji je dobio Nobela, njegovo historijsko postignuće nije slavljeno u domovini. On je, uglavnom, ignoriran, zbog svog vjerskog identiteta.

Čak se i danas o njegovim pionirskim doprinosima fizici rijetko govori u Pakistanu. Novi dokumentarac na Netflixu Salam, prvi Nobelovac pokušava skrenuti pažnju na Salamovo naslijeđe.

Salam je dijelio Nobelovu nagradu za fiziku iz 1979. godine sa Sheldonom Glashowom i Stevenom Weinbergom za doprinos elektroslaboj teoriji ujedinjenja. Njegov je rad pripremio teren za otkriće čestice Higgsov bozon iz 2012. godine, koja daje masu svim drugim česticama. On je pomogao definirati teorije koje su danas još u upotrebi, kao što je teorija neutrini.

Njegova je priča u domovini izbrisana

Omar Vandal i Zakir Thaver, koproducenti Netflixovog filma, kao mladi pakistanski naučnici studirali u SAD-u, zainteresirali su se za ovu priču. Prvi put su čuli za Salama kada su čitali njegove nekrologe 1996. godine.

“Obojica smo studirali prirodne nauke, a tragedija je u tome da smo Salama i njegovu priču otkrili tek kada smo napustili Pakistan… Njegova je priča u domovini izbrisana. On uopće nije dio javnog dijaloga”, rekao je Vandal.

Razlog za ovo je to što je Salam pripadao manjini Ahmedi, islamskoj sekti koja je odavno progonjena u Pakistanu i diljem muslimanskog svijeta. Pokret Ahmedija je 1889. godine osnovao Mirza Ghulam Ahmad, koji je umro 1908. godine. Njegovi sljedbenici vjeruju da je on bio poslanik. Većina muslimana vjeruje da je posljednji poslanik Muhamed, koji je umro 632. godine, i stoga Ahmedije smatraju hereticima.

“Njegova vjera je bila veliki dio njegove ličnosti. Bila je veoma duboka, veoma prosvijetljena i veoma lična”, rekao je njegov sin Umar Salam Al Jazeeri. “Za mog oca religija i nauka su komplementarne – različiti tipovi sistema vjerovanja koji zajedno čine svjetonazor.”

Kontroverza zbog pozicije Ahmedi muslimana u Pakistanu nastavila se kroz Salamov život. Rođen 1936. godine u gradu Jhangu, tada dijelu Britanske Indije, studirao je u Lahoreu prije nego što je dobio stipendiju na Univerzitetu u Cambridgeu, Velika Britanija. Nakon završenog studija, vratio se u Pakistan i postao profesor matematike.

Osnovao pakistanski svemirski program

Odlučio je otići nakon što je niz nasilnih antiahmedijanskih nemira potresao Lahore 1953. godine. Vratio se u Veliku Britaniju, prvo u Cambridge, a potom na Imperijalni koledž u Londonu, gdje je pomogao da se osnuje odsjek za teoretsku fiziku.

Iako je napustio Pakistan, Salam je ostao uključen u najznačajnije naučne projekte u svojoj domovini. Godine 1961. je osnovao pakistanski svemirski program, a 1970-ih je, nešto kontroverznije, bio uključen u napore da se napravi nuklearno oružje.

“Većina, ako ne i sav, naučni poduhvata i infrastrukture u Pakistanu duguje svoje porijeklo Salamu”, rekao je Thaver.

Godine 1974. je donesen zakon koji je Ahmedije proglasio nemuslimanima. Tek je u tom trenutku Salam prekinuo svoje veze s pakistanskom vladom. Kasnije u životu je govorio protiv nuklearnog oružja.

Kada je Salam osvojio Nobelovu nagradu 1979. godine, citirao je retke iz Kur'ana. Svijet ga je vidio kao prvog muslimana kojem je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku, ali njegova država nije. Represivni zakon, koji je dodatno ograničio vjersku slobodu Ahmedija, usvojen je 1984. godine.

Osim istraživanja kojim se bavio, Salam je sa žarom radio na ohrabrivanju naučnika iz sličnih nepovoljnih konteksta. Godine 1964. je osnovao Međunarodni centar za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, da podrži naučnike iz zemalja u razvoju.

Volio Pakistan, našao svjetsko poštovanje

“Bio je topao, drag i veoma duhovit”, rekao je Umar Salam. “Bio je neumoran radnik, ustajao je u 4:00 sata svako jutro i stalno je putovao. Nije nužno bio roditelj za primjer – bio je naprosto on. Vjerovao je u stvari i u ljude i činio je da i vi poželite isto.”

Salamova posvećenost Pakistanu nikada nije dovedena u pitanje; iako mu je ponuđeno britansko i italijansko državljanstvo, zadržao je pakistanski pasoš.

“Nikada nije kritizirao, niti je ikada spomenuo bilo kakav aspekt svog tretmana; niti je ikada izrazio ikakvu ogorčenost”, kazao je Umar Salam.

Kada je umro 1996. godine, Salam je sahranjen u pakistanskom gradu Rabwahu, centru ahmedijske zajednice. Na nadgrobnom spomeniku mu je pisalo da je prvi musliman dobitnik Nobelove nagrade. Riječ “musliman” su lokalne vlasti uskoro izbrisale.

“Salam je volio Pakistan. Našao je svjetsko naučno poštovanje, ali ne u svojoj državi”, rekao je Basharat Nazir, sekretar za medije Muslimanskog udruženja Ahmedija u Velikoj Britaniji. “Mir je uskraćen Salamu u životu, kao i u smrti.”

Procjenjuje se da u svijetu ima oko 10 miliona Ahmedija, raspoređenih u 200 različitih država, ali većina – oko četiri miliona – ostaje u Pakistanu. I dalje ih progone, kako na državnom nivou, tako i od osvetnika.

U talibanskom napadu na dvije ahmedijske džamije 2010. godine u Lahoreu ubijene su 93 osobe; 2012. godine je više od 100 grobova Ahmedija oskrnavljeno u ovom gradu. Više od 200 Ahmedija trenutno je u zatvoru, zbog optužbi vezanih za njihovu vjeru – ilegalno je da se Ahmedije opisuju kao muslimani ili da izvode muslimanske rituale.

Salam je ponovo u imaginaciji ljudi

Očekuje se da će britanska Parlamentarna grupa, sačinjena od svih stranaka, za muslimansku zajednicu Ahmedija objaviti izvještaj o kršenju ljudskih prava Ahmedija u Pakistanu.

“Izvještaj pokazuje kako je zajednica koja je pomogla da se osnuje država postala progonjena, eksplicitno napadana federalnim zakonima”, kazao je Nazir.

Ova kontinuirana diskriminacija i kontroverza otežala je autorima dokumentarca da dobiju novčana sredstva unutar Pakistana.

“Nuđeno nam je mnogo izvora finansiranja, pod uslovom da se ne dotičemo teme Ahmedija. To za nas nije dolazilo u obzir”, rekao je Thaver.

Ali, sada, kada je ovaj film dostupan na Netflixu, gleda se u Pakistanu.

“Kao što se moglo očekivati, bilo je ljutnje od nekih krugova, ali sveukupna reakcija je pozitivna i pitaju nas šta nam je uskraćeno”, kazao je Vandal. “Ljudi se okupljaju u grupama da gledaju film, prikazuje se u domovima i akademskim institutima. Salam je ponovo u imaginaciji ljudi.”

Izvor: Al Jazeera