Oglasi

Prva žrtva sukoba u Donjecku

Komandir opkoljene ukrajinske baze na Krimu Julij Mamčur poslao u četvrtak očajnički poziv upomoć svojim nadređenima.

Jedna osoba je poginula u četvrtak, a deset ih je povrijeđeno u sukobima proruskih i proukrajinskih pristalica tokom održavanja istovremenih mitinga u Donjecku, na istoku Ukrajine.

Sukobi su izbili kada su proruski demonstranti probili policijski kordon koji je okružio učesnike mitinga koji se zalažu za integritet Ukrajine.

Kako je prenijela Russia Today, tokom sukoba korištene su i dimne bombe.

Agencija Reuters je navela da se nekoliko stotina ljudi, koji su uzvikivali parole podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, sukobilo s grupom koja je osuđivala Moskvu.

Za sada nije jasno kako je jedna osoba izgubila život.

Apel ukrajinskog oficira

Komandir opkoljene ukrajinske baze na Krimu Julij Mamčur poslao je u četvrtak očajnički poziv upomoć svojim nadređenima, tražeći od njih da mu izdaju konkretna naređenja ili će morati upotrijebiti vatreno oružje, prenio je AFP.

Mamčur, komandir u zračnoj bazi Belbek u Sevastopolju, poslao je ukrajinskoj državnoj televiziji snimak u kojem poziva nadležne da mu izdaju jasna naređenja šta treba raditi u situaciji rastućih tenzija na poluotoku.

"Da bismo izbjegli oružane sukobe, molim vas da, što je prije moguće, obavijestite komandire šta trebaju raditi ako njihove jedinice ili članovi porodica budu u opasnosti", poručio je Mamčur.

"Ako ne donesete ovu odluku, ponašat ćemo se u skladu sa statusom ukrajinskih oružanih snaga, čak i ako bude potrebno da otvorimo vatru", dodao je.

Mamčurov poziv upućen je u trenutku kada su ruske snage opkolile vojne baze na Krimu, koji se priprema za referendum o pristupanju Rusiji, zakazan za nedjelju, podsjetio je France Presse.

Turčinov: Rusi gomilaju vojsku

"U potpunosti shvatamo da se ne možemo dugo odupirati ruskoj vojsci koja je brojčano nadmoćnija, bolje naoružana i bolje obučena, ali smo spremni svoje dužnosti obavljati do kraja", istakao je Mamčur.

U međuvremenu je vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov izjavio u četvrtak da su na ruskoj strani granice nagomilane snage ruske vojske "spremne za invaziju".

Naglasio je da vjeruje kako bi napori međunarodne zajednice mogli dovesti do "okončanja agresije zvanične Moskve i otklanjanja rizika od rata".

"Činimo sve što je u našoj moći da izbjegnemo rat, na Krimu ili u nekom drugom dijelu Ukrajine", naveo je Turčinov za lokalnu ukrajinsku televiziju.

Dodao je da su ukrajinske oružane snage u stanju pune borbene spremnosti.

"Sve civilizirano čovječanstvo podržava našu zemlju. Sve vodeće zemlje svijeta su na strani Ukrajine. Siguran sam da nam taj ujedinjeni napor na međunarodnoj sceni može omogućiti da zaustavimo agresiju", rekao je privremeni ukrajinski predsjednik, prenosi agencija Reuters.

EP osudio 'rusku agresiju'

Rusija mora odmah povući sve svoje vojne snage s ukrajinske teritorije, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta, koja je usvojena u četvrtak.

U dokumentu se napominje da u slučaju aneksije Krima Evropska unija treba brzo uvesti embargo na trgovinu oružjem i upotrebu tehnologije, vizne restrikcije, zamrznuti imovinu i usvojiti mjere protiv ruskih kompanija, naročito u oblasti energetike, u skladu s propisima EU-a.

Rezolucijom je podržana odluka Vijeća EU-a od 6. marta o suspendiranju razgovora o viznoj liberalizaciji i partnerstvu s Rusijom.

U dokumentu je osuđen "akt agresije počinjen invazijom na Krim" kao kršenje međunarodnog prava prema Povelji Ujedinjenih naroda, OSCE-ovom Helsinškom aktu, Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine i ostalim konvencijama.

Zastupnici EP-a okarakterizirali su nelegalnim plan održavanja referenduma o pridruživanju Krima Rusiji i upozorili da akcije Rusije predstavljaju prijetnju za sigurnost EU-a.

Zaštititi prava nacionalnih manjina

U rezolucji se navodi da je "potpuno neosnovan" proklamirani cilj Rusije da zaštiti govornike ruskog jezika na Krimu, jer oni nisu izloženi "nikakvoj diskriminaciji".

Zastupnici EP-a pozvali su ukrajinske vlasti da zaštite prava nacionalnih manjina, uključujući Ukrajince koji govore ruski jezik.

Ovom rezolucijom, koja nema obavezujući karakter, EP se pridružio osudama i upozorenjima Evropskog vijeća i Evropske komisije, kao i onima iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kanade i većine evropskih prijestonica.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a u ponedjeljak će, dan nakon referenduma na Krimu, raspravljati o dodatnim sankcijama Rusiji.

Ukrajinski parlament u četvrtak je usvojio odluku o osnivanju Nacionalne garde koja će imati 60.000 pripadnika, da bi pojačao državne odbrambene snage.

Glasanje je održano tri dana uoči referenduma o pridruživanju Krima Rusiji, u vrijeme kada je poluotok pod kontrolom proruskih snaga.

Putin negira krivicu

Zakon o Nacionalnoj gardi usvojen je sa 262 glasa, od ukupno 330 zastupnika u Ukrajinskom parlamentu, prenose agencije.

Prijedlog zakona dostavio je predsjednik Skupštine Oleksandar Turčinov.

Kriza u Ukrajini ima unutrašnji karakter, a nije izbila krivicom Rusije, izjavio je u četvrtak ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa stalnim članovima Vijeća za sigurnost Rusije, na kojem se raspravlja o građenju odnosa Moskve s partnerima u Ukrajini, Evropi i SAD-u.

"Kriza nije izbila našom krivicom, ali smo svakako involvirani u te događaje", rekao je Putin, nazivajući problem Ukrajine i Krima "kompliciranim".

"Želim ukazati da je to, prije svega, unutarukrajinska kriza", kazao je ruski predsjednik, pozivajući članove Vijeća da zajedno razmisle kako da Rusija gradi odnose s "partnerima i prijateljima u Ukrajini" i s "partnerima u Evropi i SAD-u".

OECD stopirao prijem Rusije

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj saopćila je u četvrtak da odgađa sve aktivnosti vezane uz pregovore s Rusijom za pristup toj organizaciji.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Članice OECD-a zato su odlučile pojačati saradnju s Ukrajinom, navodi se u saopćenju iz sjedišta organizacije u Parizu.

"Nakon sastanka vijeća 12. marta, OECD je za sada odgodio aktivnosti vezane za postupak pristupa Ruske Federacije u OECD", saopćila je Organizacija, dodajući kako je "dogovoreno da OECD pozitivno odgovori na zahtjev Ukrajine o jačanju postojeće saradnje".

Navodi se da je, "na zahtjev članova Organizacije, glavni sekretar o tome izvijestio Rusku Federaciju".

Rusija, koja sarađuje s OECD-om od 1992. godine, službeno je zatražila da postane članica Organizacije 1996. godine.

Zemlje OECD-a odobrile su pokretanje pregovora o prijemu Rusije 2007. godine.

OECD, koji broji 34 zemlje članice, pomaže vladama u borbi protiv siromaštva, favorizirajući privredni rast i finansijsku stabilnost.

Vojna vježba Rusije

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je u četvrtak da je počela vojna vježba u kojoj učestvuje 8.500 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom, iako je Moskva dan ranije dala dozvolu Kijevu da izvede osmatrački let iznad ruske teritorije i uvjeri se u "odsustvo bilo kakve prijetnje od vojne operacije".

Na internetskoj stranici Ministarstva odbrane potvrđeno je da su vojne vježbe počele u vojnim bazama Južnog vojnog okruga, mada se ne navodi koliko će dugo trajati, prenosi agencija Reuters.

AFP javlja da je Ministarstvo odbrane navelo da će vojna vježba trajati do kraja marta, jer su ruske oružane snage povećale intenzitet poligonskih vježbi za tenkovske, artiljerijske i pješadijske jedinice u tri regije na rusko-ukrajinskoj granici i da je, odvojeno, u toku vježba za hiljade ruskih padobranaca.

U saopćenju se navodi da se vježbe provode u regijama Rostov, Belgorod i Kursk, na granici s Ukrajinom, kao i u još jednoj ruskoj regiji, s ciljem višestruke provjere kohezivnosti vojnih jedinica i provođenja vojne obuke na nepoznatom terenu uz vježbe gađanja.

Osim toga, 4.000 padobranaca uključene su u vojnu vježbu u Rostovskoj oblasti, koja će trajati do 14. marta, javlja novinska agencija Itar-Tass, a ruska televizija je prikazala kako se stotine padobrana spuštaju na zemlju.

Strani posmatrači

Grupa posmatrača EU-a i Izraela pratit će referendum na Krimu, dok vlasti na poluotoku razmatraju poziv OSCE-a da pošalje svoje posmatrače, jer su iz sjedišta organizacije u Beču ranije saopćili da referendum smatraju nelegitimnim, javila je agencija Itar-Tass.

Krimsko vrhovno vijeće pozvalo je grupu od sedam stranih posmatrača - ruske sunarodnjake koji su državljani Belgije, Francuske, Poljske, Latvije i Izraela, naveo je predsjednik Evropsko-ruske zajednice Sergej Petrosov.

Ruska agencija navodi da će posmatrači imati uobičajen zadatak da provjere jesu li ispoštovane sve procedure o registraciji glasača, ima li kršenja biračkih prava poput falsificiranja i ponavljanja glasanja te je li glasanje tajno.

Itar-Tass navodi da je predsjednik referendumske komisije Mihail Mališev rekao da sumnja kako će posmatrači OSCE-a biti pozvani na referendum u nedjelju 16. marta. 

OSCE: Prisutne ruske snage

U četvrtak su posmatrači OSCE-a saopćili kako su naoružane ruske snage očigledno bile prisutne tokom blokada puta prema Krimu, na kojima su više puta zaustavljane.

To je prvi put da međunarodni posmatrači spominju kako ruske trupe, a ne lokalne snage koje imaju podršku Rusa, igraju neku ulogu u kontroli nad Krimom, prenose agencije.

OSCE spominje da uočene pločice za identifikaciju i druge oznake karakteristične za rusku vojsku ukazuju na ruske trupe.

U posljednjih sedam dana posmatrački tim OSCE-a, sastavljen od 57 ljudi iz 29 zemalja, pet puta je spriječen da uđe na Krim, našavši se "pred uperenim oružjem".

Ruski predsjednik i drugi visoki zvaničnici tvrde da su naoružani muškarci, koji su zauzeli objekte na Krimu, lokalne snage za "samoodbranu".

Merkel: Rusija riskira ekonomsku i političku štetu

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u četvrtak da Rusija riskira veliku političku i ekonomsku štetu ukoliko odbije promijeniti politiku prema Ukrajini.

"Ako Rusija nastavi po kursu iz posljednjih nekoliko sedmica, to neće biti samo katastrofa za Ukrajinu", rekla je ona u Bundestagu.

Dodala je da ta situacija neće promijeniti samo odnos EU-a prema Rusiji, nego će nanijeti i veliku ekonomsku i političku štetu Moskvi.

Merkel je kazla da je ta zemlja pokušala iskoristiti slabost susjedne, umjesto da djeluje kao partner koji se zalaže za stabilnost.

"Teritorijalni integritet Ukrajine ne može biti doveden u pitanje", dodala je, naglasivši da se situacija u kojoj se nalazi Krim ne može porediti s Kosovom.

Gabriel: Sve je u Putinovim rukama

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel je kasnije u četvrtak izjavio da je odluka, hoće li se na svjetsku scenu vratiti hladnoratovske podjele, u rukama ruskog predsjednika.

Gabriel je upozorio da će referendum o pridruženju Krima Ukrajini, koji će biti održan u nedjelju i koji, prema njegovim riječima, ugrožava teritorijalni integritet Ukrajine, rezultirati novom rundom sankcija EU-a zvaničnoj Moskvi, prenio je Reuters.

"Njemačka radi sve što može kako bi spriječila nove sankcije Rusiji", istakao je vicekancelar, dodajući da, ako diplomatija ne proizvede rezultate, Evropa, ipak, ne bi trebala oklijevati u uvođenju novih ekonomskih sankcija Rusiji.

U srijedu je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio da će politički dio ugovora o pridruživanju Ukrajine EU-u biti potpisan sljedeće sedmice.

Nakon sastanka s američkim predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući, Jacenjuk je rekao kako će Ukrajina tako savladati važnu etapu na putu eurointegracija.

Kina: Sankcije su nekorisne

Kina ocjenjuje da bi uvođenje evropskih sankcija Rusiji moglo imati nesagledive posljedice.

"Sankcije su nekorisne. Mogle bi dovesti do protivmjera, što bi prouzrokovalo nepredvidljive lančane posljedice, što ne želimo da se dogodi", izjavio je, za agenciju Reuters, ambasador Kine u Njemačkoj Shi Mingde.

Zamjenik ruskog ministra za ekonomski razvoj Aleksej Likačev izjavio je ranije u četvrtak da će Moskva odgovoriti protivmjerama ako joj Zapad uvede ekonomske sankcije.

Prethodno je predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy rekao da nije isključeno uvođenje serije sankcija Rusiji zbog ukrajinske krize, prenosi agencija RIA Novosti.

"Još možemo izbjeći eskalaciju konflikta. Još možemo pokrenuti pregovore. Možemo to učiniti čak i nakon referenduma na Krimu", dodao je kineski diplomata.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.