Prva posjeta jednog arapskog lidera Damasku od početka rata

Sirija je izbačena iz 22-člane Arapske lige odmah nakon što je počeo rat 2011. godine (AP)

Sudanski predsjednik Omar al-Bashir prvi je lider zemalja Arapske lige koji je posjetio Damask otkako je počeo rat u Siriji prije gotovo osam godina. 

Sirijska državna agencija SANA objavila je da je al-Bashira na aerodromu dočekao sirijski predsjednik Bashar al-Assad a zatim su otišli u predsjedničku palatu.

Dva lidera su razgovarala o međusobnim odnosima i “situacijama i krizama u mnogim arapskim zemljama”, saopćilo je sirijsko Predsjedništvo. 

SANA je objavila fotografije na kojima se dva predsjednika rukuju na aerodromu ispred ruskog aviona kojim je, čini se, sudanski predsjednik stigao u Siriju. Rusija, ključni saveznik Assada, ima svoju zračnu bazu jugoistočno od Latakije. 

SANA je objavila da je al-Bashir rekao da se nada da će Sirija što je prije moguće opet imati važnu ulogu u regiji. Također je potvrdio spremnost Sudana da pruži sve što je u njegovoj moći kako bi podržao teritorijalni integritet Sirije. 

Assad je zahvalio al-Bashiru na posjeti, rekavši da će to dati snažan poticaj za obnavljanje veza između dvije zemlje, “kakve su postojale prije rata u Siriji”, prenosi SANA. 

Razlog al-Bashirove posjete nije jasan. 

Interes za obnavljanje veza

Sirija je izbačena iz 22-člane Arapske lige odmah nakon što je počeo rat 2011. godine. Arapske zemlje sankcionirale su Damask i osudile Assada za upotrebu velike vojne sile umjesto pregovora sa opozicijom. 

Međutim, kako Assadove snage napreduju u ratu u Siriji te zajedno sa iranskom i ruskom podrškom preuzimaju kontrolu nad ključnim gradovima, neki arapski zvaničnici pokazuju interes za obnavljanje veza. 

U oktobru je Assad rekao kuvajtskim novinama da je Siriji postigla “veliko razumijevanje” sa arapskim zemljama nakon nekoliko godina neprijateljstva. Nije rekao o kojim državama je riječ u prvom intervjuu za novine iz zaljevske zemlje otkako je izbio rat, ali je kazao da su arapske i zapadne delegacije počele posjećivati Siriju kako bi pripremile teren za ponovno otvaranje diplomatskih i drugih misija. 

Samo sedam dana prije toga, ministar vanjskih poslova Bahreina primio je svog sirijskog kolegu na marginama sjednice Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Srdačan susret postavio je pitanja o tome da li neke zaljevske zemlje, od kojih su mnoge neprijatelji Assadovog saveznika Irana, razmatraju svoje veze sa Sirijom. 

Jordan je također ponovo otvorio granični prijelaz Nassib sa Sirijom u oktobru, dok je čak susjedni Izrael poduzeo neke korake za poboljšanje odnosa sa Assadovom vladom, te je djelomično otvorio granični prijelaz sa okupiranom Golanskom visoravni pod supervizijom ruske vojske. 

U međuvremenu, Turska, koja daje najveću podršku sirijskoj opoziciji na sjeveru zemlje, saopćila je da je spremna za kontakt sa Damaskom ako Assadova vlada održi i pobijedi na slobodnim i poštenim izborima. 

“Ako se radi o demokratskim izborima, i ako su oni vjerodostojni, onda bi svi trebali razmisliti o saradnji s njim”, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na forumu u Dohi. 

“Na kraju, sirijski narod bi trebao odlučiti ko će vladati zemljom nakon izbora”, dodao je. 

Obnova zemlje i veze sa Iranom

Nader Hashemi, direktor Centra za bliskoistočne studije na Univerzitetu u Denveru, rekao je da arapske zemlje pokušavaju osigurati mjesto u obnovi Sirije. 

“Mislim da možda pokušavaju odvratiti Assada od njegovog saveza sa Iranom. Najveći prioritet za Assadov režim danas, nakon što uništi cijelu opoziciju, jeste ekonomska obnova. Zapad neće ulagati u ekonomsku obnovu ali postoje mnogo bogate arapske zemlje koje imaju finansijske resurse, tako da pretpostavljam da je dio agende ovdje da se vidi da li se može utjecati na Bashara al-Assada finansijski sa pomoći za obnovu u zamjenu za slabljenje odnosa sa Iranom”, rekao je za Al Jazeeru. 

U sirijskom ratu ubijene su stotine hiljada ljudi a milioni su bili prisiljeni da pobjegnu iz svojih domova. 

Al-Bashir je lider Sudana od 1989, a njega traži Međunarodni krivični sud kako bi se suočio sa optužbama za ratne zločine u svojoj zemlji.

Izvor: Al Jazeera i agencije