Prva knjiga o sarajevskoj Vijećnici

Piše: Sead Fadilpašić

Sarajevska Vijećnica će ove srijede dobiti svoju prvu monografiju, što je i prva knjiga ikad napisana o ovoj građevini.

Iza ovog projekta stoji arhitektonski Studio Urbing, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Vijećnice, jednog od najvećih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Monografija, čija će svečana promocija biti održana u srijedu u Vijećnici, satkana je od svih materijala, fotografija, videosnimaka i historijskih dokumenata koje je Studio Urbing prikupljao i koristio da što autentičnije restaurira tu građevinu.

Među gomilom tog materijala nalazi se i originalna projektna dokumentacija po kojoj je Vijećnica izgrađena 1896. godine.

Autori knjige su Valerijan Žujo, autor Monografije Sarajeva, Leksikona Sarajeva i Leksikona BiH, arhitekta Ferhad Mulabegović, glavni odgovorni u projektu rekonstrukcije Vijećnice i arhitekta Smajo Mulaomerović, osnivač Urbing studija, koji je, također, radio na rekonstrukciji Vijećnice.

Iako je Vijećnica nakon 18 godina mukotrpnog rada restaurirana i otvorena, vladao je osjećaj kao da posao nije gotov dok se ne napiše i monografija, kaže urednik izdanja Nedžad Mulaomerović.

„Mogao je sav taj materijal ostati na našim računarima, a mogli smo ga pretočiti u monografiju.“

Međutim, pisanje i izdavanje monografije, iako su bili u posjedu mnoštva materijala od kojeg je dio, kako kaže Mulaomerović, „dosta ekskluzivan“, ispostavilo se kao mnogo teži zadatak nego što se to moglo očekivati.

„Stvaranje jednog ovakvog proizvoda je izuzetno zahtjevno i skupo“, kaže Mulaomerović.

U projekat su se, kaže, uputili iz čistog entuzijazma i bez zarade u mislima. 

Kaže da su kontaktirali mnoge institucije i aplicirali na mnoge konkurse za dobijanje potrebnih sredstava za izradu, ali da ništa od toga nije urodilo plodom.

„Razumijevanja je bilo i to puno, ali ono je bilo samo na riječima. Kada je trebalo pomoći projektu, tada nikog nije bilo“, kaže on.

Međutim, iako su naišli na mnoge prepreke, autore to nije obeshrabrilo. Došli su na ideju da monografiju probaju finansirati kroz Kickstarter – internetsku stranicu za kolektivno finansiranje različitih projekata.

Kroz tu stranicu studio je pokušao upoznati svoju publiku sa građevinom, njenom važnosti za grad, BiH i cijeli svijet, te sa bogatom i tragičnom historijom koja je zadesila.

„Kao gradska kuća, a još više kao višedecenijsko sjedište Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Vijećnica je duže od jednog stoljeća bila u žiži svih bitnih političkih i kulturnih zbivanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Ona je svjedok smjene nekoliko državnih sistema, Sarajevskog atentata, strašnih iskušenja dvaju svjetskih ratova, jedinstvenog uspona grada u vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine i, konačno, Nacionalna biblioteka. Bila je izložena barbarskom napadu, paljenju i razaranju. Postala je tako savremena metafora urbicida, kulturocida“, riječi su kojima su pokušali motivisati posjetitelje na finansiranje.

I projekat je uspješno finansiran – iznenađujuće uspješno, čak i za autore, koji nisu optimistično ušli u tu priču.

U mjesec dana kampanje ljudi širom planete skupili su 15.000 dolara i na taj način pomogli da monografija ugleda svjetlo dana.

Kampanja je koncipirana na način da ljudi pola godine unaprijed rezervišu – i plate – svoju kopiju monografije. Imena onih koji su položili više novca nego što je cijena monografije upisana su uz zahvalnicu na prvoj stranici knjige.

Pripremu za štampu knjige radila je jedna hrvatska kompanija, a štampana je u Subotici, kaže Mulaomerović.

U finansiranju monografije je učestvovalo 113 ljudi, a u prodaji će koštati 100 KM (50 eura).

Mulaomerović kaže kako je za knjigu sa više od 300 stranica cijena simbolična, te ponavlja da zarada nije bila primarni cilj, već edukacija ljudi i lijepo podsjećanje na još ljepšu priču – priču o sarajevskoj Vijećnici.

„Kada sam sa firmom ušao u cijeli projekat imao sam 30 godina. Shvatio sam da o Vijećnici ne znam ništa, iako živim u Sarajevu. Bilo me je čak i stid. Znao sam samo neke osnovne stvari i sramota je da se ništa ne zna o jednom simbolu Sarajeva. Ljudi bi i trebali biti što više obrazovani o vlastitom gradu“, kaže on.

Bit će dostupna i digitalna verzija monografije, koja je bila planirana i po Kickstarter kampanji, kaže Mulaomerović. Dodaje da je veliki broj ljudi donirao novac i za ovu verziju.

O detaljima digitalne verzije monografije nije znao mnogo reći, osim da će najvjerovatnije biti dostupna na stranici Amazon.com.

Monografija je napravljena na bosanskom i engleskom jeziku, a pokriva cijeli život Vijećnice – od nastanka 1896. godine do danas.

Izvor: Al Jazeera