Pruga Sarajevo-Ploče: Kako je ukinuta tradicija od 128 godina

Piše: Mladen Obrenović

Nije problem ni buka koju stvaraju lokomotiva i vagoni, niti otvoreni prozori ili brojni tuneli, možda i povremeno spora vožnja, pa ni stari vagoni, jer na putovanju vlakom od Sarajeva do Mostara sve ostaje u drugom planu kad se pruži pogled na bh. planine ili dolinu Neretve. Takav se dojam može čuti od gotovo svakog putnika, uglavnom na nekom od stranih jezika jer su u vlaku uglavnom turisti, koji se zapute jutarnjim vlakom prema Mostaru. I na sve to dodaju: „Šteta što se ne može do mora ovako“.

Znaju i turisti, a pogotovo domaći putnici da se sve do prije dvije godine vlakom moglo sve do Jadranskog mora, odnosno do Ploča, a onda je linija ukinuta. Bosancima i Hercegovcima s jedne strane ostalo je da se voze samo do Čapljine, a Hrvatima s druge strane do Metkovića. I na sve to, Hrvatske željeznice, odnosno HŽ Putnički prijevoz ukinuo je vožnju vlakom, te je po istoj cijeni putnicima koji moraju od Ploča do Metkovića i natrag ponudio – autobuse.

Prekidom putničkog prometa, doduše prijevoz tereta je nastavljen, završena je priča koja je trajala punih 128 godina, jer je prugu od Sarajeva do mora počela Austro-Ugarska, nastavila Kraljevina Jugoslavija, a završila SFRJ. Izgrađivana u više etapa, pruga Sarajevo – Ploče doista je bila jedan od najvećih prometnih i infrastrukturnih projekata prošlog stoljeća. Na duljini od 195 kilometara nalazi se 27 željezničkih postaja, 71 most i 106 tunela. Samo su tuneli dugi 37 kilometara, a među njima je, s 3.230 metara, najdulji „Ivan“, tunel prokopan kroz istoimenu planinu.

Vitalna dionica za privredu BiH

No, koliko je bila značajna putnicima, a pogotovo turistima, još je značajnija gospodarstvima dviju država, pogotovo Bosne i Hercegovine. Stručnjak za željeznički promet Enes Čovrk ukazuje kako je zapravo riječ o dionici koja ima „vitalan značaj za privredu BiH“.

Neophodna strana pomoć

Stručnjak za željeznički promet Enes Čovrk podsjeća i kako je na dionici pruge od Bradine do Ploča, u duljini 155 kilometara, urađen glavni popravak pruge, dok na dionici Sarajevo – Bradina traju radovi te je najavljena i privremena obustava putničkog prometa do proljeća naredne godine. Tad se i planira završetak radova.

„Cilj opravke je vraćanje pruge u ‘izvorno projektno stanje’ koje podrazumijeva realizaciju saobraćaja vozova sa najvećim dopuštenim brzinama 80-100 km/h, uz izuzetak na dionici Bradina – Konjic, gdje se saobraća nižim brzinama pri redovnim uslovima eksploatacije. U perspektivi, navedena dionica skupa sa tunelom ‘Ivan’ predstavlja značajno ‘usko grlo’ za koje je potrebno iznaći odgovarajuća nova rješenja“, ukazuje Čovrk.

Budući da se radi o zahtjevnom i dugoročnom procesu, vjeruje da će se Bosna i Hercegovina obratiti za pomoć europskim, ali i međunarodnim financijskim institucijama.

„Željeznički teretni saobraćaj na ovoj dionici direktno doprinosi konkurentnosti pojedinih industrija u Bosni i Hercegovini, a kao najznačajnije primjere mogu nabrojati metaloprerađivačku (Aluminij Mostar, Mittal Steel Zenica), hemijsku (GIKIL Lukavac) i prehrambenu industriju (Klas Sarajevo), ali i transport naftnih derivata (Energopetrol, INA). Izostajanje opsluživanja ovih teretnih tokova željeznicom predstavljao bi direktan finansijski udar na privredu i cjelokupno stanovništvo u Bosni i Hercegovini“, napominje Čovrk.

Dodaje i kako pruga „može imati odgovarajući značaj u opsluživanju turističkih tokova osovinom Sarajevo-Mostar-Ploče, uključujući aerodrome Sarajevo i Mostar“, no i upozorava da nema usklađene strategije razvoja željeznica sa strategijom razvoja turističkog sektora u BiH ili bar pojedinim administrativnim jedinicama u državi.

Svatko vozi svoje putnike

Ipak podsjeća kako je dionica Sarajevo – Ploče sastavni dio međunarodnog Koridora Vc koji je uvršten u tzv. Sveobuhvatnu mrežu željezničkih pruga regiona (SEETO Rail Comprehensive Network), čime se, kako kaže, potvrđuje perspektiva međunarodnog značaja koridora, odnosno navedene dionice.

Stoga mu je neobično da, i pored nastojanja EU da regiju„zbliži“ infrastrukturnim povezivanjem komunikacijama najvišeg ranga („koridorima“ i „pravcima“) putem pojedinih organizacija, kao što je spomenuti SEETO, postupci pojedinih zemalja regije „vuku“ proces u suprotnom smjeru.

Konkretno misli na neposredan povod za ukidanje međunarodnih putničkih vlakova na relaciji Sarajevo – Ploče – Sarajevo, a to je, kako navodi, „izmjena načina tarifiranja korištenja željezničke infrastrukture od strane željezničkih prijevoznika za područje Hrvatske, na osnovu kojeg se dotadašnja cijena uvećala za nekoliko puta“.

Pogled na Neretvu nezaboravan je doživljaj putovanja [Al Jazeera]

„Direktan rezultat toga je bilo smanjenje broja međunarodnih putničkih vozova, za čak 46, a koje koincidira sa godinom zvaničnog ulaska Hrvatske u EU […] Da apsurd bude veći, nakon ukidanja ove međunarodne linije, oba prijevoznika (Željeznice Federacije BiH i HŽ) su nastavili da vrše unutrašnji saobraćaj putničkih vozova, ali na relacijama Sarajevo – Čapljina – Sarajevo i Ploče – Metković – Ploče“, konstatira.

Dobra suradnja HŽ Carga i Željeznica FBiH

Analize Hrvatskih željeznica, kažu u HŽ Putničkom prijevozu, pokazale su da godišnji trošak vožnje vlakova na relaciji Metković – Ploče – Metković prelazi tri milijuna kuna (393.000 eura), a godišnji trošak vožnje autobusa oko 360.000 kuna (47.000). Uz to, navode, na toj se relaciji prosječno u autobusu, kao i prije u vlaku, radnim danom prevozi 14 putnika. I to su im bili ključni argumenti da se na spomenutoj dionici okrenu cestovnom, a ne željezničkom prijevozu putnika.

Ključni značaj Luke Ploče

Pruga Sarajevo – Ploče imala je, a i danas ima vrlo važan privredni značaj za cijelu BiH, jer se iz Luke Ploče ovom prugom godišnje preveze više od 2,5 milijuna tona razne robe. Luka Ploče veoma je važna za izvoz i uvoz robe za BiH, odgovorili su iz Željeznica Federacije BiH.

“Proširenje kapaciteta i postrojenja u Luci Ploče i rastuća vanjska trgovina BiH zbog očekivanog oporavka i revitalizacije privrede, trebala bi dovesti do povećanog obima transporta željeznicom između Ploča i unutrašnjosti BiH i dalje do centralnog dijela Evrope”, navode.

Kad je u pitanju putnički promet, konstatiraju kako se na relaciji Sarajevo – Mostar dnevno preveze između 150 i 200 putnika. Ta bi brojka bila veća, dodaju, kad bi se ponovno uspostavila linija Sarajevo – Ploče.

Željeznice Federacije BiH uvjeravaju kako sve čine da se u promet vrati vlak do Ploča, ali i noćni vlak prema Zagrebu.

„S obzirom na mali broj putnika i znatnu negativnu razliku između prihoda i troškova donesena je odluka o uvođenju autobusnog prijevoza na relaciji Ploče – Metković – Ploče. Na toj relaciji radnim danom vozi sedam autobusnih linija“, objašnjavaju u HŽ Putničkom prijevozu.

Kad je uspostava međunarodnog prometa na relaciji Sarajevo – Ploče u pitanju, odgovaraju kako ona ovisi o dogovoru željezničkih uprava i ekonomskoj isplativosti uvođenja vlakova.

Istovremeno, dvije države usko surađuju u teretnom prometu i u HŽ Cargu kao glavnog partnera u prijevozu označuju Željeznice Federacije BiH.

Najviše prevoze rasuti teret, proizvode od čelika i željeza te ostale vrste roba, kao što su šećer, cement, petrolkoks i dr.

„Valja istaknuti i kako je vidljiv porast prijevoza na relaciji Ploče – Sarajevo. Tako je u 2013. godini ukupno prevezeno dva milijuna tona robe, dok je u prošloj godini realizirano 2,3 milijuna tona“, navode u HŽ Cargu.

Iz navedenog je potpuno jasno da će teretni vlakovi do luke Ploče i iz nje i nadalje prometovati, ali putnički u kojima će turisti, i ne samo oni, uživati u ljepotama donjeg toka Neretve vjerojatno još neko vrijeme neće povezati Čapljinu i Metković.

Izvor: Al Jazeera