Protiv tema poput ‘Za dom spremni’ i korona virus je nemoćan

Bljesak, HOS
Hrvatski predsjednik napustio je proslavu akcije Bljesak zbog majica koje sadržavaju pozdrav 'Za dom spremni' (Ivica Galovi? / Pixsell)

Pandemija korona virusa i oboljenja COVID-19 tema je koja je posljednjih mjesec i pol i više dana posve razumljivo okupirala interes javnosti i oblikovala naslovnice novina, portala i headlinesa televizijskih vijesti.

No, kako vrijeme prolazi, crne i zabrinjavajuće brojke vezane uz zarazu – zasad – postaju sve manje, zdravstvene mjere popuštaju, a Vlade diljem svijeta uviđaju da bi opće ekonomske i one usko političko-interesne poljedice možda mogle biti i veća opasnost od samog virusa, ispod ‘plašta korone’ polako počinju izvirati neke nove i stare teme.

Primjerice, u Hrvatskoj je nakon mjesec i pol dana fokusa na koronu i potres u Zagrebu i njegove posljedice, pri čemu mnogi građani iskazuju bijes prvenstveno na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i gradske vlasti zbog, kako mnogi smatraju, ‘ležernog’ pristupa problemu razaranja tisuća objekata, ono što je uzdrmalo duhove bilo pitanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’.

Vanredno stanje, predizborna kampanja, satanizacija

U korona krizi vlast u Srbiji je, kaže Bešlin, autoritarnim metodama i “brutalizacijom” javnog govora kreirala naelektriziranu atmosferu u društvu.

“Vanredno stanje se koristi za predizbornu kampanju vlasti i satanizaciju i represiju prema svim kritičkim glasovima u društvu. S druge strane, različitim populističkim merama kao što je 100 evra po glavi stanovnika, vlast pokazuje da vidi samo kratkoročno rešavanje problema ekonomije i socijalnih tenzija do izbora. Ostaje nepoznanica šta će biti posle. Rečju, vlast u Srbiji je ostala u svom ključu jednog represivnog, populističkog i autoritarnog delovanja”.

Tijekom epidemije, ističe, vlasti su otvoreno okrenule leđa EU-u i europskoj orijentaciji pokrećući “medijsku harangu” protiv Unije.

“Tu činjenicu ne mogu da izbrišu ni potonja pravdanja vrha vlasti upućena Briselu. EU je do sada svojom podrškom i podsticajima omogućila neuporedivu pomoć. Ona je već više od dve decenije ključni donator, investitor i trgovinski partner svih država zapadnog Balkana. Članice EU pojedinačno obezbedile su pomoć Srbiji od 100 miliona evra za borbu protiv korona virusa, plus dodatnih 94 miliona evra IPA fondova i tekućih projekata”.

Milanović i napadi zbog ‘Za dom spremni’

Predsjednik Zoran Milanović nakon komemoracije u Jasenovcu rekao je da bi spomen-ploču HOS-a, koja sadrži taj pozdrav, a koja je ranije iz Jasenovca premještena u Novsku, trebalo negdje baciti.

Uslijedila je salva kritika na Milanovićevu izjavu s desnog spektra hrvatske politike, braniteljskih udruga i slično.

Nije trebalo čekati dugo na novi slučaj – hrvatski predsjednik je napustio proslavu obilježavanja 25. godišnjice vojno-redarstvene akcije “Bljesak” kojom je oslobođena zapadna Slavonija zbog majica u kojima su se na proslavi pojavili neki, a na kojima je bio isti pozdrav.

Ponovno su uslijedile salve kritika, kojima se pridružio i premijer Andrej Plenković.

To se događa istovremeno s nagađanjima i neslužbenim najavama o mogućim parlamentarnim izborima već u srpnju – mnogi smatraju da hrvatske vlasti žele organizirati izbore na krilima rezultata borbe protiv korone i prije pravog ekonomskog udara koji bi, navodno, tek trebao uslijediti.

U međuvremenu, starim ‘dobrim’ temama, unatoč teškim kritikama zbog po mnogima neadekvatne i krajnje represivne borbe s aktualnim problemom virusa, nije odolio ni srpski predsjednik Aleksandar Vučić, također se, između ostaloga, oglasivši o Jasenovcu i brojem srpskih žrtava u NDH.

Teme koje su samo čekale da se ponovo ‘razmašu’

Nova, desna, slovenska Vlada na čelu s Janezom Janšom ‘zaratila’ je s velikim dijelom medija optužujući ih za komunističke ostatke kadrova u njima.

Što god tko mislio, teme su legitimne – no, polako, ali sigurno, čini se, na Balkanu se na repertoar vraćaju novi/stari sukobi i nema previše uočljivih naznaka ‘promjene paradigme’ o kojoj se toliko pričalo na početku korona krize.

Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina kaže da je u Hrvatskoj izborna godina i slične su teme ionako ‘čekale’ da se razmašu bez obzira na okolnosti – glavne će teme, navodi, biti uobičajene hrvatske teme, a ne teme bolesti i epidemije.

Teme poput onih koje je hrvatski predsjednik otvorio u Jasenovcu, stalne su, kaže. To je tema koja, kako navodi, neće nestati ni s idućim izborima niti godinama nakon toga.

“To je naprosto tema koja će postojati tako dugo dok stranka koja je najveća u Hrvatskoj ne promijeni vlastitu ideologiju i vlastiti model uprave. S obzirom da je ta stranka do sada pobjeđivala na izborima s takvom ideologijom, onda ja ne vidim da će se to promijeniti”.

Osim toga, ova je kriza, smatra, potvrdila da Hrvatskom dobrim dijelom vladaju različite strukture.

‘Ništa drugačije’

“Hrvatskom, osim onih koji su na vlasti, zapravo vladaju branitelji, čije se privilegije u ovoj krizi nisu nijedanput spomenule, Crkva koja se više puta, čak bih rekao demonstrativno, pokazala kao utjecajnija i od Stožera i od Vlade, i tajkuni. Tajkuni će u ovoj priči s Vladom morati dogovarati kako će to izgledati, kakvi će biti troškovi, kako to dalje ide, ali ta tri ‘stuba’ treba udovoljiti. Ova prva dva se mogu udovoljiti, osim s financijama, i sa gestama koje su, poput geste zastava, grbova, ploča, jakih izjava, rada nedjeljom i tako dalje, i to se događa. Dakle, ja ne vidim da se tu u Hrvatskoj događa išta drugačije što nismo mogli pretpostaviti da će se događati ili što bi mijenjalo tu strukturu”, zaključuje Jakovina.

U BiH ništa o sastanku čelnika EU-a i Z. Balkana

Zbog korona virusa, umjesto summita u Zagrebu,  slijedi videokonferencijski sastanak čelnika zemalja EU-a i Zapadnog Balkana. Veleposlanici nekoliko svjetskih sila izrazili su nezadovoljstvo načinom na koji se BiH priprema za to, a Kapidžić kaže da se tome u bh. medijima ne pridodaje značaj.

“Niti je ta tema prisutna u javnom diskursu. U javnosti postoji jedno razočarenje prema politici proširenja EU, ali i prema radu domaćih lidera, gdje je članstvo BiH nešto ostvarivo tek u dalekoj budućnosti”.

Kada je riječ o Srbiji, srpski povjesničar Milivoj Bešlin kaže da je korona zemlju zadesila u tijeku započetog izbornog procesa, tako da počinju razgovori o nastavku predizborne kampanje.

Mnogima se, navodi, čini da je došlo do preslagivanja u društvu, da je [Aleksandar] Vučić oslabio i sada jedan dio nacionalističke oporbe razmišlja da prekine politiku bojkota izbora i uđe u izbornu utrku.

“Počela su posle osam sati uveče u toku policijskog sata i lupanja u kuhinjsko posuđe sa prozora, kao vid protesta protiv režima i njegovih autoritarnih praksi. Režim je na to odgovorio mobilizacijom navijačkih grupa koje pale baklje i divljaju na ulicama tokom zabrane kretanja. Srbiju naravno uz izbore (i bojkot) koji će biti u centru pažnje, čeka i iznimno važna završnica oko rešavanja pitanja Kosova. Na pritisak američkog izaslanika [Richarda] Grenella, Albin Kurti je smenjen kao premijer Kosova i vraćene su stare strukture za koje je ocenjeno da će lakše sa Vučićem postići dogovor oko konačnog sporazuma za Kosovo, koji će verovatno uključivati i neku korekciju, odnosno izmenu granica”, kaže Bešlin.

‘Bildanje’ srpstva

Na vanjskopolitičkom planu, navodi, pritisnut od uglavnom proruske i desničarske oporbe, Vučić pokušava pažnju regije pomaknuti na neka druga pitanja, prije svega na odnose sa susjedima, gdje će, smatra, ponovnim provokacijama ‘bildati’ i dokazivati svoje srpstvo i politiku navodne zaštite Srba u regiji.

“Da je taj proces već krenuo govori i činjenica da su Crna Gora i predsednik Milo Đukanović ponovo zauzeli naslovne strane Vučićevih tabloida u Beogradu. Da ne pominjemo večnu temu srpskih nacionalista – zloupotrebu srpskih žrtava u kvislinškoj NDH. Ta matrica punih 30 godina nije promenjena. Uostalom, u vreme kada nas čeka ozbiljna socijalna bomba, recesija i ekonomska kriza koja će najteže pogoditi evropsku periferiju, kada je nepopularno praviti dogovore sa kosovskim Albancima, vlast u Beogradu mora da pronađe ‘neprijatelje’ prema kojima će usmeriti nezadovoljstvo i mržnju građana. Ponovo će to biti neposredni susedi”, zaključuje Bešlin.

U BiH, kaže Damir Kapidžić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, medijski prostor je i dalje preokupiran korona virusom pa se sve druge teme i pitanja gledaju kroz prizmu odgovora na pandemiju.

BiH: Traženje partnera

Ipak, mogu se primijetiti određena pozicioniranja političkih aktera.

“Primjerice, pitanje uloge državnih institucija u odgovoru na pandemiju se drugačije tumači od strane bošnjačkih i srpskih političara. Sve se ovo naravno dešava u ranoj fazi predizborne kampanje za općinske izbore u 10. mjesecu”, navodi Kapidžić.

Na vanjskopolitičkom planu, pak, postavlja se pitanje tko su partneri BiH – u ranoj fazi pandemije se, kaže, najviše gledalo prema Kini, Rusiji, Turskoj i drugim, kako navodi, autoritarnim državama.

U ranoj fazi je EU u očima javnosti zakazala ponuditi brzu pomoć kao odgovor na krizu, što se, ističe, promijenilo.

“EU je ponovo zauzela centralno mjesto u vanjskoj politici, a i po pomoći da se ublaže posljedice pandemije. Razmišlja se o načinu uspostavljanja nove dinamike interakcije između lidera BiH i EU-a u pogledu nove strategije proširenja. Ne postoje konkretna vanjskopolitička pitanja od posebnog značaja koja u ovom trenutku dominiraju”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Slovenija: Pitanje mjera, prava i sloboda

U Sloveniji, kaže Tjaša Božič s Instituta za politički menadžment (IPM) u Ljubljani, većinu medijskog prostora još uvijek zauzima virus, no sve se više otvaraju pitanja povezana s njegovim društvenim i gospodarskim posljedicama.

“Ključna pitanja su normalizacija života, sprečavanje sloma privrede i porasta nezaposlenosti. Jačina postkoronarne krize svakako ne ovisi samo od lokalne situacije i mjera, već i od događanja u Europskoj uniji te svijetu. Pri tome je ipak značajno da Vlada, uz uvažavanje sigurnosnih i higijenskih normi, omogući što skorije ponovno pokretanje gospodarstva te da ona osigura odgovarajuću pomoć i mjere za preživljavanje pojedinaca i privrednih subjekata”, navodi Božič.

Pritom se, kaže, postavlja i pitanje smislenosti, legitimnosti, razmjernosti i trajanja mjera u odnosu na temeljna prava i slobode. Za vrijeme krize u vezi s koronom su se oblikovale politike nadzora nad stanovništvom u svrhu djelotvornog ograničavanja širenja epidemije.

Božič: Izvanredne teme nisu povezale društvo

Ipak, ističe, može se očekivati nastavak starih bitaka među ljevicom i desnicom. U doba epidemije se, navodi, pokazalo da izvanredne mjere nisu povezale društvo i uvećale političko jedinstvo, nego su omogućile još više dodatnog prostora za političke obračune i razdvajanja.

“Pismo Vlade Vijeću Europe o navodnom poticanju većine slovenskih medija iz komunističkog režima je jedan od takvih primjera”.

Druge aktualne teme koje se pojavljuju uz virus obuhvaćaju ponovno uvođenje služenja vojnog roka, ojačavanje privatnog zdravstva i školstva, smanjivanje značaja i financiranja nevladinih organizacija…

“Možemo isto tako previdjeti da će uskoro ponovno biti aktualna pitanja migranata i zatvaranja granica. Ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs je već najavio dodatne prepreke na slovensko-hrvatskoj granici te zatvaranje južne granice”, zaključuje Božič.

Izvor: Al Jazeera