Protiv koga Kina mobilizira svoju vojsku?

Ali Abu Mrihal, Peking

Kina je organizirala veliku vojnu paradu kojoj je prisustvovao kineski predsjednik Xi Jinping povodom devedeset godina od osnivanja Narodnooslobodilačke armije Kine.

U vojnoj paradi je učestvovalo više od 10.000 vojnika, mimohod je nadlijetalo više od stotinu ratnih aviona, angažirano je pet stotina vojnih vozila, uključujući tenkove, raketne bacače, vozila sa projektilima namijenjenim za nošenje nuklearnih bojevih glava, kao i ostalo vrhunsko oružje.

Ovo je prvi put da Kina održava vojnu smotru povodom Dana vojske, još od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine, pored toga da je ovo prvi put da kineski predsjednik održi govor u uniformi vrhovnog zapovjednika. 

Kineska vojska smatra se najbrojnijom na svijetu (2,3 miliona vojnika) i najrazvijenijom u programu naoružavanja i modernizacije. U proteklim desetljećima prošla je kroz mnoge reforme, a u sklopu rekonstruiranja smanjuje broj vojnika uz jačanje tehnološke i vojne opremljenosti. Pored toga, kineski budžet za odbranu godinama je drugi po vrijednosti na svijetu i iznosi više od 151 milijardu dolara u 2017. godini. 

Mirni razvoj

Nakon velike vojne parade koju je organizirala Kina, posmatrači su postavili pitanje koliko je kineska vojska efektivna u slučaju izbijanja stvarnog rata. Ukazali su na to da kineska vojska nema visoko ratno iskustvo u poređenju sa vojskama drugih država koje su stalne članice u Vijeću sigurnosti, uzimajući u obzir da kineska vojska nije bila u stvarnim oružanim sukobima od njenog posljednjeg rata u Vijetnamu 1979. 

Kada je riječ o ovim dilemama, Jiang Tie Ying, stručnjak u vojnim pitanjima, kaže da Kina slijedi doktrinu mirnog razvoja, a to što država nije ulazila u rat prilikom rješavanja svojih sporove smatra se pokazateljem njenog napretka a ne nazatka ili nesposobnosti njenih vojnih snaga. Dodao je da se trenutna međunarodna situacija razlikuje od one prije nekoliko desetljeća, kada su se sporovi rješavali upotrebom oružja i sile.     

Jiang je rekao da su uloga i utjecaj kineske vojske još ograničeni izvan granica Kine, međutim, očekuje da će Peking pojačati svoje vojno prisustvo izvan zemlje sa pokretanjem inicijative “Jedan pojas – jedan put” koju je potakao kineski predsjednik Xi Jinping, te zbog pojave novih međunarodnih izazova.

Pozivi na eskalaciju

Chuang Lee, istraživač na Institutu Guangdong, kaže kako postoje brojni sigurnosni i vojni izazovi sa kojima se suočava Peking. Jedan od   najznačajnijih je sukob u Južnom kineskom moru i granični sporovi s Indijom, pored kontinuirane napetosti u pokrajini Xinjiang na sjeverozapadu države.

Za Al Jazeeru je dodao da će Kina, u svjetlu izazova koji su na pomolu, biti primorana da se kasnije odrekne doktrine koja je usvojena još s početkom politike reformi i otvaranja krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Kao argument navodi pozive kineskih zvaničnih medija na vojnu eskalaciju koji su se mogli čuti tokom proteklih mjeseci.   

Međutim, naglasio je da postoji stvarna prepreka pred vojnim vrhom, s obzirom na to da više od tri generacije pripadnika vojske nisu vodile rat ili bilo kakav stvarni konflikt već decenijama. Napominje da to dovodi u pitanje sposobnost kineske vojske i njeno iskustvo u vođenju bilo kakvih budućih ratova.

Važno je napomenuti da je Narodnooslobodilačka vojska Kine osnovana 1. augusta 1927. godine nakon Ustanka u Nanchangu, kojeg su poveli neki od lidera komunističke partije nakon događaja poznatih kao masakr čija su žrtva bili komunisti stradali od Chiang Kai Sheka. Snage pobunjenika su se tada prozvale Crvena armija koja je između 1934. i 1935. godine učestvovala Dugom maršu, prije nego što je to postala Narodnooslobodilačka armija Kine.  

Izvor: Al Jazeera