Protesti na dvije lokacije; policija ne može odobriti okupljanje

Protestno okupljanje građana zbog najavljene mise ubijenim u Bleiburgu, među kojima je bilo i ratnih zločinaca NDH-a, održat će se na najmanje dvije lokacije u Sarajevu u subotu: ispred Sarajevske katedrale u kojoj će misa i biti služena, i u blizini Filozofskog fakuleta, kod spomen obilježja za 55 Sarajlija koje su ustaše objesile 28. marta 1945. godine po zapovjedi Maksa Luburića, nekoliko dana pred oslobađanje grada od nacističkih snaga.

No, za sada nije jasno kako će policija tretirati najavljene skupove. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo rekli su da do utorka niti jedna organizacija nije zvanično podnijela zahtjev za održavanje protesta.

“Čak ako neko i ispuni zakonske uslove iz Zakona o javnom okupljanju, protesti se ne mogu odobriti iz razloga što je na snazi naredba Federalnog štaba Civilne zaštite kojom se zabranjuju sva javna okupljanja zbog pandemije korona virusa”, rekao je Al Jazeeri portparol MUP-a Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić. Zbog pandemije korona virusa, koja je pogodila i Bosnu i Hercegovinu, vlasti su zabranile sva javna okupljanja, naročito ona u grupama većim od 20 osoba.

Protesta šetnja i partizanske pjesme

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Sead Đulić rekao je Al Jazeeri da će članovi te orgnizacije okupiti u subotu ispred Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a onda pojedinačno krenuti prema Filozofskom fakultetu, pa će to zapravo više biti protestna šetnja ljudi koji poštuju mjere distanciranja, što ne ugrožava mjere zabrane okupljanja.

“Tokom šetnje sa razglasa čemo čitati imena Sarajlija koji su ubijeni kao žrtve terora tokom nacističke okupacije od 1941. do 1945., a u pitanju je skoro 11 hiljada ubijenih”, rekao je Đulić.

Sarajlija Plamenko Muratović najavljuje da će se sa prijateljima u subotu okupiti ispred Sarajevske katedrale, gdje će pjevati partizanske pjesme dok u Katedrali bude služena misa za ubijene u Bleiburgu.

“Skup je zamišljen kao audicija za Crveni hor, koji će na licu mjesta vršiti prijem novih članova, tako što će se prisutni pjevati partizanske pjesme. Da li samo jednu pjesmu Bella Ciao, napokon na našem jeziku, ili više pjesama, bit će odlučeno na licu mjesta”, kaže Muratović.

“Teži dio su mjere vezane za pandemiju, kojih se moramo pridržavati, kao i to da ne znamo koliki će biti krug obezbjeđenja oko Katedrale, što će nam odrediti zonu kretanja”.

Premda su među prvima pozvali građane na protestno okupljanje, iz Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) kažu da su morali mijenjati plan, nakon što im policija nije mogla dati odobrenje za okupljanje zbog vanrednog stanja koje je na snazi. 

“Kao organizacija podržavamo građane da izraze svoje demokratsko pravo protesta, no ovog puta mi ćemo putem on line kampanje nastaviti izražavati protivljenje onome što jeste historijski revizionizam”, rekao je za Al Jazeeru Fuad Avdagić, projekt koordinator u YIHR-u BiH.

Istina o Bleiburgu

Prema profesoru historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivi Goldsteinu, početkom maja 1945. oko 100.000 vojnika oružanih snaga NDH, saveznika njemačkih nacista, i otprilike 50.000 civila, krenulo je prema austrijskoj granici u bijegu pred partizanima. Neki uopće nisu stigli do Bleiburga u Austriji, jer su ubijeni u razmjeni vatre sa partizanima tokom puta prema Austriji. Neki su bili zarobljeni već u Sloveniji. Neki su uspjeli prebjeći u Austriju i od tamo ih je britanska vojska pustila da idu dalje prema zapadnim zemljama a neke je vratila natrag u Jugoslaviju. Po zarobljavanju u austrijskom Bleiburgu mnogi su bili ubijeni, bez suđenja.

I dok iz Katoličke crkve u Bosni i Hercvegovini tvrde da je molitva ništa više nego sjećanje na nevino ubijene žrtve u Bleiburgu, brojne političke partije, nevladine organizacije, Židovska zajednica u BiH, te javne ličnosti u zemlji najavu služenja mise ocijenili su kako pokušaj rehabilitacije ustaškog režim iz Drugog svjetskog rata.

“Pojasnio je [kardinal Vinko Puljić] da se Katolička crkva nikada nije stavljala na stranu niti jedne vlasti, a kamoli onih koje su bile uzrokom tolikih nemilih stradanja. Posebno je naglasio da se nijedan zločin ne može braniti niti se smije pravdati, ali, isto tako, da se prema svim nevinim žrtvama, pa tako i onima iz hrvatskog naroda, treba odnositi s jednakim pijetetom”, stoji u saopćenju iz ureda kardinala Vinka Puljića, kojeg je prenijela Katolička tiskovna agencija.

KTA navodi da je upravo to bila prvobitna i jedina namjera slavljenja najavljene svete mise, koju kardinal Puljić, u ime biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, zbog novonastale pandemije korona virusa slavi u Sarajevu, a ne u Bleiburgu, prenijela je Hina.

Reis brani kadrinala

Oglasio se i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husen Klavazović, no on je pozvao muslimanske vjernike da oštrice kritike nipošto ne usmjeravaju prema kardinalu Vinku Puljiću i Katoličkoj Crkvi, već da krivca traže u politici.

“Reakcije u Sarajevu govore da je odgovornost adresirana na krivu adresu i to nije dobro. Pokrovitelj manifestacije je Sabor Republike Hrvatske. Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi”, izjavio je prema Glasu Amerike (VoA) reis Kavazović.

Iz pravoslavne crkve imaju pak drugačije stavove od Islamske zajednice i reisa Kavazovića. Iz Mitropolije dabrobosanske poručili su ranije da “dovođenjem Bleiburga” u Sarajevo trajno se zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom te lično mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma s kardinalom Vinkom Puljićem.

Misu za ubijene u Bleiburgu osudila su i sva tri člana Predsjedništva BiH.

Osim crkve misu podržavaju tek neke od političkih partija sa hrvatskima predznakom, koji kritike na misu ocijenju kao napad na Hrvate katolike u Bosni i Hercegovini, no protivnici te mise odbacuju takve optužbe.

Već u utorak manja grupa građana okupila se u Sarajevu pred katedralom Srca Isusova izražavajući na taj način protivljenje najavljenom služenju mise za žrtve Bleiburga.

Među njima je bio i Josip Jurišić, nekadašnji dogradonačelnik Sarajeva, prenijele je Hina.

“Meni je žao što su crkveni velikodostojnici nasjeli i prihvatili da se žrtve Bleiburga obilježe u Sarajevu”, kazao je novinarima Jurišić dodajući kako nitko nikada nije čuo da se u Berlinu služe mise za poginule pripadnike Hitlerovog Wermachta.

Izvor: Al Jazeera