Propast kvazisocijalističke Grčke

Međunarodni napori za smanjenje ogromnog grčkog deficita daleko su od dostizanja početnih ciljeva.

Grčka, Kriza, Eurozona, Euro
Grčka je, otkako je 2008. izbila dužnička kriza, već dva puta dobila pomoć od EU i MMF-a [AFP]

Piše: Janusz Bugajski

Politički analitičari i socijalni psiholozi sve više raspravljaju o tome da li je Grčka na ivici građanskog rata. Kombinacija socijalnog očaja i bijesa javnosti zbog propadanja države i žrtvovanja određenih grupa mogli bi brzo eskalirati u kolektivno nasilje.

Georg Pieper, međunarodno poznati njemački psihoterapeut koji se specijalizirao u liječenju stresnog poremećaja zbog doživljene katastrofe, predviđa eksploziju nasilja u Grčkoj.

Prema izvještaju objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, Pieper smatra da Grčka doživljava "kolektivnu traumu" pošto su mreže socijalne sigurnosti nestale, plate smanjene i mnoga radna mjesta ukinuta.

"U takvoj dramatičnoj situaciji čovjek postaje neka vrsta predatora, koji misli samo na sebe i svoj opstanak", zaključuje Pieper.

"Čista nužda ga gura u iracionalnost, a u najgorem slučaju, ta iracionalnost prelazi u kriminalitet." U toj fazi u društvu "solidarnost je zamijenjena sebičnošću."

Ljutita mladež 

Sve više mladih Grka kipi od bijesa na korumpirani sistem i kleptokratske vlasti te očite podjele između bogatih i siromašnih.

Hiljade mladih ljudi već su demonstrirale svoj bijes na ulicama Atine ili su se pridružili neofašističkom pokretu Zlatna zora ili nihilističko-anarhističkim grupacijama. 

Također su bijesni zbog međunarodne finansijske pomoći koja daje prednost spašavanju velikih banaka, a zahtijeva velike mjere štednje, koje dodatno umanjuju životni standard većine stanovništva.

Hiljade mladih ljudi već su demonstrirale svoj bijes na ulicama Atine ili su se pridružili neofašističkom pokretu Zlatna zora ili nihilističko-anarhističkim grupacijama. Nasilje koje ključa može biti ili spontano ili organizirano, usmjereno protiv uličnih rivala, imigranata, vladinih zvaničnika ili biznismena.

Ono može uključivati široko rasprostranjeno pljačkanje, uništavanje imovine i paljenje javnih zgrada, nešto čemu je Atina već svjedočila u februaru.

Elementi grčke policije su, također, osumnjičeni da simpatiziraju ultranacionaliste a njihova verzija uspostave reda može uključivati veliko nasilje protiv ljevičarskih radikala i stranaca. Takvi scenariji mogli bi preći u vigilantizam, nasilje bandi i policijsku odmazdu koji se mogu pojačati i proširiti širom zemlje.

Grčka ekonomija je neučinkovita i nekonkurentna tako da će velike injekcije novca jednostavno biti uvučene u propali sistem.

Grčka nije samo u bankrotu i dubokoj ekonomskoj recesiji. Ona klizi prema statusu propale države. Brzo slabljenje zemlje je kulminacija strukturnog neuspjeha, lošeg finansijskog upravljanja i rasprostranjenog kronizma koji smanjuje ekonomsku konkurentnost. Ako se ove negativne pojave ne budu efikasno rješavale, parlamentarno zakonodavstvo će uveliko biti besmisleno.

Nedavno objavljeni izvještaj Evropske komisije i Evropske centralne banke o grčkoj ekonomiji upozorava da i pored novog paketa finansijske pomoći Atina i dalje riskira neispunjavanje svojih obaveza. Glavna opasnost je neuspjeh u provedbi strukturnih reformi i provođenju privatizacije, s obzirom na to da je koalicija koja podržava vladu krhka i da se razne komponente programa suočavaju sa ozbiljnim političkim i javnim otporom.

Grčka je, otkako je 2008. izbila dužnička kriza, već dva puta dobila pomoć od EU i MMF-a. Ona ima dugu historiju propuštenih ciljeva i neuspjeha u ispunjavanju obećanja da će reorganizirati svoj glomazni državni sektor i liberalizirati svoju recesijom pogođenu ekonomiju. Novi krug mjera štednje i budžetskih rezova, koje je vlada Antonisa Samarasa predstavila kako bi dobila sredstva EU i MMF-a, nisu dovoljni za podsticanje ekonomskog rasta.

Katastrofalne posljedice

U nedavnom intervjuu za Bloomburg Business Week, John Lipsky, bivši prvi zamjenik generalnog direktora MMF-a, otvoreno je kazao da glavni prioritet za Atinu nije izbor između rasta ili štednje, već neophodnost duboke strukturne reforme. Grčka ekonomija je neučinkovita i nekonkurentna tako da će velike injekcije novca jednostavno biti uvučene u propali sistem.

Grčka država je polusocijalistički gigant koji ne može funkcionirati u tržišnoj ekonomiji. Ona troši resurse kroz prevelik broj zaposlenih i loše upravljanje, guši poslovanje kroz neprobojnu birokratiju, održava korupciju kroz sistem klijentelizma i nepotizma i onemogućava tržišno natjecanje kroz kruti sistem sindikalizma i zatvorenih profesija. Ogromni neproduktivni državni sektor treba biti efikasan i reorganiziran.

Grčki građani trebaju učiti od bivših komunističkih zemalja, koje su provele program opsežne strukturne transformacije s ciljem izgradnje produktivnih kapitalističkih ekonomija.

Glavna opoziciona stranka, radikalni ljevičarski pokret Syriza, čija je podrška dramatično porasla, vodi kampanju za stvaranje socijalističke države. Veliki dio javnosti čini se nesvjesnim činjenice da je Grčka već kvazisocijalistička i da snosi katastrofalne posljedice. Grčki građani trebaju učiti od bivših komunističkih zemalja, koje su provele program opsežne strukturne transformacije s ciljem izgradnje produktivnih kapitalističkih ekonomija.

Uspješnog rješenja za grčku krizu neće biti sve dok njena ekonomija ne postane interno i međunarodno konkurentna. Atina mora početi sa drastičnim rezanjem glomazne državne uprave. Specijalni izaslanik kancelarke Angele Merkel za Grčku Hans-Joachim Fuchtel tvrdi da 1.000 njemačkih lokalnih vladinih zvaničnika obavlja isti posao kao 3.000 grčkih zvaničnika. Vlada, također, mora smanjiti privilegije sindikata i kolektivna prava radnika da bi se stimulirali konkurencija i produktivnost među zaposlenima kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

Šesta godina recesije

Suočena sa šestom godinom recesije, sa ekonomijom za koju se procjenjuje da će oslabiti za 4,5 posto u 2013, Atina, također, treba ukloniti trgovinske barijere i više se orijentirati na izvoz kako bi imala ikakvu nadu u povratak rasta. U Lipskyevim procjenama, ograničena količina vanjske trgovine u bruto društvenom proizvodu Grčke naglašava kako su posebni interesi grčku ekonomiju držali van jedinstvenog tržišta.

Napori za spašavanje Grčke nisu uspjeli osigurati osnovne strukturne reforme potrebne da bi se donijela konkurentnost njenoj ekonomiji. 

Da bi se spriječilo dalje slabljenje neophodno je eliminirati zaštitna tržišta, kvazimonopole i neefikasna državna preduzeća.

Međunarodni napori za smanjenje ogromnog grčkog deficita daleko su od dostizanja početnih ciljeva. Mjere štednje prvenstveno pogoršavaju ekonomsku patnju, ali one neće izgraditi temelj za trajni oporavak. Napori za spašavanje Grčke nisu uspjeli osigurati osnovne strukturne reforme potrebne da bi se donijela konkurentnost njenoj ekonomiji. Ako Grčka ne može postati konkurentna u monetarnoj zoni, onda neće biti u stanju da se izvuče iz svojih ekonomskih i finansijskih teškoća tako da bi slutnja eskalacije građanskog sukoba, pa čak i građanskog rata mogla postati stvarnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera
 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.