Propada dvor kralja, kneza i Tita

Beli dvor u Beogradu, nekada mjesto za divljenje, danas propada. Gradnju je počeo kralj Aleksandar I Karađorđević, a završio knez Pavle.

U njemu je živio i goste primao i Josip Broz Tito. Prije deset godina država ga je predala na korištenje princu Aleksandru II.

Međutim, Beli dvor je spomenik kulture i zato je dijelom i dalje pod državnom upravom. Sada traju polemike o tome – ko treba ulagati i održavati taj kompleks u kojem propadaju još neprocijenjena umjetnička djela, izvještava iz Beograda reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.

Prema tvrdnjama Krunskog vijeća u vrijeme Tita izdvajana su znatna sredstva za održavanje i rekonstrukciju dvora. Kasnije sve manje i manje.

Država naplaćuje posjete 

“Godine 2005. država je izdvajala pet puta više novca nego danas. Pa i ovo što danas izdvaja neprekidno je pod sumnjom javnosti, odnosno novina koje su pod kontrolom vladajućih stranaka”, kaže Čeda Antić, član Krunskog vijeća.

Država je, prema Zakonu o dvorskom kompleksu, pored ostalog nadležna i za investicijsko i tekuće održavanje, izmirivanje troškova energije i vode za osiguranje i vanjsku rasvjetu te održavanje parkovskog dijela.

To praktično znači: fizičko-tehničko osiguravanje, zaštitu od požara, radove na konzerviranju, restauriranju, rekonstrukciji kao i popravke i zamjene krovnog dijela, podova, plafona, zidova, instalacija i uređaja.

Prema istom zakonu i zaključenom ugovoru, prestolonasljednik Beli dvor koristi bez naknade, ali s pažnjom dobrog domaćina i u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara.

Prema podacima Ministarstva kulture Srbije u posljednje četiri godine država je izdvojila ukupno 1,7 miliona eura za održavanje i promociju dvora.

Godišnje to iznosi 350.000 eura. Krunsko vijeće, međutim, ističe kako dio obaveza i odgovornosti nije do kraja definiran.

“Ako je država vlasnica ovog prostora, ako ona naplaćuje novac od stotina hiljada turista koji su prošli ovuda proteklih godina, onda je logično da ona prihvati i deo odgovornosti. Hajde da definišemo ugovorom tu odgovornost. Ako žele da prestolonaslednik ima više obaveza, onda neka mu vrate dvor”, kaže Antić.

Dug proces rekonstrukcije

Vlaga i memla vidljivo prijeti umjetninama Belog dvora, a spora realizacija projekata dokumentiranja i zaštite doprinosi tome.

“Pre osam godina pokrenut je projekat Ministarstva kulture, sa jedne starne, i prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, sa druge, koji je projekat za sistematizaciju i katalogizaciju i umetničku obradu zbirke. Taj projekat se finansira od strane Ministarstva kulture i mi se stvarno trudimo da makar katalogizacijom ostvarimo taj primarni nivo zaštite, to je samo taj muzejski nivo”, rekla je Jelena Todorović, historičarka umjetnosti.

Iako Krunsko vijeće ističe kašnjenje u realizaciji projekata, u Zavodu za zaštitu spomenika kažu da obimna papirologija i birokratija produžava proces. Samo specifikacija troškova za projekat rekonstrukcije do sada iznosi 86.000 eura.

“Tu, naravno, nisu uračunati troškovi Republičkog zavoda koji bi mogao sa svojim kadrovima da izvrši izradu konzervatorskih projekata, odnosno projekata sanacije same arhitekture i fasada, ali i druge projekte koje Zavod ne bi mogao da radi. To rade druge kuće, tako da to košta”, kaže Snežana Jejić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Uprkos stanju, dosadašnjim izdvajanjima i vrijednosti dvorskog kompleksa, još nije poznato kada bi sveobuhvatna rekonstrukcija mogla početi ni koliko i koga će koštati u konačnici.

Izvor: Al Jazeera