Oglasi

Promjena ruske retorike i ponašanja prema BiH

Matvijenko se obratila delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
'Poražavajuće je što bošnjačka i hrvatska strana dozvoljavaju da Milorad Dodik nameće bh. Parlamentu posjete i glavna pitanja rasprave', navodi Ivana MarićArhiva

"U Bosni i Hercegovini predsjednik jednog entiteta na crnoj je listi Sjedinjenih Američkih Država, pa nije čudno što nam u posjetu dolaze gosti koji su, također, na crnim listama", kaže za Al Jazeeru politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić, komentarišući posjetu Bosni i Hercegovini Valentine Matvijenko, predsjednice gornjeg doma ruskog Parlamenta, koja se nalazi na crnim listama SAD-a, Evropske unije i Kanade, zbog uloge u ruskoj aneksiji Krima.

Matvijenko, koja je tokom obraćanja delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, između ostalog, rekla da se u toj zemlji dogodio građanski rat te se izjasnila za što skoriji odlazak visokog predstavnika međunarodne zajednice, na crnoj listi SAD-a nalazi se od marta 2014.

Zbog njene uloge u aneksiji Krima Vlada Kanade 17. marta također je donijela odluku da joj se uvedu sankcije.

Posjeta najavljena u skladu s praksom

Nakon američke i kanadske odluke o uvođenju sankcija na isti potez odlučila se i Evropska unija, koja je uvela sankcije za 21 osobu iz Rusije zbog učešća u aneksiji Krima, a među tim osobama nalazi se i ime ruske parlamentarke.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine za Al Jazeeru su rekli da su obaviješteni o posjeti ruske parlamentarke, ali da su kompletnu organizaciju i program posjete radile nadležne službe za međunarodnu saradnju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

"O posjeti nas je obavijestilo nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo, Ambasada Rusije u Sarajevu. Ko je koga pozvao i o kakvom načinu saradnje se radi – ne znam. Posjeta je bila najavljena u skladu s uobičajenom praksom", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Nebojša Regoje.

Ivana Marić smatra da je posjeta pogubna, pogotovo zato što je što joj je "kumovao" predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

"Mislim da je poražavajuće što bošnjačka i hrvatska strana dozvoljavaju da Dodik nameće Parlamentu posjete i glavna pitanja rasprave. Ne možemo zabraniti nikome da dođe u Bosnu i Hercegovinu ko nema zabranu ulaska u zemlju. Međutim, postoje načini da se izbjegnu takve posjete. Pogotovo za ljude kod kojih vidimo da nisu došli s iskrenim namjerama za građane Bosne i Hercegovine, već da se u njihovim izjavama vidi provokacija", navodi Marić.

Ovo što se ovdje radi, nastavlja ona, u određenoj mjeri možda je i dobro za Bosnu i Hercegovinu.

'Program 5 + 2' i dalje na snazi

"Postali smo meta sukobljavanja SAD-a, Evropske unije, Velike Britanije, s jedne strane, i Rusije, s druge. To nam može pomoći ako budemo to znali mudro iskoristiti i to bi moglo doprinijeti ubrzanju evropskog puta Bosne i Hercegovine. Uvjete sigurno nećemo ispuniti u dogledno vrijeme, ali vidimo da postoji bojazan Amerike i njihovih saveznika te EU-a o pojačanom utjecaju Rusije u Bosni i Hercegovini. Sumnjam da Rusija ima bilo kakve teritorijalne pretenzije, ali je sigurno da želi od Amerikanaca tražiti nešto drugo za uslugu da ostavi Bosnu i Hercegovinu na miru. U suštini nije dobro da imamo ovakve posjete i da se stvaraju tenzije i za to su prvenstveno odgovorni predstavnici Kolegija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji su odobrili njen [Matvijenko] govor. Iako je ona pozvala na što skorije zatvaranje OHR-a, institucija se oglasila i navela da to za nju nije uvreda, već da ona to prihvata", navodi Marić.

Ured visokog predstavnika reagovao je na izjavu Matvijenko o tome da je vrijeme da OHR ode iz Bosne i Hercegovine.

"Rusija je članica Vijeća za provedbu mira i više puta jasno je izjavila da u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum, što uključuje i mandat visokog predstavnika, kao i očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine", naveo je OHR.

Saopćeno je i da su uvjeti za zatvaranje Ureda visokog predstavnika definisani na sastanku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u februaru 2008, poznati pod nazivom "Program 5 + 2", i dalje na snazi i da se nisu izmijenili.

Između Zapada i Rusije

Matvijenko je u obraćanju delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine također rekla da se SAD neprijateljski odnosi prema Rusiji te kritikovala Crnu Goru zbog ulaska u NATO.

Nakon toga se oglasila Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini, koja je navela da su komentari predsjedavajuće gornjeg doma ruskog Parlamenta lažni i neutemeljeni te da ne zaslužuju poseban komentar.

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić kaže da je Matvijenko predsjedavajuća jednog doma Parlamenta i da je definitivno riječ o posjeti na visokom nivou.

"Ona u toj nekoj gradaciji u Rusiji, nomenklaturi, dosta visoko kotira. Mislim da je čak i jedina žena u samom političkom vrhu", ističe on.

Kaže da sukob između Zapada, s jedne strane, i Rusije, s druge, postaje sve latentniji i vidljiviji.

"Svaki potez koji bi išao prema vani i koji ima veze s vanjskom politikom Bosne i Hercegovine iziskuje konsenzus, kojeg nema. Mi tako ne možemo kao država u vanjskopolitičkom smislu funkcionirati. Zbog toga se čitava priča svodi na to kako pojedine grupe unutar Bosne i Hercegovine reagiraju na ono što je rečeno i na samu posjetu. Jasno se dade primijetiti promjena ruske retorike i ponašanja prema Bosni i Hercegovini i pojedinačno ponašanje prema Republici Srpskoj. To ponašanje je prije 15-ak godina bilo iznimno konstruktivno. Sarađivalo se s Rusijom u PIC-u i donosile su se odluke. Pravi problem počinje 2006. i 2007. godine. Tada se Rusija odvojila u PIC-u i to koincidira s nekoliko segmenata. Desila se privatizacija naftne industrije RS-a. Ona je prodata za malo novca, jer je RS na sebe preuzeo obavezu da pokrije sve dugove koji su postojali. U zadnjih 11 godina su akumulirani dodatni dugovi. Nakon toga su se desile revizije, kojima su se otpisivale serije nekih stvari. To nikako drugačije ne mogu shvatiti nego kao plaćanje Rusiji za podršku koju ona pruža RS-u", navodi Huskić.

Rusija želi biti prisutna u regiji

Kaže da je Rusija u izjavama do 2006. i 2007. uvijek prvo govorila o Bosni i Hercegovini te da je tada ta zemlja podržavala i euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine.

"Tokom vremena situacija se promijenila. Danas je situacija bitno drugačija. Rusija mnogo intenzivnije sarađuje s RS-om i oni su, ustvari, eho onoga što se čuje iz RS-a. Ne mislim, iskreno, da je Rusija pretjerano zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Ne mislim da je Rusija ijednim dijelom ovdje aktivno prisutna kao što je slučaj sa Srbijom. I ono što vidimo u RS-u pokazuje da je on Rusiji na nekom petom nivou važnosti. U Srbiji je to prisustvo opipljivije, pa i na nekom kulturnom dijelu. Izdaju se ruski magazini, postoji centar u Nišu, često se održavaju vojne vježbe... Mislim da se Rusija prema Bosni i Hercegovini i režimu u RS-u ponaša više reaktivno nego proaktivno. Oni reagiraju na to što im se iz Dodikovog ureda sugerira. Mijenjali su svoju retoriku na način kako je i on to radio", ističe Huskić.

Kaže da je ono što je ruska parlamentarka govorila u vezi sa zatvaranjem OHR-a bila stvar o kojoj su se neko vrijeme svi slagali, "a Zapad je onda prikočio".

"Rusija je ostala pri mišljenju da se OHR treba zatvoriti. Njima odgovara situacija u kojoj bi OHR izašao, a onda bi ostalo ovo sa čime se u principu može lako manipulirati za njihove ciljeve. Nije cilj Rusije, barem kratkoročno ili srednjoročno, da ove zemlje prisvoji sebi nego je cilj da ostane prisutna", smatra Huskić.

Izetbegović: 'BiH dobro pazi šta će reći'

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mladen Bosić rekao je da ne zna šta je uopće skandalozno u obraćanju ruske političarke.

Naveo je da on ne može nikome govoriti šta će reći.

Kako kaže, Matvijenko je delegatima vjerovatno prenijela svoju viziju nekog problema.

Nakon susreta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s Matvijenko, predsjedavajući Predsjedništva Bakir Izetbegović prokomentarisao je njene izjave u Domu naroda Parlamentarne skupštine.

"Dotakli smo se i tema koje je gđa Matvijenko rekla u svom obraćanju u Domu naroda. Ja sam joj u uvodu rekao da su to osjetljive stvari, kao što su, recimo, osjetljive stvari i odnosi Ukrajine i Rusije, jer Bosna i Hercegovina dobro pazi šta će reći", rekao je Izetbegović.

Dodao je da ih je Matvijenko pitala koja je pretpostavka kada može doći do situacije da OHR napusti Bosnu i Hercegovinu.

Čović se izvinio ruskoj parlamentarki

"Rekao sam joj da to nije stvar vremena, to je stvar sazrijevanja. Nemamo ispunjene uslove, od samog PIC-a i OHR-a. Potrebno je da sazriju odnosi u Bosni i Hercegovini. Tada će trebati, umjesto međunarodnih mehanizama, uspostaviti domaće. Daleko smo od tog momenta, zahvaljujući ponašanju nekih političara. Naveo sam postupke predsjednika RS-a jer, ako ćete nagraditi ratnog zločinca Radovana Karadžića, onda ste poslali mladim ljudima u RS-u poruku da je taj čovjek radio dobar posao. Ako ćete povratnike koji se vrate svojim kućama u Podrinje uvrijediti i reći da su okupatori Podrinja u svojim avlijama, iz kojih su bili istjerani zbog genocida, ako ćete 12 ili 13 posto Bošnjaka u RS-u, unatoč jasnim odredbama zakona koji traži proporcionalnu zastupljenost u zapošljavanjima u institucijama, svesti na jedan ili dva posto, onda je daleko od toga da možete reći da je situacija zrela za odlazak OHR-a", naveo je predsjedavajući  Predsjedništva.

Rekao je da su ga upitali jesu li i druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine imala takav stav.

"Nažalost, g. Čović je imao potpuno suprotan stav. On se izvinio gđi Matvijenko za ono što je jučer preživjela i reakcije koje je imala u javnosti, te kazao da i on smatra da je potrebno da OHR i međunarodne sudije u Ustavnom sudu odu iz Bosne i Hercegovine i da će tek tada Bosna i Hercegovina biti suverena država", rekao je Izetbegović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.