Oglasi

Projekt dokumentacije genocida iz ugla djece

Riječ je o zajedničkom projektu Memorijalnog centra Srebrenica i Muzeja ratnog djetinjstva.

Genocid u Srebrenici: Dokumentacija iskustva djece

Javnosti su zvanično predstavljeni rezultati prve faze dokumentacije iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici, projektu realiziranom kroz saradnju Memorijalnog centra Srebrenica i Muzeja ratnog djetinjstva.

Formirana je zajednička kolekcija ove dvije institucije, kao prva kolekcija o djetinjstvima koje su obilježili opsada i genocid u Srebrenici, te će ona predstavljati važan doprinos dokumentaciji genocida iz ugla djece, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica, prenosi Fena.

Multidisciplinarni projektni tim uključivao je antropologe, psihologe, historičare, te je bio sastavljen od predstavnika obje institucije.

Rad na projektu predvodila je Lejla Hairlahović u ime Muzeja ratnog djetinjstva, odnosno Hasan Hasanović u ime Memorijalnog centra Srebrenica.

"Čast nam je da smo imali priliku raditi na ovom projektu za koji vjerujemo da ima ogroman značaj, ne samo u kontekstu dokumentacije genocida u Srebrenici, već općenito kada je u pitanju dokumentacija genocida iz ugla djece", kazala je izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva Amina Krvavac, te dodala kako je bilo zadovoljstvo raditi sa posvećenim i motiviranim timom Memorijalnog centra Srebrenica.

Gotovo 100 dokumentovanih uspomena

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić zahvalio je Muzeju ratnog djetinjstva što je otvorio svoja vrata ovoj saradnji.

"Kao muzej koji je dobio brojna važna međunarodna priznanja, te je pokazao šta tim profesionalaca koji vjeruje u neku ideju može napraviti, jasno vidimo da možemo mnogo toga naučiti na njihovom primjeru. Oni su dokazani prijatelj naše institucije, te su kroz svoj pristup istraživanju rata u BiH, ali i šire, pokazali kako se narativ temeljen na istini, činjenicama i ličnim pričama može učiniti bliskim svakome i razumljivim svijetu", dodao je Suljagić.

Kustos Memorijalnog centra Srebrenica Hasan Hasanović istakao je da više od 100 ljudi koji danas imaju svoje porodice i od kojih mnogi i sada žive u Srebrenici ili okolini iskazalo je želju da njihova sjećanja i uspomene postanu dio ove kolekcije, ali i hrabrost da dođu i da o svojim iskustvima govore pred kamerom.

"Projekt je rezultirao sa 70 sati videomaterijala, te gotovo 100 dokumentovanih uspomena, među kojima su dominirala pisma i fotografije, ali i nekoliko rijetkih sačuvanih ličnih predmeta poput džempera, jakne, ruksaka i slično", pojasnio je Hasanović.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.