Proizvodnja vakcina: Svijet pred ogromnim izazovom

Kompanije i vlade morat će riješiti kritičan nedostatak u automatiziranom procesu punjenja i finaliziranja proizvoda (EPA)

Razvoj vakcine za COVID-19 u rekordnom vremenu teška je zadaća, a proizvesti ga u količinama dovoljnim da se zaustavi pandemija najveći je medicinski proizvodni poduhvat u historiji, prenosi Hina.

Na proizvodnji vakcina već se radi, piše agencija Reuters te nabraja neke od izazova koji će stručnjaci na tom putu morati rješavati. 

Kako u taj posao uključiti stručnjake u vrijeme kada je svijet suočen s globalnim ograničenjima putovanja, kako riješiti ekstremne uvjete skladištenja i kako izumiti nove vrste ampula te igala za milijarde doza – ukratko, put razvoja vakcina posut je nevjerovatnim zaprekama, piše Reuters na osnovu intervjua s više od desetak ljudi koji razvijaju vakcine.

Svaki zastoj u lancu opskrbe kakav svijet još nije vidio ni testirao – a on bi se mogao protezati od Punea u Indiji do Oxforda u Engleskoj i Baltimora u Sjedinjenim Američkim Državama, mogao bi potkopati ili odgoditi složeni proces. 

Pukovnik Nelson Michael, direktor Američkog vojnog centra za istraživanje zaraznih bolesti koji sarađuje s vladinim projektom “Warp Speed” u namjeri da vakcinu kakva je svijetu sada potrebna isporuči do januara, kaže da kompanije uobičajeno imaju godine na raspolaganju. 

“A sada imamo sedmice”, kaže Michael.

Najveći logistički izazov do sada

Stručnjaci suočeni s bolnom stvarnošću kažu da jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta da proizvedu, pakiraju i distribuiraju milijarde doza vakcina odjednom. 

Kompanije i vlade morat će riješiti kritičan nedostatak u automatiziranom procesu punjenja i finaliziranja proizvoda – pakiranja u ampule ili injekcije, pečaćenje i pakiranje za isporuku.

“Ovo je najveći logistički izazov s kakvim se svijet suočava”, kaže Toby Peters, stručnjak za inženjering i tehnologiju na britanskom univerzitetu Birmingham.

“Izgleda da ćemo trebati vakcinisati 60 posto stanovništva”, rekao je.

Nekoliko proizvođača, a među njima favorit je američka biotehnološka kompanija Moderna, eksperimentiraju s nekoliko načina kako riješiti zahtjeve za osiguranjem ekstremno hladnih uvjeta za skladištenje vakcina – prema sadašnjim saznanjima na minus 80 stepeni Celzijevih.

Nadalje, SiO2 Materials Science radi na proizvodnji ampula koje neće popucati pri superledenim temperaturama. 

Ograničenja putovanja s druge strane predstavljaju prozaičniji problem: kompanija Johnson & Johnson, koja planira početi već ovog ljeta klinička ispitivanja, ima velike probleme u procesu slanja svojih stručnjaka za razvoj vkacina izvan države da nadziru, recimo, izgradnju proizvodnih pogona.

‘Prvi put u historiji’

Masovnim kliničkim ispitivanjima koja bi obuhvatila od 10.000 do 30.000 volontera po jednoj vakcini, naučnici se nadaju dobiti odgovor na pitanje može li vakcina biti efikasna već u oktobru. Pa čak i da uspiju u tome, proizvesti vakcinu, dobiti odobrenja regulatora i pakirati milijarde doza monumentalan je izazov.

Seth Berkley, izvršni direktor saveza za cjepiva GAVI, smatra nerealnim očekivati da svijet krene od nule pa da odjednom raspolaže s dovoljno doza vakcina za sve.

“Izglednije je krenuti sa specifičnim pristupom”, objasnio je u intervjuu. “Mislimo da bi u prvoj godini imali jednu do dvije milijarde doza vakcina koje bi se podijelilo na svjetsko stanovništvo”.

J&J je sklopio sporazum s američkom vladom za ulaganje milijarde dolara kako bi se ubrzao razvoj i proizvodnja cjepiva, čak i prije nego ono bude potvrđeno kao djelotvorno. Angažirao je kompanije Emergent Biosolutions i Catalent za proizvodnju vakcina na veliko u SAD-u. Catalent bi trebao raditi i na punjenju doza.

“Nikada u historiji nije se tako mnogo cjepiva razvijalo istovremeno”, kaže Paul Stoffels, voditelj odjela za znanstveni razvoj u J&J.

Kao i s J&J, tako je Catalent iz New Jerseyja potpisao sporazum s britanskim proizvođačem lijekova AstraZeneca prošle sedmice za proizvodni pogon punjenja ampula i pakiranja u fabrici u mjestu Anagni u Italiji. Cilj je proizvoditi stotine miliona doza, s početkom u augustu 2020. do vjerojatno marta 2022. godine. 

Pri tome vlada nestašica staklenih ampula.

Da bi uštedile staklo, kompanije planiraju koristiti veće ampule od pet do dvadeset doza – no to opet predstavlja novi problem, kao naprimjer potencijalni gubitak ako se sve doze ne potroše prije nego što se vakcina pokvari.

“Kada medicinski radnik otvori ampulu, mora cijepiti dvadeset osoba u kratkom razdoblju, u 24 sata”, kaže Prashant Yadav, stručnjak iz Centra za globalni razvoj u Washingtonu.

Plastične ampule

SiO2 Materials Science u međuvremenu povećava kapacitete razvoja plastičnih ampula s unutrašnjom staklenom oblogom koje su stabilnije pri ultraniskim temperaturama.

“Možete ih staviti na minus 196 stepeni Celzijevih, ali to za nijednu vakcinu nije potrebno”, kaže voditelj poslovanja Lawrence Ganti pa nastavlja “Možete ih baciti u zid i neće se razbiti”.

Kompanije koje razvijaju RNA vakcinu, među njima Moderna i Translate Bio u partnerstvu s kompanijom Sanofi, rade na tome da razviju vakcinu stabilnu pri višim temperaturama.

Ron Renaud, izvršni direktor u Translate Bio, vjeruje da će se “to vrlo brzo dogoditi”.

Ali pandemija sa sobom nosi i druge zapreke koje nisu samo tehničke prirode. 

Catalent u svijetu ima oko trideset fabrika te mora na osam jezika pisati bitna objašnjenja za svoje radnike.

J&J teško pronalazi iskusno osoblje u dalekim laboratorijima koji bi nadzirali transfer tehnologije jer korona virus obavezuje na četrnaestodnevni karanten.

Izvor: Agencije