Produžena vojna misija EUFOR-a u BiH

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom se vojna misija EUFOR-a produžava za još godinu dana.

Rezolucija je usvojena bez glasova protiv, a suzdržana je bila Ruska Federacija.

Zahtjev za produženjem mandata stigao je od Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka, koji se i obratio Vijeću sigurnosti i predstavio šestomjesečni izvještaj o stanju u toj zemlji.

„Nastavak volje međunarodne zajednice i velikih donatora da preuzmu politički, ekonomski i vojni teret bit će određen poštivanjem i aktivnim sudjelovanjem vlasti BiH u primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponovnoj izgradnji civilnog društva“, stoji u Rezoluciji.

Istaknuta je puna podrška ulozi visokog predstavnika Inzka, koji nadzire implementaciju mirovnog sporazuma, te se podsjeća kako je on „konačni autoritet za primjenu sporazuma“.

„Pozdravljamo namjeru Europske unije da zadrži vojnu misiju ALTHEA od studenog 2014. godine te daje dozvolu državama članicama koje rade ili surađuju s EU da na razdoblje od idućih 12 mjeseci uspostavi multinacionalne stabilizacijske snage EUFOR ALTHEA kao pravnog nasljednika SFOR-a pod zajedničkim zapovjedništvom i kontrolom. Te snage imaju glavnu mirovnu stabilizacijsku ulogu pod vojnim odredbama Dejtonskog sporazuma“, navodi se u rezoluciji Vijeća sigurnosti.

‘Lideri žele zemlju dovesti do propasti’

“Užasnut sam što neki lideri još uvijek vrijeđaju inteligenciju vlastitih građana, misleći da će pričom o otcjepljenju, podjelama i mržnji sakriti vlastiti neuspjeh da im osiguraju bolji život. Dok oni rade na dugoročnoj strategiji da zemlju dovedu do propasti kako bi opravdali njeno razbijanje – sa svim rizicima koje takva strategija nosi sa sobom – mladim ljudima prolazi vrijeme bez obrazovnih i profesionalnih mogućnosti koje nudi život u funkcionalnoj zemlji”, rekao je Inzko.

“Posljednjih mjeseci su se uvijek i iznova ponavljali pozivi na referendum o otcjepljenju, morao sam odgovoriti podsjetivši ljude na činjenice: prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje. Želio bih još jednom jasno reći: neće biti novog iscrtavanja granica”, naglasio je Inzko.

Inzkove kritike

U svom izvještaju Valentin Inzko je kritizirao bh. političare i upozorio da se nastavila silazna putanja BiH.

U dokumentu dostavljenom glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu stoji i kako je od vitalnog značaja stalna nazočnost vojne misije Europske unije u BiH.

Inače, dok zapadne članice Vijeća sigurnosti UN-a zagovaraju ostanak Visokog predstavnika, Rusija smatra da on Bosni i Hercegovini ne treba.

Inzko se, uoči sjednice Vijeća sigurnosti, javio u program Al Jazeere ocijenivši kako se „situacija u BiH nije potpuno stabilizovala i konsolidovala“.

„Prvi uslov je da međunarodna zajednica da pozitivnu ocjenu o BiH. Napisao sam u izveštaju da je bilo govora o podeli zemlje. Ne izmišljam, ne ulepšavam, nego pišem izveštaj o stanju kakvo jeste. Ako je bilo poplava, tad je bilo i poplava dobrote, dobrog komšiluka i susedstva“, rekao je Inzko.

Iako nije htio prejuducirati kakvu će rezoluciju izglasati Vijeće sigurnosti o međunarodnom angažmanu u BiH, vjeruje da će međunarodna zajednica „na kraju krajeva postići saglasnost, iako postoje različiti pogledi o tom pitanju“.

„Svaka misija ima svoju evoluciju i razvoj, a međunarodna misija u BiH imala je 60.000 ljudi – sad ih ima 600. EU misija je bila manja, sad je mnogo veća. Sve podleže nekom razvoju, a međunarodna zajednica smatra da je prisutnost misije još potrebna“, rekao je Inzko.

Nema prekrajanja granica

Značajno mjesto u Inzkovom izvještaju ima predsjednik entiteta Republika Srpska, njegova politika i retorika, ali i djelovanje njegovog SNSD-a na državnom nivou, odnosno djelovanje protiv države BiH.

„Nadležan sam za Dejtonski sporazum, a on ne predviđa da se nove granice povuku. Nema novih granica, nema takvih mogućnosti. Bilo je stavova iz Republike Srpske da će biti otcepljenja i referenduma te sam zato morao da budem potpuno jasan u tom pogledu“, poručio je Inzko.

Nije želio govoriti o tome tko će formirati vlast u entitetima i na državnom nivou, ali je ukazao kako svi koji budu ušli u vlast imaju isti cilj, a to je da se „BiH brže približi Bruxellesu“.

„Najvažnije je pitanje – ekonomija. Svima kažem da učine puno više za ekonomiju. Neka budu ministri oni koji znaju nešto o ekonomiji, koji znaju šta je jedan plus jedan“, ukazao je Inzko.

Podsjetio je i na rezultate jednog istraživanja, koje je proveo njegov ured, po kojem su građani BiH ukazali na tri stvari koje su po njima ključne, a to su ekonomija, zapošljavanje i radna mjesta, socijalna pitanja te obrazovanje.

„Svima je najvažniji hleb, najvažnija je ekonomija, a nacionalno pitanje je na kraju“, zaključio je Inzko.

Izvor: Al Jazeera