Produkcija ‘Robina Hooda’ odgovorila Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske oštro osudilo 'bezobzirni odnos prema spomeničkoj sredini Dubrovnika' (Reuters)

Produkcija filma Robin Hood: Origins opovrgnula je navode iz protestnog pisma Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje je, između ostalih, poslano i Ministarstvu kulture, o “bezobzirnom odnosu prema spomeničkoj sredini Dubrovnika za svrhe snimanja filma”.

Posebno se negiraju dvije tvrdnje iz spomenutog pisma: o navodnom požaru i oštećenjima Straduna izazvanim prolaskom konja.

Kako se navodi u saopćenju kompanije “Pakt media”, u ponedjeljak, 6. marta popodne, filmska produkcija izvela je “akciju kontroliranih specijalnih efekata” u kojoj je simuliran požar na snimanju u luci Posatu. 

Plamen se stvarao mehaničkim plinskim mlaznicama, a kako bi se spriječilo da se zapale drveni setovi, oni su bili premazani protivpožarnom tečnošću.

Cijela akcija izvodila se na sigurnoj udaljenosti od gradskih zidina i pod nadzorom iskusnih stručnjaka kad je riječ o specijalnim efektima, a osigurana su i vatrogasna vozila kao dodatna sigurnosna mjera, navodi se u saopćenju.

Također tvrde da su svi konji koji su prolazili Stradunom tokom snimanja filma “bili raskovani ili su na kopitima imali tzv. gumene cipelice, a kotači na kočijama imali su gumene obloge”.

Dodaju kako su svi scenografski zahvati u javnom prostoru rađeni pod nadzorom i u saradnji s konzervatorima te da su bili u skladu s pravilima struke i pravnim propisima.

U saopćenju zaključuju kako, osim priliva od desetak miliona kuna lokalnoj zajednici, niza donacija i nesporno velikog publiciteta, snimanje te visokobudžetne holivudske produkcije nije ostavilo nikakve druge posljedice.

‘Bezobzirni odnos prema spomeničkoj sredini’ 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u četvrtak je oštro osudilo “bezobzirni odnos prema spomeničkoj sredini Dubrovnika za svrhe filma Robin Hood: Origins“, ocjenjujući da je riječ o “prekomjernoj eksploataciji i sramotnoj degradaciji jednog od najvažnijih hrvatskih spomenika s atributom svjetske baštine”.

Između ostalog, zamjerili su što je Stradun za vrijeme postavljanja kulisa bio opterećen teškim vozilima, kamionima i dizalicama te što su tokom snimanja njime “prolazili konji nezaštićenih kopita”, a potpuno maskirani Posat bio je zasut šljunkom i pijeskom. 

“Konstrukcije su se bez mjera zaštite postavljale na zidove građevina, a vrhunac je bio završni prizor paljenja kvazisela u Posatu, što je prikazano kao specijalni efekt, a zapravo je bio kontrolirani požar”, napisali su historičari umjetnosti Hrvatske, ističući da su nakon snimanja na oba poprišta na putevima do njih i nizu objekata ostale višestruke štete, o kojima, tvrde, svjedoče dubrovački arhitekti.

Prozvali su gradsku upravu te najavili da će DORH-u postaviti upit o legalnosti procedure odlučivanja i poštivanja zakona, a postavljaju i pitanje odgovornosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Dubrovniku, koji je s producentom sklopio ugovor u kojem se navodi mogućnost oštećenja i producentova obaveza popravka.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković izjavio je u petak popodne kako su filmska ekipa i stručnjaci za snimanje filma u Dubrovniku izradili detaljnu projektnu dokumentaciju, što je Konzervatorski odjel ovjerio za sve mjere, a grad Dubrovnik utvrdio je posebnim uvjetima i prisutnost vatrogasaca te ostalih služba koje su trebale biti na mjestu događaja.

Ako je stvarno bilo nekih oštećenja, istaknuo je Trupković, filmaši su svjesni toga da u skladu s ugovorom koji su imali to moraju vratiti u prvobitno stanje i ukloniti nastale štete.

Izvor: Agencije