Proces liberalizacije na Kubi

Nakon decenija državne kontrole, na Kubi je počeo proces liberalizacije. Pored ostalog, Kubanci sada mogu da putuju u inostranstvo za vrijeme praznika. A kad je riječ o ekonomiji, u Havani je otvorena prva tržnica na kojoj poljoprivrednici sami određuju cijene svojih proizvoda.

Kapitalizam se počinje razvijati i na Kubi… Ljudi dolaze na prvu tržnicu otvorenu od Castrove revolucije 1959. godine, koja nije u državnome vlasništvu.

Osmany Diaz Lopez prodaje svoje proizvode Vladi, koja je zadužena za raspodjelu. Proces je spor i roba često propada. Ali sada može sam određivati cijene i prodavati izravno potrošačima.

Dobro za ekonomiju

 „Ovdje prodajemo ono što nam preostane nakon što ispunimo dogovor s državom. Ranije smo mogli prodavati samo Vladi. Resursa je malo, a usjeve uzgajamo pomoću onoga što dobijemo od vlasti. Ipak, bolje je nego što je bilo ranije”, govori Osmany Diaz Lopez, poljoprivrednik.

Svaki dan otprilike 80 kamiona dolazi na tržnicu iz cijele Kube. Trgovac hranom Yurisan Marquez kupuje od poljoprivrednika.

 „Ovdje kupujem povrće koje prodajem na drugim mjestima. Mislim da je ovo dobro za ekonomiju”, navodi kupac Yurisan Marquez.

 „Ova tržnica je primjer kako se stvari na Kubi mijenjaju od prošle godine. Tada je predsjednik Raul Castro pokrenuo niz ekonomskih reformi i legalizirao otvaranje različitih malih poduzeća. Kuba godišnje troši stotine miliona eura na uvoz hrane, zbog čega je povećanje poljoprivredne proizvodnje za Vladu najviši prioritet”, javlja iz Havane reporterka Al Jazeere Teresa Bo.

Vlasti su pojedinim uzgajivačima dale dodatnu zemlju, sjeme i gnojivo, kako bi potaknule lokalnu proizvodnju.

Ali uprkos tim naporima Kuba i dalje proizvodi manje hrane nego prošle godine.

Dio problema je prevoz hrane do tržnica. Većinu cesta treba popraviti, a kamioni su uglavnom proizvedeni davnih 50-ih.

 „Gorivo je skupo. Nemam vlastiti kamion, tako da ga moram nabaviti. Situacija je teška”, kazuje Alejandro Escobar, poljoprivrednik.

Kuba ima problem i zbog američkog trgovačkog embarga, koji je na snazi pedesetak godina, te dugogodišnje ekonomske stagnacije.

Ali ekonomisti su optimistični.

Sjajna prilika

„Vlada će morati povećati proizvodnju, osnivati udruženja i nastaviti pomagati poljoprivredni sektor kako bismo smanjili uvoz hrane. Bez toga se ekonomija neće moći razvijati”, ističe ekonomista Omar Everleny.

Uprkos poteškoćama, ljudi koji svakodnevno dolaze na tržnicu kažu da je ovo sjajna prilika za one koji su spremni marljivo raditi, jer im cilj više nije služiti državi, nego zadovoljiti potrebe pojedinaca i izgraditi bolji život.

Izvor: Al Jazeera