Problemi sportaša sa Grenlanda

Završeni su Arktičke zimske igre na Grenlandu. Bila je to jedinstvena prilika da mladi, koji se bave zimskim sportovima, pokušaju ostvariti svoje ciljeve u vrhunskoj sportskoj karijeri.

No, pojedini smatraju kako bi sredstva izdvojena za ovakve manifestacije bilo bolje usmjeriti za podršku sportašima koji su već uplovili u profesionalne vode.

Kako bi neko postao vrhunski snowboarder, potrebno je usavršiti razne vještine. Na Grenlandu je jedna od njih i čišćenje snijega. Mathias Mark i Jonas Stromsted sami pripremaju svoje staze i imaju nekoliko trikova kako da ih učine bržim.

Ali, za Olimpijske igre ne postoje prečice. Grenland je na prošlim Olimpijskim igrama u ruskom Sočiju poslao jednog takmičara. Ukoliko ovi 18-godišnji zaljubljenici bordanja žele do vrha, morat će proći isto što i njihovi prethodnici. To znači – takmičenje pod zastavom Danske.

„Da. Čudno je to. Ali, moramo nekako učestvovati. Pomalo je tužno što se ne možemo takmičiti za Grenland. Ako odemo na Olimpijske igre, morat ćemo se takmičiti za Dansku, koja je isto tako dobra zemlja“, smatra Mark.

Grenland se čini kao plodno tlo za zimske sportove i organizator je Arktičkih zimskih igara. No, jaki vjetrovi predstavljaju problem, a regularna takmičenja na bolje zaštićenim norveškim stazama premašuju svaki budžet.

„Želim putovati i upoznavati bordere koji su bolji od mene. Naravno, i ovdje ima takvih, ali nivo ipak nije tako visok. Teško je, jer se ovdje ne može naučiti dosta toga“, kaže Stromsted.

Preskupa putovanja

Novinar Al Jazeere Paul Rhys iz Nuuka na Grenlandu javlja:

„S obzirom kako su putovanja u Europu previše skupa, Arktičke zimske igre su rijetka šansa za takmičenje u vlastitoj državi za mlade atletičare. Ali, pojedini vjeruju kako bi velike investicije za mlade stvorile staklenu barijeru, kada je riječ o starijim grenlandskim atletama.“

Bivši grenlandski skijaški as Morten Heilmann, nekadašnji svjetski prvak, nije bio oduševljen takmičenjem pod zastavom Danske, u vrijeme kada se takmičio na svjetskim prvenstvima. On smatra kako stvarni problem nije pitanje identiteta, već novca. Jer, sredstva se usmjeravaju na takmičenja poput ovih, a ne za podršku sportašima u vrijeme njihovog uspona.

„Istina je da mladi stječu odlično iskustvo, ali im ne preostaje mnogo toga kada završe na Arktičkim zimskim igrama sa 16 godina. Sa 18 više nemaju šta da rade, pa je ostati teško u sportu“, ističe on,

Život poslije sporta još je daleka budućnost dvojici mladih snowboardera. Ali, uvjereni su da zajedno mogu doći do cilja.

Izvor: Al Jazeera