Problemi manjina u Albaniji

Procjena je da više od 90 posto građana Albanije čine etnički Albanci.

Međutim, tih nekoliko preostalih postotaka demografsku sliku te zemlje čini prilično složenom. Tamo žive i Bošnjaci, i Srbi i Crnogorci.

Novinar Al Jazeere Stefan Goranović provjerio je koliko se prava manjina poštuju u Albaniji.

“Kako je mene moj tata zborio, roditelji moji, mi smo iz Vučitrna porijeklom, rod rodem. I došli smo u Lješansku nainju, onda smo došli u Albaniju”, kaže Srpkinja iz Skadra Janka Brajović.

Ovako svoju životu priču počinje Janka. Njena porodica više od dva vijeka je u Albaniji i čvrsti je dokaz prisustva Crnogoraca i Srba na ovim prostorima.

U okolini Skadra početkom prošlog vijeka postojalo je nekoliko škola na srpskom jeziku. Ukinute su ukazom albanskog kralja.

Tako se jezik nije mogao naučiti do prije pet godina. Danas postoji udruženje Srba i Crnogoraca, koje ovoj zajednici daje nadu u bolje sutra.

Predsjednik Udruženja Srba i Crnogoraca u Skadru Pavle Brajović kaže: “Da smo mi najugroženija srpska manjina u svijetu, pošto mi malo po malo gubimo naš identitet zbog neznanja srpskog jezika i zbog gubljenja naše kulture.”

Privatna škola

Privatna škola srpskog jezika je na jugu zemlje, nedaleko od grada Fiera. Tu žive Srbi islamske vjeroispovijesti.

Zbog nebrige albanske države, sami su organizirali nastavu. Međutim, kako tvrde, otpor su pružali lokalni Albanci.

“Lako je da budeš Srbin u Nemačkoj, lako je da budeš Srbin u Americi, a u Albaniji je mnogo teško da budeš Srbin”, rekao je predstavnik Srba iz Fiera Eqerem Duljević.

“Ovde u centru Tirane i dalje postoji piramida izgrađena, da seća na nekadašnjeg albanskog diktatora Envera Hoxhu. Njegove vladavine nerado se sećaju mnogi, a naročito pripadnici manjinskih zajednica. Za vreme Envera Hoxhe ukinute su brojne škole na manjinskim jezicima, a nealbanska imena i prezimena gotovo da su nestala. Mnogi tvrde da se posledice tog vremena osećaju i danas”, kazao je Stefanović.

Resorno ministarstvo tvrdi da se stanje od devedesetih naovamo umnogome popravilo.

Ministar tvrdi da se svaka zajednica može obratiti nadležnima za bilo kakav problem.

Ispunjavanje uslova

Ministar Vangjel Tavo je rekao: “Albanska Vlada je odlučna da ispuni sve uslove koje zemlja treba ispuniti u smislu manjinskih i ljudskih prava i čini sve što je moguće. No, bez sumnje, problemi nacionalnih manjina će nestati uspostavljanjem demokratskih standarda u zemlji.”

Luka u Draču odredila je sudbinu albanskih Bošnjaka. Oni su u 19. vijeku iz Hercegovine Jadranom krenuli za Tursku u bolje sutra, ali im se brod pokvario.

Hiljade njihovih potomaka imaju novu domovinu, koju vole i poštuju. U Albaniji su se dobro snašli, ali od Bosne i Hercegovine očekuju malo više.

“Svakome se konta, bog zna šta je Bosna i Hercegovina. Mi živimo bolje, ovde u Albaniji se živi bolje nego u Bosni i Hercegovini, iskreno da vam kažem. Mi ne tražimo ništa. Šta bi tražili, tražili bi od naše matice da nam se makar jezik omogući. Školu smo otvorili na bosanski jezik, fali nam predavanja, profesora i tako dalje, samo to tražimo”, rekao je počasni konzul Bosne i Hercegovine u Albaniji Fikret Klarić.

Manjinska pitanja, međutim, samo su na spisku onih koje Tirana mora riješiti prije nego što krene u Evropsku uniju (EU).

Albanija za sve svoje građane mora osigurati državu bez kriminala i korupcije i bolji životni standard.

Izvor: Al Jazeera