Priznanje Al Jazeerinom Centru za studije
Al Jazeerin Centar za studije (AJCS) proglašen je šestim najboljim istraživačkim centrom (think-tank) u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u 2013. godini.
Na prvom mjestu je Al-Ahram, centar za političke i strateške studije u Kairu. Ispred Al Jazeerinog centra su još Brookings Centar u Dohi, Centar za ekonomske i političke studije (EDAM) iz Turske, Carnegie – bliskoistočni centar iz Libana, te Institut za studije o nacionalnoj sigurnosti (INSS) i FNA Jaffee – Centar za strateške studije iz Izraela.
AJCS je uspio zadržati svoj status iz 2012. godine, uprkos činjenici da se broj sličnih centara od prošle godine gotovo udvostručio.
Godišnje ocjenjivanje i rangiranje think-tank organizacija provodi Program za rangiranje i proglašavanje najboljih istraživačkih i građanskih udruženja (TTCSP), sa sjedištem na Univerzitetu u Pensilvaniji.
Komentirajući izbor AJCS-a na šestu poziciju, među 511 sličnih istraživačkih organizacija na Bliskom istoku, direktor AJCS-a Salah Eddin Elzein je kazao da je to postignuto zahvaljujući intenzivnom radu i osebujnoj produkciji istraživačkog znanja, objektivnoj analizi i temeljitim istraživačkim studijama, koje se tiču političkog razvoja arapskog svijeta i njegovog susjedstva.
Inkubatori idejaThink-tankovi se sve više prepoznaju kao svojevrsne fabrike ili inkubatori ideja. Historija je pokazala da najznačajniji faktori političkih promjena u jednom društvu nisu ni političari ni političke stranke, pa čak ni finansijske donacije. Izvor promjena su najviše bile i ostale ideje, koje se rađaju i koje generiraju univerzitetski kampusi ili, pak, specijalizirani istraživački centri (think-tankovi), poput Al Jazeerinog centra za studije.
Kada je Margaret Thatcher željela privatizirati britansku ekonomiju, oslanjala se, prije svega, na Institut “Adam Smith”, kao i na Institut za ekonomska pitanja. Slične ideje kasnije su promovirane i u SAD-u.
Think-tankovi se bave promišljanjem i analizom za koju politički djelatnici, pritisnuti potrebom rješavanja dnevnih pitanja, naprosto nemaju dovoljno vremena. Zakonodavna tijela (parlamenti) i izvršna tijela država (vlade) toliko su preopterećeni pitanjima koja su bitna u određenom trenutku, krizama momenta, dok se u think-tankovima politička rješenja mogu razvijati izvan tih svakodnevnih pritisaka i ograničenja.
Neki think-tankovi često sponzoriraju neslužbene diplomatske pregovore među državama. Ova vrsta aktivnosti poznata je kao “track 2”. Neki simuliraju domaće i međunarodne scenarije konflikta, sponzoriraju programe obuke za vladine službenike ili menadžere iz privatnoga sektora. Prema ispitivanju koje je proveo “Global Go-To”, organizacija koja se bavi rangiranjem i ocjenjivanjem naučno-istaraživačkih organizacija ove vrste, u svijetu danas djeluje preko 6.826 think-tank organizacija u 169 zemalja. Samo u SAD-u ih ima 1.828, a u samom Washingtonu 393. Prvim think-tankom, među 25 najboljih i najutjecajnijih u svijetu, proglašen je Brookings Institut u Washingtonu.
Među najuticajnije američke think-tankove ubrajaju se i Vijeće za međunarodne odnose, Zadužbina Carnegie za međunarodni mir, Centar za strateške i međunarodne studije, korporacija Rand, Fondacija Heritage, te Enterprise Institut.
Taj uspjeh je, također, zaslužen sposobnošću i efikasnošću Centra da organizira veliki broj dijaloških sesija, foruma, konferencija i radionica, koje predstavljaju svojevrsnu platformu razmjene ideja među akademicima, regionalnim ekspertima, te političkim praktičarima i diplomatima.
Elzein je izrazio uvjerenje da će AJCS nastaviti sa svojim radom, posebno se fokusirajući na političku dimenziju transformacije regiona, ali da će svoje aktivnosti, također, proširiti na medijske i informativne studije i izgradnju partnerstava i to na bazi zajedničkih istraživačkih projekata sa uglednim istraživačkim centrima i akademskim krugovima širom svijeta, čije će rezultate istraživanja publicirati na engleskom jeziku.
Analiza i razmjena naučnih proizvoda
Direktor za istraživanja AJCS-a je objasnio kako je izbor obavljen u skladu sa najstrožijim kriterijima i po klasifikaciji koju je propisao specijalizirani ocjenjivački centra Univerziteta u Pensilvaniji, a prema mjerljivom uticaju svake pojedinačne institucije u određenoj regiji, koja je bila kandidirana i koja je učestvovala u natječaju.
Istaknuti su, također, visoko ekspertno znanje i integritet ocjenjivača (2.000 uglednih istraživača i naučnika visoke reputacije), koji su na koncu donijeli ovakvu odluku.
Al Jazeera centar za studije osnovan je 2006. godine i bavi se temeljnim izučavanjem i analizom savremenih geopolitičkih i strateških, sigurnosnih i društvenopolitičkih kretanja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou.
Centar je fokusiran na geopolitiku i strateški razvoj arapskog svijeta i područja koja mu prirodno gravitiraju (Afrika, Iran, Afganistan), a cilj mu je analiza, proizvodnja i razmjena naučnih proizvoda, te pružanje boljeg razumijevanja ove, iz dana u dan, sve kompleksnije regije.
Zahvaljujući odlično razvijenoj mreži uglednih naučnih istraživača i eksperata širom svijeta, Centar, također, teži promoviranju dijaloga i izgradnji mostova međusobnog razumijevanja i saradnje među različitim civilizacijama, kulturama i religijama.
Centar djeluje kao svojevrsni naučno-istraživački ogranak Al Jazeera Networka, budući da se bavi istraživanjem u cilju proizvodnje sistematskog, temeljitog i sveobuhvatnog razumijevanja kompleksnih društvenih i geopolitičkih trendova u regionu Bliskog istoka, a kao njen dodatni servis.
U okviru AJCS-a djeluje i Odsjek za Balkan, a planirano je organiziranje dvogodišnjih konferencija širom balkanske regije, u okviru kojih i dodjela stipendija najboljim studentima iz oblasti novinarstva i medija.
Planiran je i projekt jedinstvene sesije o Balkanu, koja će biti održana u okviru 8. Al Jazeera foruma, najeminentnijeg međunarodnog naučnog skupa koji ovaj centar svake godine organizira u Dohi.
Geneza nastanka modernih think-tankova
Idejnim arhitektom i začetnikom ideje think-tanka smatra se Thomas Clarkson, engleski naučnik koji je 1782. godine osnovao Društvo za ukidanje trgovine afričkim robljem.
Clarkson je temeljito opisao uvjete pod kojima se odvijala trgovina robljem, uključujući dijagrame brodova kojima su prevoženi. Svoje naučno istraživanje kombinirao je sa moralnim argumentom protiv ove prakse.
Drugim riječima, Clarkson se uhvatio ukoštac sa idejama na specifičan način. Ipak, moderni think-tankovi uglavnom su vezani za drugu polovinu 20. stoljeća, a jedan od poznatijih ranih think-tankova bio je projekt Manhattan.
Kao što se Clarkson idejama borio protiv ropstva, tako su se američki naučnici borili protiv komunističkih ideja kolektivizma. Upravo u tom ozračju nastali su brojni utjecajni američki think-tankovi.
U 20. stoljeću ideji think-tanka najviše je doprinio sir Anthony Fisher. Fisher je svojevremeno tražio savjet od Freidricha Hayeka o tome kako spriječiti ideju kolektivizma i potaknuti povratak idejama liberalizma iz 19. stoljeća.
Na to mu je Hayek odgovorio da se ni po koju cijenu ne počinje baviti politikom, već da se fokusira na svijet ideja. Fisher potom u Londonu osniva Institut za ekonomska pitanja, koji će postati inkubator ideja koje je implementirala Margaret Thacher.
Prema toj liniji su, također, osnovani Fraser institut u Kanadi, te Nacionalni centar za političku analizu u SAD-u. Fisher je putem svoje fondacije Atlas pomagao osnovati više od 30 sličnih think-tankova širom svijeta.
Za implementaciju ideja od njihove inkubacije potrebno je, ipak, dugo vremena, nekada i više decenija. Od Clarksonove ideje ukidanja trgovine robljem, koji je protežirao u svom think-tanku, do prvog engleskog zakona kojim je ona zabranjena, prošlo je 26 godina.
Razlika između univerziteta i think-tankova je u tome što, iako u njima djeluju slični kadrovi, think-tankovi imaju specifične ciljeve rješavanja datih problema i pronalazak solucija koje se tiču društvene zbilje.
Uspjeh think-tankova mjeri se sposobnošću njihovih kadrova da riješe specifične društvene probleme, za razliku od univerzitetskih katedri, čiji se uspjeh i popularnost prvenstveno mjeri popularnošću i prestižom njenih profesora.
Izvor: Al Jazeera