Oglasi

Priznanja pojedincima iz neuspješne vlasti

Haris Plakalo objašnjava šta radi Evropski pokret u BiH, gdje i kako godišnje potroši gotovo 90.000 eura prihoda.
Plakalo: 'Ovo je predizborna godina, pa nećemo dijeliti priznanja'Al Jazeera

Razgovarao: Rešad Dautefendić

U Evropskom pokretu u BiH kao jedini uspjeh aktuelne bh. vlasti u protekle tri godine ističu popis stanovništva u 2013. godini.

Smatraju da su neki politički lideri, koje ne žele imenovati, pokušali riješiti bezbrojne probleme građana na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, ali to nije dovoljno da se napravi prvi korak, jer je BiH zacementirala svoj put u Evropsku uniju i NATO.

Na evropskom putu stala je zbog presude "Sejdić i Finci", a ulazak u NATO je na čekanju jer nije podijeljena vojna imovina.

Za svoj angažman u EP-u u BiH kažu "da su jedina svijetla tačka", jer su inicijatori brojnih akcija na lokalnom nivou.

Tvrde da "rade posao koji bi trebale raditi državne institucije, pa se zbog toga ne smatraju klasičnom nevladinom organizacijom".

O tome šta radi EP u BiH, iz kojih se izvora finansira, u šta i na koji način troši novac, razgovarali smo sa Harisom Plakalom, generalnim sekretarom EP-a u BiH.

Kako podijeliti prihode

Evropski pokret u BiH egzistira od 2006. godine i djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Njegove aktivnosti finansiraju se iz međunarodnih grantova; sredstva dolaze iz Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini, ambasada u Sarajevu... Na godišnjem nivou to su iznosi od 70.000 do 90.000 eura.

"To su otprilike ta sredstva koja ste pomenuli, jer grantovi nisu isti svake godine i sve zavisi od naših projekata i naših finansijera. Zahvaljujući ovim grantovima mi smo samostalni u našem radu i ne može nijedna politička struktura utjecati na naše aktivnosti. Mi smo, dakle, nepristrasni i neovisni. Izvještaje o našem radu redovno podnosimo Briselu. U slučaju da primijete da se sredstva netransparentno troše, vjerujte, Brisel bi odmah reagirao. Ukoliko bi, recimo, zaključili da smo neobjektivni i da se priklanjamo bilo kojoj političkoj opciji, Brisel bi oštro reagirao", kaže Plakalo.

Najvažnija aktivnost Evropskog pokreta u BiH jeste što predstavnike ambasada vode u općine i pokušavaju na taj način dovesti investitore da ulažu u određena područja.

Ipak, Bosna i Hercegovina se, uprkos svim aktivnostima nevladinih organizacija, pa i EP-a u BiH, ne može pomaći ni stopu prema euroatlantskim integracijama.

Uprkos toj činjenici, EP u BiH podijelio je desetine, možda stotine priznanja domaćim i stranim političarima i mnogi misle - ako se dijele tolika priznanja - da smo pred samim vratima EU-a.

"I ja sam jedan od članova Komisije koja dodjeljuje priznanja i mislim da se ne radi o tome da je podijeljeno mnogo priznanja. Svake godine za Dan Evrope dijelimo priznanja političkim, sportskim, kulturnim ličnostima, pa i novinarima, koji dobiju naša priznanja za određene pomake i akcije koje su uradili u toku jedne godine. Oni su to zaslužili kao individualne osobe i zašto to ne nagraditi?", kaže Plakalo.

EP u BiH, prema tvrdnji Plakala, dodjeljuje nagrade pojedincima, jer se time želi dati podrška osobama, a budući da se neuspjeh Bosne i Hercegovine ne može svrstati u kolektivnu odgovornost.

"Ukoliko tako budemo gledali, nećemo znati ko je dobro radio, a ko nije. Građani moraju znati za pojedinačne uspjehe i zato i mi svojim priznanjima trebamo podržati takve svijetle primjere", ocjenjuje Plakalo.

Nema priznanja u izbornoj godini

Ipak, ove godine EP u BiH neće dijeliti priznanja.

"Istina je što ste rekli i nećemo dijeliti priznanja. Razlog je što je ovo izborna godina", kaže Plakalo.

U EP-u je zaposleno sedam-osam ljudi, koji rade u uredima širom Bosne i Hercegovine.

"Mi najviše radimo s lokalnim zajednicama, kroz kontakte s diplomatskim predstavništvima u Bosni i Hercegovini i svijetu. Imamo zadovoljavajuću saradnju s Delegacijom EU-a, Uredom visokog predsjednika, Vijećem Evrope, Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine, Narodnom skupštinom Republike Srpske, nekoliko vlada kantona te s više od 40 gradova i općina širom Bosne i Hercegovine, kao i mnogim ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima u našoj zemlji", ističe Plakalo.

Zahvaljujući grantovima samostalni smo u radu i ne može nijedna politička struktura utjecati na naše aktivnosti.

Ipak, EP u BiH fokusirao se na pomoć lokalnim zajednicama. Najvažnija je aktivnost, prema riječima Plakala, što predstavnike ambasada u Bosni i Hercegovini vode u općine i pokušavaju na taj način dovesti investitore da ulažu u određena područja.

"Izdvajam posjetu turske delegacije Unsko-sanskom kantonu, gdje smo posjetili Bihać, Cazin i Veliku Kladušu. U delegaciji su bili atašei za privredu i biznis, predstavnici turske Ziraat banke te BBI banke. Rezultat prošlogodišnje posjete tek će se vidjeti u narednom periodu."

Plakalo zaključuje kako mladi u Bosni i Hercegovini zbog teške političke i ekonomske situacije srljaju u kriminal i nacionalizam - završili su srednju školu ili fakultet, trudili se i onda nemaju posla.

I to, prema njegovom mišljenju, dovodi do širenja nacionalizma, jer se moraju priklanjati grupama od kojih se nadaju da će ih zaposliti ili riješiti bilo koji njihov problem.

"Mladi ljudi jesu budućnost ove države, ali oni ne trebaju čekati da im se nešto desi. Moraju raditi na tome da im se desi prosperitet. Trebaju se suprotstaviti ovom bezizlaznom stanju u domovini i misliti o svojoj budućnosti, jer očito je da o budućnosti mladih skoro niko ne vodi računa", zaključio je sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.