Pripadnicima HVO-a iz Orašja mjesec dana pritvora
Što hrvatske vlasti poduzimaju u vezi uhićenja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Orašju bit će poznato na sjednici Vlade Hrvatske u četvrtak, doznaje se u srijedu poslijepodne nakon dvoipolsatnog sastanka u Banskim dvorima.
“Danas smo valorizirali sve aspekte ove situacije, a sutra ćete na sjednici Vlade čuti malo više što Republika Hrvatska radi u interesu rješavanja ovog pitanja”, kazao je nakon sastanka hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje, kako prenosi Hina.
I ministar branitelja Tomo Medved je novinarima rekao da će u četvrtak na sjednici Vlade dobiti informaciju što se konkretno čini u tom slučaju.
Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor
Da se u Banskim dvorima raspravlja o nedavnim uhićenjima bivših pripadnika HVO-a u Orašju prvi je, dolazeći u Vladu rano poslijepodne, otkrio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Izjave nije želio davati glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, kao ni ravnatelj SOA-e Daniel Markić.
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je prijedlog Tužiteljstva i odredio jednomjesečni pritvor desetorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) s područja Bosanske Posavine, koji su uhićeni početkom tjedna u Orašju.
Tužiteljstvo BiH ih sumnjiči da su počinili ratne zločine nad osobama srpske nacionalnosti.
Među uhićenima je i Đuro Matuzović, umirovljeni general HVO-a i organizator obrane na području Orašja te ratni zapovjednik oraškog Zbornog područja. Osim njega, uhićeni su i pritvoreni Ivo Oršolić, Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Baotić, Marko Blažanović, Mato Živković, Anto Živković i Stjepo Đurić.
Pritvor prema sudskom rješenju može trajati mjesec dana od trenutka lišenja slobode, odnosno do 30. studenog ili do nove odluke Suda BiH.
“Sud je uvidom u podneseni dokazni materijal utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili krivično djelo za koje se terete, te je u odnosu na sve osumnjičene odredio pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva te osnovane bojazni da će osumnjičeni, boravkom na slobodi, uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak, te naročitih okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače”, navedeno je u obrazloženju odluke.
Desetorica bivših pripadnika HVO-a osumnjičeni su da su počinili kazneno djelo zločin protiv čovječnosti te ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Moguće sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske
U međuvremenu se oglasila i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koju su uhićenja u Orašju iznenadila, no pozvala je da se trezveno postupa i utvrde činjenice, a ne međusobno se optuživati.
Pritom je najavila da je moguće i održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
“Doista je riječ o pitanju koje iznimno zabrinjava, ali to je pitanje koje se nije pojavilo jučer niti prekjučer. Dakle, pitanje optužnica u BiH, ali i u Srbiji, jest na dnevnom redu apsolutno svakog mojeg razgovora, kako s dužnosnicima tih dviju država tako i s našim međunarodnim suradnicima, državnicima u cijelom svijetu, transatlantskoj zajednici”, kazala je Grabar-Kitarović.
Nije imala nikakve informacije, a ono što se dogodilo nju je “osobno iznenadilo, pogotovo jer je Orašje područje na kojem su se Bošnjaci i Hrvati zajedno borili za golu egzistenciju, za postojanje, za svoj život, i ono je simbol otpora Miloševićevom i Karadžićevom režimu”.
Predsjednica je istaknula da Haški tribunal nikada nije pokazivao interes za bilo kakve navodne zločine u Orašju.
“U ovom trenutku moramo vrlo trezveno i hladne glave utvrditi činjenice, odnosno što se dogodilo. Potrebno je trezveno postupiti, hladne glave, zato što u ovom trenutku ne možemo učiniti ništa što će prije svega unijeti razdor među nama u Hrvatskoj”, rekla je.
Predstavnici vladajućih saborskih klubova HDZ-a i Mosta izrazili su u srijedu prijepodne zabrinutost zbog uhićenja bivših časnika i vojnika HVO-a s područja Bosanske Posavine te su pozvali hrvatske institucije da stanu u zaštitu hrvatskih državljana u BiH, odnosno prekinu pravnu nesigurnost u kojoj žive Hrvati u susjednoj državi.
Izvor: Al Jazeera i agencije