Princip konstitutivnosti – veliki problem na putu BiH ka EU

Dobar dio Upitnika Evropske komisije za BiH ukazuje na to da se ona bolje mora upoznati sa legalno-pravnim sistemom te zemlje, te da pojedinačne Generalne direkcije te evropske institucije koje su zadužene za BiH malo znaju, ističu analitičari.

Jasno je, smatra politički analitičar sa fokusom na jugoistočnu Evropu Adis Merdžanović , da BiH sa svojim kompleksnim političkim i federalnim sistemom izaziva više pitanja nego države koje su ustrojene na “jednostavan” način.

Evropska komisija je proslijedila oko 650 dodatnih pitanja toj zemlji u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a najviše (106) ih se odnosi na politički kriterij.

Politički analitičar iz Njemačke Martin Brusis objašnjava da je već prvobitni Upitnik Komisije iz decembra 2016. sa svojih 3.242 pitanja premašio 2.483 koje je Srbija dobila u novembru 2010. godine.

“To je više od 30 posto. Dodatna pitanja nisu ništa neobično. Razlog za veći broj pitanja je između ostalog to što BiH zbog entitetske i kantonalne strukture i institucionaliziranog prava veta ima posebno kompliciran pravni poredak. Puno od postavljenih pitanja ukazuje na to da pojedinačne Generalne direkcije Komisije koje su zadužene za BiH malo znaju. Na tako velik broj dodatnih pitanja se također može gledati kao na pokušaj Komisije da se ogradi od zemalja članica EU-a, od kojih neke s skepticizmom gledaju na proširenje Unije na zapadni Balkan. Pitanja trebaju pokazati da Komisija temeljito ispituje sposobnost pridruživanja“, kaže Brusis.

‘Fokusirati se na to šta EU pita, a ne koliko pitanja postavlja’

Adis Merdžanović smatra da se ne bi trebalo porediti jednu zemlju sa drugom.

Evropska Unija je, podsjeća, već ranije rekla da će svaka zemlja zapadnog Balkana biti ocijenjena na osnovu svojih napora, a nezavisno o napretku drugih.

Zato, ističe on, nije važno koliko i koja pitanja je BiH dobila u odnosu na druge.

“EU je BiH uputila ona dodatna pitanja koja su odgovori na prvi Upitnik izazvala u Briselu. Jasno je da BiH sa svojim kompleksnim političkim i federalnim sistemom izaziva više pitanja nego države koje su ustrojene na „jednostavni” način. Zato je važnije fokusirati se na to šta EU pita, a ne koliko pitanja postavlja“, smatra Medržanović.

Sto se tiče sadržaja, navodi on, dobar dio pitanja ukazuje na potrebu Evropske Komisije da bolje razumije legalno-pravni sistem BiH i kako entiteti, kantoni i država funkcioniraju, odnosno kako sarađuju konkretno pri donošenju i implementiranju zakona.

“Isto tako se vidi da Komisija sa nekim odgovorima nije bila zadovoljna i traži da se daju informacije koje fale u prvoj verziji odgovora. I kao treće, ima pitanja, koje EU postavlja gdje legalno-pravni sistem BiH odstupa od normi EU-a, odnosno pravne stečevine EU-a, kao sto je to u slučaju konstitutivnosti naroda. U ovom poglavlju se pokazuje gdje su pravi problemi BiH pri ulasku u EU, jer na ove pitanja je puno teže odgovoriti“.

Kršenje principa jednakopravnosti

Među brojnim pitanjima koje su stigla na bosanskohercegovačku adresu pitanje o pravnoj osnovi takozvanog principa “konstitutivnosti naroda” i njegove  usklađenosti sa principom jednakosti svih građana te pravom stečevinom Evropske unije.

 “Šta je pravna osnova za princip “konstitutivnih naroda” i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU”, stoji između ostalog u dodatnim pitanjima.

Na pitanje da li će ovaj princip biti problem na bh. putu ka EU, Merdžanović odgovara da hoće.

“To se već pokazalo nakon što je Sud u Strazburu donio Presudu Sejdić-Finci, koju je u principu i u nekoliko drugih odluka potvrdio. Činjenica da postoje državne institucije u kojima sjede samo pripadnici konstitutivni naroda jasno krši princip jednakopravnosti građana, kao i činjenica da pripadnici nekih konstitutivni naroda u nekom od entiteta nemaju sva demokratska prava. Obzirom na način kako se diskusija o implementaciji Presude Sejdić-Finci vodila u posljednjim godinama, ne vidim spremnost domaćih elita da se iskreno dogovore o rješenju. To znači da će ovo biti veliki problem na daljnjem putu ka Evropskoj Uniji, kao što je bio sve do 2014. godine. Podsjećam, tada je na inicijativu Britanije i Njemačke odlučeno da se EU perspektiva otvori kroz Reformsku agendu, dok je se slučaj Sejdić-Finci stavljen na stranu“.

Međutim, nastavlja Medržanović, postoji i niz drugih pitanja na koje neće biti lako odgovoriti, kao na primjer zašto se ne sprovode odluke Ustavnog suda BiH.

Evropska komisija i druge međunarodne organizacije, kaže Martin Brusis, očekuju da BiH prije članstva u EU izmijeni Ustav, kako bi se takvi diskriminatorni propisi ukinuli.

To ne znači, tvrdi on, da akteri žele ukinuti princip konstitutivnih naroda kao takav.

“Oni žele da žaštitna i veto prava za sva tri konstitutivna naroda tako oblikuju, da ona ne ometaju funkcioniranje države i omoguće sudjelovanje građanima koji se ne definiraju kao pripadnici jednog od konsitutivnih naroda“, navodi Brusis.

EU molio BiH da ne podnosi zahtjev

Direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) u BiH je kazao da postoji nekoliko opcija, a to je da BiH dobije kandidatski status bez uslovljavanja ili s uslovljavanjem, dodajući kako je većina zemalja u regiji dobila kandidatski status s određenim uslovima.

Merdžanović ističe da taj komentar nije netačan, ali da malo zamagljuje stvari.

“Formalno ne postoji „kandidatski status s uslovljavanjem“, sto znači da ga BiH ne može dobiti. Tačno je da je Evropska komisija kod većine država zapadnog Balkana preporučila da se tim državama dodijeli status kandidata ukoliko ispune neke dodatne uslove. No, to je samo diplomatski način da se aplikacija ne odbije, a da se status kandidata ne dodijeli. Suštinski, to ne znači ništa drugo, no da će se dodijeliti status kandidata kada ta država bude spremna, a da u tom trenutku nije spremna“.

Ako Komisija predloži davanje BiH kandidatskog statusa, ukoliko ispuni neke uslove, jasan je Merdžanović, to se ne može gledati kao ikakav uspjeh te zemlje na putu ka EU.

Smatra da je takav scenario najvjerovatniji. Zvaničnici EU-a su, kako kaže, molili BiH da ne podnosi zahtjev za članstvo prerano, “no BiH je insistirala“.

Ukoliko dođe do ovog scenarija, mišljenja je on, “to bi bilo samo logična posljedica politike BiH“.

Brusis kaže da će Evropska unija vjerovatno formulirati uslove koje BiH mora ispuniti, prije nego što Evropsko vijeće dodjeli status kandidata za članstvo.

Pitanje je, tvrdi on, koliko će Evropska unija insistirati na tim uslovima, nakon što su raniji uslovi, kao što je izmjena Ustava na osnovu Presude Sejdić-Finci i Reformska agenda iz 2015., nikako ili djelomično primijenjeni i nakon što se na njih nije više gledalo kao na obavezu.

Dodaje da ova nedosljednosti ukazuju na to da EU nema jasnu političku strategiju za BiH i da je u dilemi.

Rezultat stroge politike uslovljavanja, zaključuje Brusis, su zbog manjka vjerodostojne perspektive za članstvo blokade, stagnacija i polarizacija, “a rezultat spuštanja kriterija može biti da će daljnji proces evropskih integracija u budućnosti izazvati političke promjene, ali istovremeno se na taj način gubi vjera u vrijednosti i principe koje EU zastupa“.

Izvor: Al Jazeera