Prijete li Hrvatskoj estradizacija politike i ‘dvorske lude’ na vlasti

Kolinda Grabar-Kitarović
Neki u Hrvatskoj smatraju da je Kolinda Grabar-Kitarović na svečanosti u Kninu izjavama i ponašanjem neprimjereno privatizirala javni prostor (Duško Jaramaz / Pixsell)

Dok su se za objavu pripremali rezultati najnovijeg istraživanja o preferencijama predsjedničkih kandidata, po kojima aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i dalje vodi, ali joj potpora pada te joj po tom istraživanju Zoran Milanović puše za vrat, a raste i popularnost uzdanice krajnje desnice Miroslava Škore, dvoje od tih troje predsjedničkih kandidata u koje su najviše uprte oči javnosti – Grabar-Kitarović i Škoro – pjevali su.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, ujedno i 24. obljetnice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, Miroslav Škoro, glazbenik, pjevač i poduzetnik širokog repertoara domoljubnih pjesama, održao je koncert u Trilju, dok je Grabar-Kitarović, nakon što ipak nije otišla – iako je izrazila želju – na koncert Marka Perkovića-Thompsona u Split, iako nije, za razliku od Škore, estradni umjetnik, zapjevala na središnjoj svečanosti u Kninu hrvatsku budnicu ‘U boj, u boj’ s Klapom Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.

Dio javnosti i stručnih promatrača te medija u Hrvatskoj smatraju da je predsjednica pritom svojim izjavama i ponašanjem isticala sebe u prvi plan, privatizirala javni prostor i ‘ukrala’ ili barem obilježila ovaj za hrvatsku javnost vrlo važan praznik, koji mnogi građani iznimno emotivno doživljavaju, između ostaloga i kao simbol jedinstva u obrani zemlje.

‘Državnici se ne prenemažu’

Osim što je zapjevala, Grabar-Kitarović je po nekim kritičarima kao predsjednica održala po mnogo čemu neprimjeren govor na Kninskoj tvrđavi u kojem je, između ostaloga, izjavila kako je u ono vrijeme i sama poželjela da uzme pušku i ode na bojište, ali je, kaže, shvatila da nije sve u mecima, plakala je i hvalila NATO te govorila malo na hrvatskom, malo na engleskom, a potom je i neizravno objavila svoju kandidaturu za reizbor na skorim predsjedničkim izborima.

Kregar: To nije ono što se od vođa očekuje

Kregar smatra kako je javnost svjedočila povratku u razdoblje prije modernog vremena po čemu ispada da Hrvati vjeruju u Gospu kada se radi o ratovanju.

“Ona je pokrenula Domovinski rat, ona je dovela do njegovog uspješnog kraja, ona je zapravo pokroviteljica alkara i kravat pukovnije. To je nešto što ljudi ne bi smjeli ni u jednom trenutku početi smatrati ozbiljnim, a mi smo, na žalost, pod medijskom kampanjom koja nam svjedoči o tome da je najvažnije obući majicu s određenim likom ili prisustvovati nekom od koncerata. U ovom slučaju još gore – radi se o predsjedničkim kandidatima koji pjevaju, umjesto da govore, radi se o vodstvu jedne ozbiljne države koja ima velike dugove, koja ima poduzeća u stečaju, a koja se sada 15 dana odlučila zabavljati pa se seli s Alke u Knin, iz Knina na natjecanje u veslanju. To nije ono što se od naših vođa očekuje”.

Radi se, smatra, o budućnosti naroda kojeg se ovako tretira kao djecu, pri čemu ga se drži nesposobnim da donosi razumne i mudre odluke te da sluša bilo što drugo osim patriotskog pjevanja.

“Tim više što jedan od pjevača, gospodin Škoro, traži zapravo koncentraciju vlasti u svojim rukama, povratak na režim kakav je s [Franjom] Tuđmanom nestao. On traži zapravo što – da pjevači uzmu sve u svoje ruke, ekonomiju, bankarstvo, poslovanje? To nije ono što se na pjevački način može razumno obaviti. Zato ja zapravo sa zgražanjem gledam na sve to – ne zgražam se toliko na njihove sposobnosti, koliko na njihovo uvjerenje da mi to sve mirno možemo izdurati, istrpiti i pri tome se smiješiti”.

Uoči svečanosti u Kninu, na Sinjskoj alci, Grabar-Kitarović je, pak, zazivala Sinjsku Gospu.

“Gospe naša, kraljice Hrvata, čuvaj naš hrvatski narod, hrvatsku domovinu i sve naše građane”, rekla je predsjednica, kako su prenijeli mediji.    

Zbog ovakvih i sličnih istupa u Hrvatskoj se sve više govori o estradizaciji političke scene uopće, ali i kampanje za skore predsjedničke izbore, koja se počinje zahuktavati.

Josip Kregar, sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže kako se radi o opasnoj stvari koja svjedoči da neki akteri narod smatraju “bedastim”.

“Da građani nisu svjesni toga da se radi o vremenima u kojima više vrijedi rad nego pjevanje, u kojima više vrijedi pozivanje na mudrost nego na volju ‘višeg bića’. Ovo čemu smo svjedočili u zadnja dva do tri dana je zapravo jedan potpuni lom Hrvatske od racionalnog diskursa, od razgovora koji bi bio temeljen na činjenicama, na promišljenim riječima, na državničkim gestama. Državnici nisu osobe koje se prenemažu, afektiraju, koje plaču i pjevaju – državnici su osobe koje donose odluke”, kaže Kregar.

Pitanje dostojanstva institucija

Ceremonije, kaže, nisu izmišljene da daju sjaja blijedim djelima, već da daju snagu identiteta nekoj zajednici.

“Ovdje smo, zapravo, došli do toga da oni sistematski ceremonijalizacijom svog ponašanja, prenemaganjem, od ozbiljnih stvari rade sprdačinu”.

Umjesto pravih sučeljavanja političkih argumenata pojedinih kandidata, smatra da građanima prijeti kampanja u ovakvom tonu, a to je, napominje, narušavanje elementarnog dostojanstva institucija – u ovom slučaju, navodi, instituciji premijera i predsjednika.

“Posljedica je to da više nitko pametan se politikom neće baviti, da će politika doći u ruke onih koji nas zabavljaju. To je isto onako opasno kao što je bilo u Srednjem vijeku – umjesto kraljeva, na vlast dovoditi dvorske lude”, zaključuje Kregar.

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović kaže da gledajući istupe troje kandidata, ne ulazeći u političke preferencije, može konstatirati da mjeru dobrog ukusa u estradizaciji kampanje prelazi jedino Grabar- Kitarović.

“Ona je već odavno, gotovo od prvog dana tekućeg mandata, u estradiziranoj kampanji kojom je, da li nepovratno, kontaminirala i funkciju predsjednice Republike. Škoro i Milanović, za sada, imaju decentne, možda i previše suzdržane nastupe. Ovo što Grabar-Kitarović radi, zapravo je obično cirkusiranje koje polazi od percepcije većine biračkog tijela kao podkapacitiranog za ozbiljne političke poruke. Škoro, istina, nastupa i pjeva, ali, njemu je to profesija i ne radi nešto što bi bilo izvan njegovog posla. Milanović, po svom općem profilu, uopće nije sklon estradizaciji”, kaže Josipović.

Josipović: Privatiziranje državne proslave

Predsjednica je, smatra, na proslavi, a još više na prijemu za generale, održala, kako kaže, nesuvisle govore i potpuno privatizirala državnu proslavu.

“Način izražavanja, mimika, gestikulacija, pjevanje koje bismo prije nazvali zavijanjem i opće ponašanje, bili su deplasirani na način kakav čak ni od nje još nismo vidjeli. Mislim da su se mnogi upitali je li što popila”.

Predsjednica, navodi, jest odala priznanje braniteljima i ukazala na važnost oslobođenja države, no to je, kaže, bilo mlako i zasjenjeno neprimjerenim aspektima govora koji je, smatra, primarno bio samopromotivan.

“Osobno, volio bih da je, uz slavljenje pobjede i branitelja, istakla potrebu konačnog pomirenja i proslavu usmjerila prema nacionalnom jedinstvu koje nije samo jedinstvo Hrvata. Iako, jedinstvo neke nacije nikako ne treba shvatiti kao jednoobrazno razmišljanje o svemu i svačemu. Riječ je, uz jasan pluralizam, o sposobnosti da se artikuliraju i provedu važni, pozitivno orijentirani ciljevi razvoja Hrvatske”, zaključuje Josipović.

Komunikacijski stručnjak i analitičar Gordan Turković kaže da se uvijek kad se događaju primjene u hrvatskoj politici – bio to sraz desnice i ljevice ili desnih kandidata, kao što je ovdje slučaj – to događalo na simboličkim mjestima u danima kada svaki kandidat nastoji zadobiti što veću pojavnost.

Josipović: Razmisliti o načinu proslave

Vrijeme je, smatra Josipović, i da se razmisli o načinu proslave u Kninu jer je ona danas, kaže, u velikoj mjeri “desničarski dernek”.

“Crnokošuljaši su marširali i pozdravljali ustaškim pozdravom bez ikakvih problema. Jedina ispravna reakcija bila je udaljiti ih i prekršajno kazniti. Drugo, proslava bi, konačno, trebala biti inkluzivna i kada je riječ o našim sugrađanima Srbima. I na njihovoj je strani bilo nepotrebnih, nevinih žrtava zločina, i na njihovoj je strani bilo patnje. Jasno je da je glavni uzrok svih patnji, i Hrvata i Srba, bila [Slobodan] Miloševićeva velikosprska politika. Ali, bilo je grijeha i zločina i na našoj strani. I sve nevine žrtve bi u proslavi pobjede trebale dobiti pijetet i poštovanje”.

Poruka proslave u Kninu ili negdje drugdje, navodi, trebala bi biti da je pobjeda omogućila svima da uživaju slobodu i sigurnost u Hrvatskoj, ali to ne treba biti samo poruka, već i praksa društvenog života.

A to što je jedan od kandidata glazbenik, Josipović ne smatra minusom – i sam je, kaže, kampanje vodio kao glazbenik, ali ne misli da su mu kampanje bile estradizirane.

“Dapače, govorio sam o vrlo ozbiljnim temama – o EU, pomirenju sa susjedima, borbi protiv korupcije, ustavnoj reformi… Puno ovisi o medijima. Na žalost, do sada su izvještavajući s političke scene bili više skloni popratiti ekscese i razna cirkusiranja, nego ozbiljne političke rasprave. Najbolje je to artikulirao šampion političke estrade i populizma gospodin [Ivan] Pernar. Na upit jednog novinara dokle će cirkusirati, odgovorio je, sve dok vi o tome pišete”.

Turković: Škoro i Milanović se distancirali

“Kad pogledamo ovaj slučaj s Kolindom  Grabar-Kitarović, možemo reći da i ona, kao i Škoro i ostali, estradizira kampanju. Nakon što je pjevala “Krist na žalu”, sad je pjevala i s oficirima i gospodom iz klape Sveti Juraj hrvatske budnice. To je sad korak dalje. Najavila je dolazak na Thompsonov koncert, na kraju nije došla zbog pritiska javnosti koji ju je počeo zbog toga kritizirati”, kaže Turković.

Za razliku od Grabar-Kitarović, navodi, Škoro je krenuo drugim putem rekavši da Dan pobjede treba biti ‘oslobođen’ političara čime se, smatra, želi zadržati više u krugu narodnog čovjeka nego političara i u tom tonu koristi svoje koncerte.

“Nije slučajno nastupio tu večer u Trilju i u tom kraju koji je također bio pogođen ratnim strahotama i ima desni karakter”.

 Zoran Milanović, koji nije došao u Knin, kaže, također se izjavama distancirao od toga da se događanja u Kninu koriste u službi kampanje.

“Kada bi sada razgovarali o tome tko je tu dobio komunikacijski, mislim da nije nitko, nego samo da su dodatno pojeftinili taj dan koji je toliko bitan za hrvatsku povijest i za ljude koji to slave”.

Kada je riječ o aktualnoj hrvatskoj predsjednici, Turković kaže da ono što ona od početka mandata radi nisu državnički potezi, nego joj više ‘leže ‘light’ teme i često na raznim manifestacijama kao što nogometne utakmice, pa i onim kao što je proslava u Kninu, pokušava poentirati nastupavši više kao dio naroda, a manje kao predsjednica.

‘Kad nemaš suštinu, ideš na estradizaciju i cirkus’

S jedne strane, navodi, nema ništa sporno u tome, budući da se stalno govori da politiku treba humanizirati i približiti narodu. No, problem je, smatra, što Grabar-Kitarović ne nudi ništa drugo.

“Nakon pet godina što je predsjednica, da tražite nekoga da nabroji pet državnih poteza koje je napravila naša predsjednica, nemate ništa – imate samo velik broj protokolarnih susreta, a nije zaštitila one ljude koje je obećala zaštititi, ranjive ljude itd. Svi će je pamtiti po detaljima s posljednjih manifestacija, po ovome u Kninu, plus komunikacijskim gafovima. Osim toga, ona je dosta specifična po tome što kaže jedan dan kaže jedno, a onda kad je mediji i konkurencija napadnu, skoro nema svoje mišljenje”.

Sve što se događa, smatra, zapravo pokazuje da u Hrvatskoj više nema kvalitetnih političara.

“Što više vrijeme ide, to pokazuje negativnu selekciju koja je prisutna u hrvatskoj politici, a to je da svi ljudi koji su nešto možda vrijedili, znali i mogli napraviti se povlače ispred ovih ljudi koji su agresivniji, ali njihova sposobnost ne prati na adekvatan način njihovu ambiciju i želju za nekim funkcijama. Kad nemaš suštine, onda ideš na te poteze estradizacije, cirkusa i tako dalje”, zaključuje Turković.

Izvor: Al Jazeera